Skip to main content

Oznaka: godišnja ocena

ČETVRTI MESEČNI SASTANAK U KABINETU

Beograd, 12.4.2018 – U Palati Srbija održan je i četvrti ovogodišnji mesečni radni sastanak predstavnika Sindikata srpske policije i Radne grupe za saradnju sa sindikatima u MUP-u. Sastankom je, u odsustvu državnog sekretara Dijane Hrkalović, predsedavao pomoćnik direktora policije Slobodan Malešić. Delegaciju SSP-a činili su predsednik Lazar Ranitović, članovi Glavnog odbora Nikola Petrović i Srđan Trajković i zamenik predsednika RC Beograd Predrag Plazinić.

Razgovaralo se o sledećim temama:

1) Godišnje ocenjivanje rada – nepravilnosti.

Ocenjivači postupaju suprotno Uredbi o ocenjivanju policijskih službenika i drugih zaposlenih u MUP-u. Naime, najveći broj ocenjivača nije obavio razgovor sa zaposlenim čiji rad ocenjuje, a u kojem razgovoru bi upoznao zaposlenog sa ocenom i unetim komentarima, niti saopštavali zaposlenima šta je potrebno da čine kako bi unapredili svoj rad i kompentencije.

Takođe, ocenjivači se ne pridržavaju rokova propisanih Uredbom, kojom je propisano da je rok za saopštavanje ocene za drugi ciklus ocenjivanja 31. januar, a rok za dostavljanje primerka obrasca zaključne godišnje ocene rada 1. februar. U praksi su ti rokovi grubo kršeni, jer su ocene najčešće saopštavane tokom marta, a ima primera gde se ocene još uvek saopštavaju (Negotin).

Da li uredbe i zakoni važe za sve ili samo za izvršioce? Ukoliko važe za sve – koliko je podneto inicijativa, a koliko pokrenuto disciplinskih postupaka protiv ocenjivača koji nisu ispunili svoje obaveze?

Predstavnici Radne grupe kažu da su razlozi za probijanje saopštavanja ocena i podele primeraka obrasca zaključne godišnje ocene rada raznoliki – nesnalaženje rukovodilaca, pogrešno unošenje, nedovoljan broj rukovodilaca gde npr. komandiri nemaju zamenika i pomoćnike, pa ne mogu da postignu da završe sve poslove, kao i to da one koji su privremeno premešteni formalnopravno ocenjuje rukovodilac organizacione jedinice gde oni imaju primarno, stalno rešenje, a rukovodilac organizacione jedinice u koju su oni privremeno premešteni mora ovom prvom da dostavi podatke o zaposlenom. U oko 2000 slučajeva zbog nedostatka rukovodioca, ocenjivanje je vršila Direkcija.

Zbog svega toga od strane Sektora za ljudske resurse depešom je produžen rok za ocenjivanje. Sektor je sačekao da svi izvrše ocenjivanje, pa tek onda omogućio štampanje ocena, a nakon toga i saopštavanje ocena i razgovor sa zaposlenima.

U ovom delu Sektor apsolutno podržava SSP, jer su primedbe na mestu, posebno u delu da rukovodioci nisu obavljali razgovor sa zaposlenima i da nisu pravilno i objektno ocenjivali zaposlene. Na obuci koju je Sektor bio organizovao skrenuta je posebna pažnja da rukovodioci prilikom ocenjivanja ne treba da budu previše strogi, pa da ocene budu neopravdano niske, niti blagi, pa da ocene budu neopravdano visoke, niti da se koristi sistem tzv. „uravnilovke“, gde se svi ili gotovo svi zaposleni ocenjuju istom ocenom, najčešće trojkom, niti da zaposleni za sva merila i sve kompentencije budu ocenjeni istim ocenama, već da ocenjivanje bude krajnje objektivno. Rukovodiocima je skrenuta pažnja i na to da nije moguće da starešine organizacione jedinice imaju visoke ocene, a izvršioci niske, jer je to nemoguće.

Zbog svega ovoga u narednom periodu Sektor za ljudske resurse planira održavanje dodatnih obuka, gde će se još jednom rukovodiocima skrenuti pažnja na ove, kao i druge probleme koji su u međuvremenu uočeni i koji budu uočeni.

Predstavnici SSP-a su naglasili da je ocenjivanje krajnje neobjektivno, uglavnom na štetu zaposlenih, te da imamo slučajeve gde su izvršioci koji su nagrađeni od strane ministra ili od strane grada ocenjeni ocenom tri, a da je to nedopustivo i da takve starešine treba pozvati na odgovornost, posebno imajući u vidu značaj ocene za karijerno napredovanje.

2) Problemi u vezi sa ograničenjem mesečnog broja sati pripravnosti.

Odluka o ograničavanju broja sati pripravnosti na 2.000 sati mesečno na nivou policijske uprave je potpuno neodrživa! To je jasno svim rukovodiocima, ali oni ne smeju da daju takvu povratnu informaciju Direkciji policije, već se služe raznim „trikovima“ kako bi taj problem „rešili“. Naravno, taj problem se, po pravilu, „rešava“ na uštrb zakonom zagarantovanih prava zaposlenih:

  • Jedan od modela je organizovanje rada u sve tri smene, iako ne postoji nikakva potreba za kontinuiranim radom u određenim smenama. To, naravno, ima za posledicu da se zaposleni mrcvare kombinovanjem različitih smena, što se u konačnosti negativno odražava na efekat rada. Uz to, ovaj vid organizovanja rada je održiv samo u slučaju punog kapaciteta ljudstva, a s obzirom da predstoji sezona korišćenja godišnjih odmora – očekuju se značajni problemi u ovakvom načinu organizovanja posla.
  • Drugi model je tzv. model „mobe“, gde se zaposlenima usmeno saopštava da će u određenom vremenskom intervalu biti pripravni, ali se takva pripravnost nigde ne evidentira, pa samim tim ni ne plaća. Ovo se može vrlo lako proveriti ostvarivanjem uvida u rasporede rada gde će se zaključiti da određeni intervali nisu „pokriveni“ ni redovnim smenama, ni pripravnošću.
  • Treći model je tzv. model „trampe“, a on se sastoji u tome što se vodi odvojena, skrivena evidencija pripravnosti zaposlenih, a potom im se umesto evidentiranja i plaćanja pripravnosti, za taj mesec uvećava koeficijent plate kroz nagrađivanje. I ovaj model je naravno protivpravan i suprotan smislu nagrađivanja i pripravnosti.
  • Sasvim je sigurno da postoji još mnogo modela, ali ne postoji model gde će rukovodilac da napravi realan plan spram realnih potreba i dotadašnjih iskustava i broja postupanja i da takav plan dostavi Direkciji policije, na taj način pokazavši da mu je za pravilno organizovanje službe potrebno više sati pripravnosti od namenjenih 2.000 mesečno.

Traženje izjašnjenja na ove okolnosti od samih rukovodilaca je potpuno neefikasno, jer se naravno izveštaji i izjašnjenja „friziraju“, već bi najbolje bilo sprovesti anketu (anonimnu) sa zaposlenima u kojoj će oni navesti iskustva iz svojih organizacionih jedinica, nakon čega je u organizacione jedinice potrebno uputiti odgovarajuću kontrolu.

Predsedavajući Malešić je rekao da sasvim sigurno taj zacrtani limit od 2.000 sati nije dovoljan za ono što su stvarne potrebe, ali da se Direkciji niko nije obratio i obrazložio da je za tu organizacionu jedinicu potrebno više sati pripravnosti kako bi se pravilno organizovao rad. Napominje da često za ovakve nepravilnosti Direkcija dobija informacije samo od sindikata i da je najčešće slučaj da starešine ne rade kako treba.

Lazar Ranitović je rekao da se slaže da je potrebno sagledati realne potrebe za pripravnošću i spram toga odrediti broj sati pripravnosti, sa čim se složio gospodin Malešić, rekavši da će se u predstojećem periodu to polako razrešiti. Pozvao je predstavnike SSP da obaveste Direkciju o svakom pojedinačnom slučaju nepravilne preraspodele pripravnosti.

3) Plaćeno odsustvo po osnovu „obavljanja ličnih poslova“.

U OŽ Beograd se plaćeno odsustvo po ovom osnovu mora koristiti dva dana zaredom, tj. ne može se koristiti dva puta godišnje po jedan dan.

Potrebno slanje instruktivne depeše.

Zamenik načelnice Sektora za ljudske resurse, gospodin Dragan Cvetković je naveo da po ovom osnovu nije obavezno koristiti plaćeno odsustvo dva dana zaredom, već da je sasvim ispravno i moguće koristiti plaćeno odsustvo dva puta godišnje po jedan dan, te da će Sektor u narednom periodu dostaviti depešu kojom će pojasniti ovaj osnov za korišćenje plaćenog odsustva. Takođe, predstavnici Radne grupe su saopštili da SSP u svakom slučaju drugačijeg tumačenja obavesti Radnu grupu i da će svaki takav slučaj biti rešen.

4) Premeštanje dela jedinice OŽ Beograd iz Lipovice u Lipovicu 2?

Da li je ova informacija tačna i ukoliko jeste, da li je u Lipovici 2, po kojoj je tokom NATO bombardovanja dejstvovano u više navrata, izvršena provera nivoa zračenja i, ako jeste, ko je i kada vršio proveru i da li je zračenje u dozvoljenim granicama?

Gospodin Malešić je saopštio da se navedeno planira, ali da to još uvek nije ništa rešeno. Trenutno se vrši procena troškova, a što se tiče zračenja, Institut Vinča je vršio merenja i nije utvrđeno da postoje nepravilnosti.

SSP će zahtevati dobijanje zvaničnog dokumenta da je Institut Vinča vršio merenja zračenja i podatke o rezultatima tih zračenja.

5) Isplata stipendija za decu ranjenih kolega?

Da li će i kada početi isplata stipendija za decu ranjenih kolega? Napominjenom da je krajem prošle godine bila isplata stipendija za decu poginulih kolega, ali ne i za decu ranjenih kolega.

Pomoćnik načelnice Sektora za ljudske resurse Dragiša Anđelković je saopštio da je Sektor sastavio spisak studenata. Međutim, potvrde koje su visokoškolske ustanove izdavale potvrde o studiranju iz kojih se nije moglo utvrditi da li je reč o redovnim ili vanrednim studentima, zbog čega je Sektor tim obrazovnim ustanovama uputio dopise za dostavljanje tog podatka. Podaci pristižu, uskoro će Sektor raspolagati svim podacima i nakon toga će početi isplata stipendija, tj. očekuje se da će to biti krajem aprila, kako je naveo pomoćnik načelnika Sektora za materijalno-finansijske poslove Drago Bjelica.

6) Zahtevi za sklapanje sporazuma u vezi sa isplatom naknade za smenski rad.

S obzirom na to da se Sektor za ljudske resurse depešom obratio zaposlenima da ne podnose tužbe za smenski rad, već da podnose zahteve za sklapanje sporazuma, značajan broj zaposlenih je te zahteve podneo. Od podnošenja tih prvih zahteva prošlo je više od dva meseca, ali zaposleni do dana današnjeg nisu dobili nikakvu povratnu informaciju. O čemu se radi? Zašto niko još uvek nije dobio bilo kakav odgovor? Da li se planira sklapanje sporazuma po ovom osnovu i ukoliko planira – u kom roku će otpočeti sklapanje?

Gospodin Cvetković je naveo da je Sektor za ljudske resurse za one zahteve koji nisu ispunjavali uslove za sklapanje sporazuma poslao obaveštenje o tome, za deo zahteva gde nije dostavljena validna dokumentacija se vrše dodatne provere i zahteva dodatna dokumentacija, dok se u pojedinim slučajevima gde su zahtevi bili osnovani, ti zahtevi su prosleđeni Odeljenju za zarade i beneficije za izradu sporazuma i potom isplatu. Gospodin Cvetković i gospodin Bjelica su pojasnili da su zahtevi bili osnovani u onim slučajevima u kojima je zaposleni u određenom periodu imao smenski rad, a da tim kolegama, u okviru koeficijenta neredovnosti u radu, rad u smenama nije bio vrednovan u osnovnoj plati. Nakon izrade sporazuma uslediće isplate.

Što se tiče sklapanja sporazuma o vansudskom poravnanju u OŽ Kraljevu u vezi sa ostvarenim prekovremenim satima, gospodin Cvetković i gospodin Bjelica su se izjasnili da su sporazumi već prosleđeni OŽ Kraljevo, te da će isplata po osnovu tih sporazuma biti započeta krajem aprila.

7) Neisplaćeni iznosi novogodišnjih čestitki i slatkih paketića.

Prilikom isplate novogodišnjih čestitki u određenom broju slučajeva napravljeni su propusti, pa su pojedini zaposleni ostali uskraćeni za novogodišnju čestitku deci – u potpunosti, za neko od dece ili za neku od godina. Kolege nam se ovim povodom obraćaju svakoga dana, ali je teško utvrditi tačan broj. Zbog toga bi bilo najpodesnije uputiti još jednu depešu u kojoj će se tim kolegama objasniti na koji način mogu ostvariti svoja prava.

Takođe, pojedine kolege nisu dobile „slatki swisslion paketić“, a negde ovi paketići uopšte nisu deljeni (SGP Prijepolje, SGP Sjenica, PS Sjenica,…). Zbog čega se desio ovaj propust? Ko je odgovoran? Da li je sankcionisan? I na koji način će ovaj propust biti ispravljen i u kom roku?

Gospodin Anđelković je naveo da gde god postoji propust u pogledu isplate novogodišnje čestitke da se ti zaposleni obrate Sektoru za ljudske resurse i da će biti urađene ispravke i izvršena isplata.

Što se tiče „slatkih swisslion paketića“ Anđelković nije imao odgovarajući odgovor navodeći da to nije bilo iz domena Sektora za ljudske resurse, jer je reč o donaciji, a ne o obavezi MUP-a prema zaposlenima. Predsednik Ranitović je naglasio da, bez obzira da li je ovo obaveza MUP-a ili nije, učinjena je diskriminacija prema pojedinim zaposlenima, tj. prema čitavim organizacionim jedinicama i da je potrebno utvrditi odgovornost.

Gospodin Bjelica je rekao da je problem nastao verovatno iz razloga što starešine tih organizacionih jedinica nisu trebovale te paketiće, te da sad ne vidi način na koji se ovaj problem može prevazići.

Lazar Ranitović je s tim u vezi najpre konstatovao da je, ukoliko je to slučaj, potrebno utvrditi odgovornost tih starešina.

8) PPU u Novom Pazaru – neobjavljivanje rasporeda rada dva dana unapred.

Problem se ogleda u tome što se svako malo rukovodiocima mora ukazivati na zakonsku obavezu objavljivanja rasporeda rada dva dana unapred. Ta zakonska obaveza se, nakon ukazivanja, sprovodi izvesno vreme (nekoliko dana), a onda se opet raspored sačinjava „dan za dan“. S obzirom da su sa rukovodstvom PPU u Novom Pazaru iscrpljene mogućnosti održivog dogovora to je rukovodiocima PPU u Novom Pazaru potrebno ukazati na ovu obavezu i ujedno ih upozoriti na posledicu disciplinske odgovornosti u slučaju neispunjavanja ove obaveze.

Članovi Radne grupe su kontaktirali načelnika PPU u Novom Pazaru i on se izjasnio da se u principu raspored rada objavljuje dva dana unapred osim kada neblagovremeno ne dobije podatke o angažovanju IJP-a.

Precizirali smo da je problem zapravo samo u PI Novi Pazar, na šta je Malešić odgovorio da će se kontaktirati komandir PI Novi Pazar i da će se taj problem rešiti.

9) Besmisleni lekarski pregledi ovlašćenih službenih lica za registraciju privatnog oružja.

Potpuno je bespotrebno i besmisleno vršiti lekarski pregled za registraciju privatnog naoružanja onih kolega koje po prirodi svoga posla duže službeno naoružanje. Postavlja se pitanje – kako je to neko sposoban da nosi službeni pištolj ili drugo automatsko oružje, a mora se podvrgnuti lekarskom pregledu za držanje i/ili nošenje ličnog naoružanja?

Potrebno je izvršiti izmenu odgovarajućih propisa i lišiti kolege bespotrebnog izlaganja troškovima lekarskog pregleda.

Malešić je naveo da je ovaj problem uočen već prilikom nagrađivanja pripadnika Ministarstva oružjem, da je pokušano da se ovaj problem reši, da se sva OSL MUP-a (i Vojske Srbije) izuzmu od podvrgavanja lekarskom pregledu, s obzirom na to da već poseduju službeno naoružanje, ali da se nije uspelo, jer je zakon morao da ostane za sve isti.

10) Zahtev za privremeni premeštaj kolege iz PS Savski Venac u PS Arilje

Kolegi je nakon razvoda pripalo dete, živi sa svojim roditeljima i detetom u porodičnoj kući u Arilju, a radi u PS Savski Venac, pa želi premeštaj u Arilje, kolega podneo zahtev za premeštaj, ali na pisarnici PS Savski Venac neće da zaprime taj zahtev, a po naredbi komandira.

Predstavnici Radne grupe su se složili da je to nedopustivo i da će se izvršiti provere. Komandir može da ne da saglasnost na privremeni premeštaj, ali pisarnica mora da zaprimi zahtev. Okolnosti konkretnog slučaja biće utvrđene.

Služba za informisanje SSP
Viktor Ratković

Sastanak sa načelnikom PU Sombor

Sombor – Dana 3.4.2018. godine održan je sastanak sa načelnikom PU Sombor gospodinom Sašom Dmitrašinovićem. Sindikat srpske policije predstavljali su predsednik Lazar Ranitović, član Glavnog odbora i predsednik RC Sombor Boban Đorđić i predsednik Statutarne komisije i zamenik predsednika RC Sombor Aleksandar Mraović.

Predmet sastanka bile su sledeće teme:

  1. Nepoštovanje depeše ministra dr Nebojše Stefanovića broj 01-15/2016-47 od 9.5.2016. godine kojom je propisana obaveza rukovodilaca da na oglasnim tablama istaknu imena i prezimena policijskih službenika kojima je uvećan koeficijet zarade po osnovu rezultata rada, i to najkasnije do 15. u tekućem mesecu za prethodni mesec. Osim što se na ovaj način krši izričita pisana naredba ministra, time se prouzrokuje nezadovoljstvo zaposlenih u PU Sombor.
    Načelnik PU Sombor je saopštio da nije bio upoznat sa ovim problemom, nakon čega je na kolegijumima naloženo rukovodiocima organizacionih jedinica da ubuduće o roku na oglasnim tablama istaknu spisak nagrađenih policijskih službenika. Ukoliko se propust ponovi, načelnik će, nakon obaveštenja od strane predstavnika SSP-a odmah reagovati.
  2. Nepoštovanje obaveze sastavljanja rasporeda rada 48 časova unapred u PS Apatin, PS Kula i PS Odžaci, tj. u svim organizacionim jedinicama PU Sombor, osim u PI Sombor. Na ovaj problem je ukazivano i ranije načelniku Dmitrašinoviću, ali nije došlo do pomaka.
    Takođe, ne poštuje se obaveze u pogledu dnevnog odmora, tj. odmora između smena. Naime, u Apatinu, Odžacima i Kuli neretko policijski službenici nemaju 12-časovni odmor između smena, čime se grubo krše njihova prava.

    Dmitrašinović je rekao da će ovaj problem biti prevaziđen i da se ubuduće neće ponavljati, dodajući da u određenim situacijama, odnosno vanrednim okolnostima nije moguće uvek ispuniti obavezu sastavljanja rasporeda rada 48 časova unapred, ali da su te situacije i događaji retki, pa da, osim u takvim situacijama, rukovodioci moraju sastavljati raspored rada 48 časova unapred.

    Predstavnici delegacije SSP-a ukazali na to da se zakonski i podzakonski propisi moraju sprovoditi samoinicijativno, a ne tek nakon što na njihovo nesprovođenje ukažu predstavnici SSP-a. Takođe, neretko je slučaj da se nakon takvog ukazivanja, te odredbe primenjuju određeni period, a da se potom prestane sa tim, na taj način što se sastavljaju tzv. „predlozi raspreda rada za drugi dan“, što je potpuno nepoznata pravna kategorija, pa se zaposleni opet drže u neizvesnosti, jer ne znaju kada će raditi, jer je taj „predlog“ nesiguran i podložan čestim promenama, pa moraju pozivati i interesovati se da li je došlo do promena. Takav način postupanja ne predstavlja ispunjenje ove obaveze, već očigledno njeno izvrgavanje i kršenje prava zaposlenih.

    Načelnik se izjasnio da mu ovi podaci nisu bili poznati, složivši se da je takvo postupanje nedopustivo, te da će skrenuti pažnju svim rukovodiocama. Istovremeno je izrazio razumevanje za zaposlene, jer je veoma bitno i važno da zaposleni znaju raspored rada kako bi planirali privatne aktivnosti i obaveze. Dogovoreno je da ukoliko dođe do kršenja ovoga prava, načelnik PU bez odlaganja bude obavešten od strane aktivista SSP-a, a da će on u tom slučaju preduzeti konkretne mere.

  3. U vezi sa postupanjem po prijavama za krivično delo Nasilje u porodici iz člana 194. Krivičnog zakonika policijski službenici su upućivani na obuku za rad, kojom prilikom su dobili sertifikate. Dobijanje tih sertifikata predstavlja i dužnosti tih policijskih službenika da postupaju po takvim prijavama. Međutim, u PU Sombor obradu ovih predmeta permanentno vrše patrole, odnosno policijski službenici bez sertifikata, a koji su već opterećeni raznih drugim obavezama (zahtevima tužilaštava, sudova u drugih organa) i svakodnevnim intervencijama na terenu.
    U konkretnom slučaju policijski službenik je potrebno da sastavi dva obrasca i službenu belešku, te da obezbedi lica postupajućem sertifikovanom policijskom službeniku koji je dužan da obradi lica i sastavi adekvatna pismena uz eventualno izricanje zaštitne mere, a što u Apatinu i Odžacima nije slučaj. U Somboru i Kuli se ispravno postupa, osim ukoliko su, u izuzetnim (opravdanim) slučajevima, već angažovani sertifikovani policijski službenici. O ovome je upoznat načelnik OP PU Sombor Mile Suzić koji je rekao da će preduzeti potrebne mere i otkloniti nepravilnosti, ali po tome nije ništa urađeno, pa se i dalje postupa na neadekvatan i nepropisan način.
    Problem nasilja u porodici je problem društva te u tom smislu zakonodavac je sistemski uredio kako zakonski okvir tako i način postupanja državnih organa, među kojima je i policija. S tim u vezi upućivani su policijski službenici na posebne obuke kojom prilikom su uspešnim završetkom stekli sertifikate iz ove oblasti i u potpunosti su obučeni za obavljanje tih poslova.

    Načelnik se složio da jedino i isključivo sertifikovani radnici moraju obavljati ove zadatke i poslove i da će ovaj problem biti rešen i ispravljen. Boban Đorđić je pitao da li je planirano dodatno upućivanje policijskih službenika na obuku za dobijanje sertifikata za rad u vezi sa krivičnim delom Nasilje u porodici i predložio da, ukoliko nije planirano, da se planira upućivanje kako bi se policijski službenici koji obavljaju ovaj posao rasteretili, a s obzirom na to da su preopterećeni ovim poslovima, jer je većina događaja koji se prijavljuju dežurnoj službi upravo iz domena nasilja u porodici. Na taj način bi ovaj problem bio prevaziđen.

  4. U Policijskom odeljenju Stanišić (PI Sombor) toalet nije u upotrebi više od godinu dana. Napokon je stavljen u funkciju pošto su više puta rukovodioci izveštavali načelnika PU Sombor, a lokalna samouprava, odnosno MZ Stanišić, je upućivala dopise načelniku s obzirom na to da su fekalije koje su se nagomilale u septičkoj jami počele da otiču van dvorišta u odlivni kanal koji se nalazi na ulici, što je i kažnjivo. Zaposleni i stranke, odnosno građani koji dolaze u PO Stanišić bili su onemogućeni da obave fiziološke potrebe, naročito osobe ženskog pola, te su prinuđeni da odlaze u obližnje ugostiteljske objekte, objekat mesne zajednice i apoteku. Sada kada su obezbeđeni osnovni higijenski uslovi za bezbedan i normalan rad potrebno je da se angažuje određeno pravno lice koje izvodi građevinske radove pošto preduzeće koje je obavljalo sanaciju vrši samo vodovodne i kanalizacione popravke, ali ne i građevinske, pa posao nije okončan u smislu da su ostali neizbetonirani delovi dvorišta i unutrašnjosti objekta na mestima gde je sanirana odvodna kanalizaciona cev, te postoji opasnost da će ući razni insekti i glodari čime bi se dodatno narušili higijenski uslovi.
    Načelnik je izjavio da će se ovome problemu pristupiti bez odlaganja i što pre težiti kompletnom završetku radova kako bi se predupredile sve negativne posledice do kojih bi moglo doći, a kako bi policijski službenici imali adekvatne uslove za kvalitetan i nesmetan rad.
  5. Interventne patrole nemaju adekvatnu uniformu za rad, većina pripadnika interventne patrole nosi izbledelu, pocepanu, dotrajalu uniformu staru više od 10 godina, a koju je zadužila još u SŠUP ili na kursu. Potrebno je obratiti se nadležnima u MUP-u kako bi se nabavilo 15 kompleta interventne uniforme čime bi ovaj problem bio rešen.
    Takođe, interventna patrola, pored ličnog zaduženja prilikom obavljanja patrolne delatnosti u vozilima, nosi i dugo neadekvatno naoružanje (automatske puške M-70 AB2, kalibra 7,62 h 39 mm). Opšte je poznato da je izuzetno velika vatrena moć zrna ovog puščanog metka, te da je potpuno nebezbedan u urbanim uslovima u kojima interventna patrola obavlja poslove i zadatke. Ukoliko bi došlo do upotrebe ovog oružja postoji velika opasnost od rikošetiranja i povređivanja kako samih policijskih službenika tako i građana. Zbog toga u drugim PU interventne patrole su opremljene automatskim puškama „hekler“ i „koh“ (MP5 kalibra 9mm) ili pak sačmarama (kalibra 12). Potrebno je sa nadležnima u MUP-u obezbediti dovoljan broj ovakvog naoružanja za potrebe interventne patrole.

    Sa svim detaljima biće upoznat načelnik OP PU Sombor Mile Suzić kako bi sagledao sve mogućnosti, kako nabavke uniforme za pripadnike interventnih patrola, tako i zamene dugog naoružanja.

  6. Pogrešno vršenje obračuna naknade putnih troškova zaposlenih u PU Sombor. Od strane više zaposlenih uočen je nepravilan obračun naknade za dolazak i odlazak sa rada gde se zaposlenima vrši umanjenje mesečne karte kada nisu bili odsutni sa rada (bolovanje), odnosno u slučajevima kada nisu koristili godišnji odmor, plaćeno odsustvo, a kako je potrebno u skladu sa važećim pravilnikom, o čemu je u više navrata bilo reči.
    Predsednik SSP-a Lazar Ranitović je objasnio da se na teritoriji od oko 85% policijskih uprava pravilno vrši obračun naknade putnih troškova, a da se u onim koje to ne čine pravilno, problem sastoji u sastavljanju spiskova od strane radnika na staničnim evidencijama koji nepravilno popune i dostave obračunskim službama spiskove, pa samim tim se nepravilno obračuna i naknada putnih troškova te na taj način se oštećuju zaposleni. Pravilnikom je jasno predviđeno da se umanjenja vrše samo u slučajevima odsustva i to: plaćenog odsustva, godišnjeg odmora, bolovanja, neplaćenog odsustva i upućivanja na teren. Kada zaposleni nije imao takva odsustva on tada mora primiti naknadu u iznosu potpunih mesečnih putnih troškova. A ukoliko je samo imao manji broj radnih dana u odnosu na broj radnih dana u mesecu (najčešće iz razloga preraspodele radnog vremena), tada radnik na staničnim evidencijama treba da upiše broj radnih dana npr. 18/18, umesto 18/21 – ukoliko se radi o 8-časovnim smenama ili pak 12/12, umesto 12/15 – ukoliko se radi o 12-časovnim smenama. Utvrđeno je da se u PU Sombor nije dostavljao broj dana prisustva na poslu / broj radnih dana koji su za obračun, te su u obračunskoj službi radnici po automatizmu, znajući koji je broj dana za obračun mesečni stavljali taj broj i na taj nači umanjivali visinu naknade na štetu zaposlenih.

    Dogovoreno je da će radnici na staničnim evidencijama biti upoznati sa pravilnim načinom sastavljanja spiskova te da će se radnicima obračunske službe napomenuti da obrate pažnju da ne bi dolazilo do grešaka u obračunu.

  7. Nepostupanje računovodstva po zahtevima zaposlenih sa prestankom obustave sindikalne članarine u korist sindikata. Naime, zaposleni sastave i dostave zahtev da se prekine sa obustavom sindikalne članarine u korist određenog sindikata navedenog u zahtevu, a radnici obračunske službe ne postupe po izričitom zahtevu zaposlenog već mu odgovore usmeno ili telefonski da sindikat iz koga se iščlanjuje treba da dostavi dopis da se prekine sa obustavom sindikalne članarine. Zarada zaposlenog je njegovo vlasništvo i njegova je izričita volja kome će plaćati ili neće članarinu. Ukoliko se ne prestane sa datom praksom pozvaćemo zaposlene da podnesu krivične prijave protiv odgovornih i da zahtevaju povraćaj novčanih sredstava.
    Načelnik PU Sombor se složio sa iznetim smatrajući da je na zaposlenom odluka kome će i da li će plaćati članarinu, a da je ovaj problem izvan njegove nadležnosti s obzirom na to da su radnici obračunske službe u okviru Sektora za materijalno-finansijske poslove, sa čim smo se složili. Sa predmetnim će svakako biti upozanti nadležni u Sektoru, ali smo želeli da načelnika upoznamo sa predmetnim problemom koji egzistira na teritoriji PU Sombor.
  8. U kampu za migrante Sombor, gde se obavlja obezbeđenje 24 časa u 12-časovnim smenama, u kabini za policijske službenike mokri čvor nije u funkciji. Naime, iako kućica poseduje kompletno opremljen toalet, on nije priključen na kanalizaciju, niti je uvedena voda što umnogome komplikuje rad policijskim službenicima koji su angažovani. Prinuđeni su da idu u kuću predstavnika Komesarijata za izbeglice i da koriste njihovo kupatilo, što kod njih ne nailazi na odobrenje. Potrebno je sa lokalnom samoupravom stupiti u kontakt u cilju prevazilaženja ovoga problema. Potrebno je da JKP „Vodovod“ iskopa septičku jamu, sprovede cev do nje, kao i da se na vodovodnu mrežu priključi kućica čime bi uslovi za rad bili adekvatni.
    S tim u vezi upoznat je šef Odseka za suzbijanje ilegalnih migracija i  trgovine ljudima Dejan Nićetin koji je redovni predstavnik MUP-a, odnosno PU na sednicama Saveta za migracije Grada Sombora, te će se, u saradnji sa lokalnom samoupravom i Komesarijatom za izbeglice, rešavati ovaj gorući problem što je pre moguće.
  9. Polugodišnje i godišnje ocenjivanje zaposlenih u PU Sombor nije sprovedeno u skladu sa Uredbom o ocenjivanju zaposlenih u MUP-u. Naime, nijedan policijski službenik prilikom polugodišnje ocene nije pozvan da mu se saopšti ocena, te da se obavi razgovor u skladu sa odredbama Uredbe. Takođe, još uvek nikome od zaposlenih u PU Sombor nije saopštena godišnja ocena, niti uručen obrazac konačne godišnje ocene rada. Da li su zaposleni ocenjeni i da li su unešene ocene na sistem bez upoznavanja sa njima čime su uskraćeni na pravo žalbe?
    Načelnik je izjavio da je nov način ocenjivanja zaposlenih zaživeo i da je bilo potrebno vreme kako bi se počelo sa punom primenom što ove godine mora biti u potpunosti ispoštovano, pre svega zbog samih zaposlenih, s obzirom na to da godišnja ocena utiče na karijerni razvoj svakoga zaposlenog i njegovo napredovanje, kako vertikalno tako i horizontalno. S tim u vezi slaže se da je na polugodišnjem ocenjivanju došlo verovatno do grešaka usled otpočinjanja primene načina ocenjivanja, ali da na godišnjoj oceni to mora biti prevaziđeno. Rukovodioci su na kolegijumu upoznati da je potrebno da se uruče ocene zaposlenima i da je to uglavnom učinjeno, osim u sitacijama kada su zaposleni odustni sa rada usled godišnjih odmora i privrmenih sprečenosti za rad, ali i da će oni biti upoznati čim počnu sa radom.

    Ukazali smo da se sa ocenjivanjem već zakasnilo, jer smo ušli u četvrti mesec, a rok predviđen uredbom je 1. februar. Stoga su zabrinutost i nezadovoljstvo zaposlenih realni i opravdani.

  10. Pravo na uvećanu platu u slučaju zamene rukovodioca (dodatno opterećenje na radu). Policijski službenik Milan Duraković je rešenjem raspoređen na radno mesto „zamenik vođe 1. bezbednosnog sektora“ u PS Apatin, dok je policijski službenik Bojan Danilović raspoređen na radno mesto „zamenik komandira PO Sonta“. Imenovani se obično u dane vikenda (subota i nedelja), a katkad i radnim danom, već dve godine, u dnevnom rasporedu rada za PS Apatin nalaze u rukovodnoj delatnosti u vremenima od 6–14 i od 14–22 časa bez nadoknade i stimulacije za obavljanje poslova, a koji nisu u opisu njihovih radnih mesta. To je suprotno odredbama člana 187. stava 1. Zakona o policiji, članu 12. stavu 1. tački 5. PKU za policijske službenike i članu 36. PKU za državne organe. Navedenim odredbama je propisano pravo na uvećanu platu u slučaju zamene rukovodioca, odnosno pravo na nadoknadu za dodatno opterećenje na radu, pri čemu iznos uvećanja plate, odnosno nadoknade za dodatno opterećenje na radu zavisi od dužine trajanja zamene rukovodioca.
    Takođe, policijski službenik Stevica Jocić je rešenjem raspoređen na radno mesto „pomoćnik vođe smene dežurne službe“ u PS Apatin, ali od početka 2016. godine i penzionisanja vođe smene Miodraga Joksimovića, bez nadoknade, obavlja poslove vođe smene DS PS Apatin.

    Načelnik Dmitrašinović je rekao da će biti održan poseban sastanak sa gospodinom Željkom Vojinovićem kako bi se razmotrila nadoknada tj. obeštećenje sporazumom, a da će se sigurno Milan Duraković, Bojan Danilović i Stevica Jocić biti nagraditi uvećanjem koeficijenta plate zbog povećanog obima posla koji obavljaju.

Član Glavnog odbora SSP
Boban Đorđić

Sastanak sa rukovodstvom PU Kraljevo

Kraljevo – Dana 29.3.2018. godine sa početkom u 10.00 časova održan je sastanak predstavnika Sindikata srpske policije sa načelnikom PU Kraljevo Željkom Rajkovićem i njegovim saradnicima: načelnikom OP Goranom Terzićem, načelnikom OKP Sašom Stojkovićem i načelnikom OSP Radovanom Čurlićem. Delegaciju SSP-a činili su: predsednik Lazar Ranitović, član GO SSP i predsednik RC Kraljevo Srđan Trajković, zamenik predsednika RC Kraljevo Žarko Aleksić, predsednik SG Kraljevo Miroslav Jaćović i predsednik SG OKP Kraljevo Nikola Salević.

Nakon pozdravnih reči u kojima je izražena obostrana namera da se svi problemi reše na obostrano zadovoljstvo, te da se eventualni budući problemi mogu rešavati i ad hoc, tj. što pre u neposrednom kontaktu predstavnika SSP RC Kraljevo i rukovodilaca PPU u Kraljevu.

Prva tema sastanka bilo je nagrađivanje policijskih službenika, odnosno da nagrađivanje treba da bude posledica isključivo ostvarenih rezultata, sa čim se složio i gospodin Rajković. S druge strane, Jaćović je izneo primer gde to nije bio slučaj – navodeći da patrola koja je pronašla izvesnu količinu marihuane nije nagrađena, na šta je Rajković saopštio da će ta patrola zasigurno u narednom periodu dobiti uvećanje na platu zbog tog rezultata.

Predstavnici SSP-a su potom predložili da se na sektoru oformi još jedna interventna patrola, a kako bi se olakšao posao sektorskim radnicima. Načelnik Rajković je naveo da je jedna patrola već oformljena, a da će, u slučaju potrebe i mogućnosti, oformiti još jednu.

Jedna od tema je bio i nedostatak dela opreme i materijalno-tehničkih sredstava. Konstatovano je da je izvršena nabavka određenog dela opreme i materijalno-tehničkih sredstava, ali da to još uvek ne zadovoljava potrebe zaposlenih. U narednom periodu će se, u skladu sa mogućnostima Ministarstva, nastaviti opremanje policijskih službenika i kancelarija.

Predstavnici SSP-a su ukazali na problem nepravilnog obračuna naknade za dolazak i odlazak sa posla (putne troškove), kojom prilikom je načelnik Rajković rekao da mu to nije bilo poznato, ali je naložio svojim saradnicima da se izvrše odgovarajuće provere i otkloni svi uočeni propusti u vezi sa obračunom putnih troškova.

Sledeća primedba predstavnika SSP-a se odnosila na polugodišnje i godišnje ocenjivanje, tj. da još uvek svim radnicima nisu saopštene i dostavljene ocene, iako je rok za saopštavanje ocene iz drugog ciklusa ocenjivanja istekao 31. januara, a za uručenje obrasca konačne godišnje ocene rada 1. februara. Načelnik Terzić je ovu činjenicu pravdao tehničkim problemima. U međuvremenu su saopštene i podeljeni obrasci konačnih godišnjih ocena rada za 2017. godinu i zaposlenima za koje to nije bilo učinjeno.

Naš predlog da se noćne patrole sastoje od tri člana, rukovodstvo PU Kraljevo je ocenilo kao neizvodljivo zbog nedovoljnog broja policijskih službenika.

Naše pitanje je bilo zbog čega policijski službenici PS Raška koji su anagažovani na Rudnici ne dobijaju dnevnice. Dobili smo odgovor da oni rade dvanaestočasovno radno vreme i da im je to redovna smena, te da tokom radnog vremena dobijaju lanč pakete, pa da ih ne sleduje dnevnica. Ukazali smo na to, da s obzirom na dužinu radnog vremena, mesto angažovanja i vrstu poslova koju obavljaju, oni ipak ostvaruju pravo na dnevnicu od 75, odnosno 150 dinara, bez obzira na to što im je omogućen lanč paket. Naravno, ukazali smo na to da iznos jeste minoran, ali da je ostvarivanje ovog prava značajno za neko buduće vreme kada bi došlo do uvećanja iznosa dnevnica. Gospodin Rajković je nakon ukazanog saopštio da će kontaktirati Direkciju policije i zatražiti da ti policijski službenici dobiju dnevnice prilikom ovih angažovanja.

Teme razgovora bile su i pokretanje disciplinskih postupaka i postavljanje spiska nagrađenih zaposlenih na oglasnu tablu.

Dogovoreno je da predstavnici SSP-a, u skladu sa prostornim mogućnostima, postave svoj štand na ulazu u PU Kraljevo, a po ugledu na postojeći štand jednog drugog sindikata.

Sastanak je protekao u prijatnoj atmosferi, razmenjeno je mnogo informacija, o čemu svedoči i podatak da je sastanak trajao sat i 35 minuta. Očekujemo da će pristup rešavanju problema sa ovog sastanka biti obrazac za buduću saradnju predstavnika SSP i rukovodstva PPU u Kraljevu.

Član GO SSP i predsednik RC Kraljevo
Srđan Trajković

DEPEŠE O POLUGODIŠNJEM OCENJIVANJU I PRIPRAVNOSTI

Saradnja između Sindikata srpske policije i Radne grupe MUP za saradnju sa sindikatima, kojom od skoro rukovodi državni sekretar Dijana Hrkalović, daje prve pozitivne rezultate. Nakon naše inicijative, odnosno ukazivanja na propuste starešina na nižem nivou, usledila je hitna koordinirana reakcija Kabineta ministra, Sektora ljudskih resursa i Direkcije policije što je rezultiralo dvema instruktivnim depešama poslatim danas na teren.

U depeši Sektora ljudskih resursa poslatoj na teren potvrđuje se naša primedba sa sastanka da veliki broj zaposlenih u Ministarstvu još uvek nije nije ocenjen, odnosno da cžprvi ciklus ocenjivanja za 2017. nije završen do kraja jula, u skladu sa Uredbom o ocenjivanju policijskih službenika i drugih zaposlenih. Takođe, u depeši stoji i napomena da će aplikacija biti informatički zaključana i da unos ocena neće biti moguć te starešine treba da pod hitno završe svoje obaveze.

U depeši Direkcije policije pojašnjava se institut pripravnosti i potreba svrsishodnog određivanja tog statusa zaposlenima u cilju obezbeđenja normalnog funkcionisanja službe ali uz vođenje računa o racionalnosti troškova.

Ipak, ma koliko depeša bila jasna i precizna, na lokalnom nivou se opet javljaju pojedinci među starešinskim kadrom u Odeljenjima policije koji je tumače na neki svoj način koji ne doprinosi niti efikasnosti organizacionih jedinica niti zadovoljstvu zaposlenih. Sindikat srpske policije to neće nemo posmatrati i tolerisati već ćemo na narednom sastanku imenovati te kvazistručnjake koji krše radna prava zaposlenih ne bi li se tako, misle oni, omilili pretpostavljenima.

Ovo je ogoljeni primer onoga na šta SSP često ukazuje – nezadovoljstvo zaposlenih uslovima rada često je sasvim neosnovano usmereno na vrh MUP i samog ministra. Zaista, da li je ministar odgovoran za nepoštovanje Pravilnika o pripravnosti? Ako je usvojen i poslata je depeša na teren šta je još potrebno da bi ga neki lokalni šerifi primenili u praksi? Da li ih boli ona napomena o svrsishodnosti i racionalnosti, pa se drže one „kad nema za mene, nema nikome“!? Zakon o policiji je u domenu pripravnosti vrlo jasan, ne pravi razliku među zaposlenima, odnosi se na starešine podjednako kao na bilo kog izvršioca i ovakvo ponašanje načelnika Odeljenja policije predstavlja drastično kršenje zakona.

Da li su odgovorni ministar i načelnica Sektora ljudskih resursa zbog nepoštovanja procesa ocenjivanja i prošuštene prilike da zaposleni budu upoznati sa dobijenim ocenama? Je li ministar ili komandir kriv za nepravilan obračun nanade za „putne troškove“ ili za to što se raspored ne pravi za barem dva dana unapred?

SSP nikada nije imao problem da kažu istinu, ma koliko gorka bila. Kada treba i koga treba, prvi smo tu da kritikujemo, pa i ministra. Ali i da pohvalimo prepoznavanje problema, brze reakcije i rešenost da se propusti otklone a nepravde isprave. Ovog puta smo tu da pohvalimo Radnu grupu, posebno njene članove iz Sektora ljudskih resursa i Direkcije policije i da napomenemo da još uvek čekamo reakciju predstavnika iz Sektora za vanredne situacije.

Služba za informisanje SSP
Mile Lazarević

Poziv svim zaposlenima u MUP

Poštovane koleginice i kolege,

Sindikat srpske policije pokrenuo je široku akciju prikupljanja potpisa za Peticiju kojom ćemo pokušati da utičemo na relevantne državne organe u cilju zaštite naših, u sve većoj meri, urušenih prava.

Podsećamo vas da je SSP pre skoro 15 meseci uputio Inicijativu Ustavnom sudu RS za preispitivanje ustavnosti pojedinih članova tada donetog Zakona o policiji, za koje smatramo da su veoma štetni po policijske službenike i sve zaposlene u MUP, a reč je, pre svih, o suštinskom nepostojanju pretpostavke nevinosti za sve nas, obesmišljavanju prava na štrajk, pripremanju „podloge“ za ograničavanje, tj.ukidanje putnih troškova za mnoge naše kolege, praktično onemogućavanjenapredovanja postavljanjem uslova u vidu „proseka 4“ i slično. Nakon toga, pomenutom organu uputili smo i urgenciju na izjašnjavanje, ali, ne slučajno, do danas nismo dobili bilo kakav odgovor.

Zbog svega toga, navedenu inicijativu smo pretočili u listu zahteva u okviru ove Peticije, dodavši još nekoliko, više nego aktuelnih i realnih zahteva, kao što su povećanje mizernih dnevnica koje vređaju inteligenciju i ljudsko dostojanstvo, uračunavanje vremena provedenog u putu na službeni zadatak u radno vreme, povećanje plata i njihovo usklađivanje sa rastom cena, regres i topli obrok… Dakle, sve ono u vezi sa čime svakodnevno mučite muku i postavljate nam pitanja.

Već danas krećemo sa organizovanim prikupljanjem potpisa. Obrasci Peticije nalaziće se u svim oganizacionim jedinicama. Nema potrebe za objašnjavanjem da je suština Peticije, tj. da njen uspeh, zavisi od broja pikupljenih potpisa. Stoga, molimo sve vas da istu obavezno potpišete, ali i da pozovete sve naše kolege, koji nisu članovi, da je potpišu, jer radi se o nama svima. Ko želi, može jedan obrazac da ponese kući i ponudi na potpis punoletnim članovima svoje porodice, jer se naš standard i status reflektuje i na njih. Osim toga, nema prepreka da nas svojim potpisom podrže i ostali punoletni građani, naprotiv. Za sve detalje obratite se predsednicima i poverenicima svojih sindikalnih grupa.

Ovim putem pozivamo i koleginice i kolege, koji nisu naši članovi niti u njihovim jedinicama SSP deluje organizovano, da obrazac peticije mogu skinuti sa ovog linka: OBRAZAC PETICIJE, odštampati dvostrano obavezno i  sami popunjavati. Popunjene obrasce šaljite kuririma, službenom ili redovnom poštom, na adresu: Kancelarija Sindikata srpske policije, Bulevar dr Zorana Đinđića 104 (SIV2), Beograd.

Takođe, možete nes i pozvati da dođemo, rado ćemo se odazvati. Neko iz rukovodstva sindikata će doći da vam pomogne, sasluša vaše probleme, dodatno približi naše ideje u vezi sa peticijom i načinom njene realizacije. Možete nas pozvati na sledeće brojeve telefona:

  • Predsednik Lazar Ranitović 064/800-5515;
  • Zamenik predsednika Mile Lazarević 064/800-5452;
  • Generalni sekretar Viktro Ratković 064/871-6878;
  • Članovi Glavnog odbora:
    za Vojvodinu (Bačka i Banat) Boban Đorđić 064/800-5733;
    za Srem i Šabac Siniša Ćuk 064/800-5732;
    za istočnu i južnu Srbiju Andrija Jering 064/800-5616;
    za centralnu Srbiju Darko Ocokoljić 064/871-6747;
    za Žandarmeriju i jedinice u Sedištu MUP Nikola Petrović 064/871-6632;
  • za RC Beograd, predsednik Slobodan Ćosović 064/800-5512;

POKAŽIMO DA SMO SLOŽNI I DA MOŽEMO!!!

Služba za informisanje SSP
Siniša Ćuk

Budžet u suficitu, policija u deficitu!

Dugo najavljivanje reforme policije, inovacije u ljudskim resursima, sistem vrednovanja rada, interni konkursi i karijerno napredovanje, ta celokupna materija, ostaće i ove godine samo mrtvo slovo na papiru u pojedinim Policijskim upravama. Ma koliko lepo zamišljeno i isplanirano u teoriji, neće biti i realizovano u praksi.

Naime, ocenjivanje radnika za rad i osposobljenost, u prvom planiranom ciklusu, do 30. juna, neće biti moguće jer jednostavno neće ni biti izvršena obuka i provera policijskih službenika u segmentu rukovanja vatrenim oružjem.

Pre samo par godina imali smo sličnu situaciju kada, zbog nedostatka pištoljske municije nije izvršeno redovno gađanje bojevom municijom. Opravdanje je bilo, ono uvek popularno – nedostatak novčanih sredstava. Al dobro, tada je to bilo „opravdano“ a krivac, naravno, ona štetočinska predhodna vlast, koja je razorila državu i dovela je do bankrota.

Danas je već druga priča. Država je štedela i štednjom se spasla od bankrota, nema više te opasnosti. Ali nema ni bilo čega drugog. Nema dnevnica kakve su nekada bile, nema opreme, nema vozila, zaštitnih prsluka i antifona, nema mesa u restoranima, često nema hrane i vode na terenu, seminare i licence plaćaju sami zaposleni, odmarališta poklanjamo… Toliko se štedi da se ponekad zaboravimo ko smo, šta radimo i kome služimo.

Ovde godine gadjanjenije bojeva municija problem, nje ima dovoljno. Ali, valjda smo se previše istrošili kupujući municiju pa nema za druge stvari. O ceni koju plaćamo za tu municiju, nekom drugom prilikom, ta tema zaslužuje poseban tekst. Uzgred budi rečeno, neki zli jezici tvrde da smo i konzervirane hrane kupili u količini dovoljnoj za tri godine, da je za to kriva sada već bivša načelnica Sektora za materijalno-finansijsko poslovanje. Prva ili druga? Je l i ta druga već bivša? Kao da je to i bitno, načelnica kupila, smenili je, al konzerve su tu, pa kako nam bude! Odgovarao nije niko.

Danas Ministarstvo unutrašnjih poslova, jedno od najvećih i najbitnijih u državi, sa verovatno i najvećim budžetom, nema novca da obezbedi ni stvari poput ramova-držača meta, a možda ni same papirne mete. Zaista zvuči neverovatno ali MUP je organizatorima obuke u pojedinim Policijskim upravama dao nezvaničan, ali pouzdan odgovor, da u budžetu nema opredeljenih sredstava za tu namenu. Pa naravno da nema novca i da nije planiran, a i zašto bi kada se u velikoj većini Policijskih uprava već godinama instruktori snalaze kako znaju i umeju. Instruktori obezbeđuju donacije, koriste lična poznanstva i prijateljstva te obezbeđuju ramove i mete!

Jesmo li državni organ ili nečija privatna prćija koja ostavlja radnicima da se snalaze i brukaju.

A godišnja ocena i bazične kompentencije nek sačekaju neka bolja vremena! Ili da se neko od načelnika snađe, ako već ne smeju saopštiti istinu direktoru i ministru!

Služba za informisanje SSP
Mile Lazarević

Zašto ćutimo dok nas sistematski uništavaju idioti?

Naslov ovog članka je parafraza poznatog domaćeg filma gde junaka priče snalaze sve nelogične i nemoguće životne situacije koje ga, ni krivog, ni dužnog, lagano ali sasvim sigurno dovodi do beznađa i na prag ludila!

Skoro u istoj situaciji nalazimo se i mi danas suočeni sa nemilosrdnom mašinerijom Ministarstva unutrašnjih poslova i logikom nekakvog „lanca komande“! Jer, zaista, kako drugačije shvatiti i prihvatiti situaciju gde u jednoj maloj policijskoj stanici komandir zlostavlja i ponižava policajce, njegovi najbliži saradnici neometano fizički nasrću na koleginice, udruženo primenjuju sve zamislive i nezamislive pritiske. Zbog takvog postupanja komandir biva loše ocenjen i disciplinski gonjen od strane svog načelnika, kao prvog pretpostavljenog. Potom i sindikat otkriva i vrhu MUP prijavljuje ozbiljne sumnje u nekoliko izvršenih krivičnih dela u toj policijskoj stanici, zbog kojih i građani tuže državu, ali sve to biva uzaludno!

Uprkos uveravanja glavnog načelnika, da je upoznat sa problemima i shvata ozbiljnost situacije, da će uslediti razrešenje komadira i njegova selidba u „toplije krajeve“, do toga ipak ne dolazi pod smešnim izgovorom – tog komandira niko ne želi da primi, niko ga ne želi u svojoj sredini!

A onda, kao grom iz vedra neba, prvi pretpostavljeni tog komandira, načelnik koji ga je disciplinski gonio zbog propusta i zloupotreba, dakle taj načelnik biva razrešen, prebačen u drugu jedinicu. Nakon 20 godina besprekorne službe, više puta nagrađivan sada biva ponižen i osramoćen! Premda u obrazloženju odluke stoje sve sami hvalospevi i bivaju istaknuti kvaliteti, kao da se radi o velikom unapređenju a ne o ponižavajućem premeštaju!  Sudbina tog načelnika još uvek je neizvesna ali zato komandiru oko kojeg se sve vrti ni dlaka sa glave nije falila!

Shvativši da od poslodavca pomoći nema, da je od zlog komandira, još gora zaštita „zle maćehe“, koju igra glavni načelnik i vrh MUP,  oštećeni policajci prelaze u drugu organizacionu jedinicu. Praktično i bukvalno se nastoje skloniti od zla. Ali opet uzalud! Pipci komandira stižu daleko, on ih opet, mada više nije njihov starešina, proganja i zlostavlja. Ocenjuje ih jedinicama, poziva na nekakve razgovore, prijavljuje ih, a na opšte zaprepaštenje svih nas – glavni načelnik to prihvata i pridružuje se igranci!

Epilog se tek očekuje, igra mačke i miša još traje!

Poštovani čitaoče, je li vam sad naslov jasniji? Jeste li sigurni ko su idioti? Ne, niste u pravu! Nisu oni idioti, mi smo idioti, mi koji ih trpimo i većinom ćutimo!

Slažete li se da je dogorelo do nokata i da je vreme za izlazak na ulicu?

Služba za informisanje SSP

Sve godišnje ocene na videlo! Imamo pravo da ih znamo!

Sindikat srpske policije obratio se dopisom organu vlasti, Povereniku za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, gospodinu rodoljubu Šabiću, radi dobijanja mišljenja u vezi primene čl.14st.1 tač. 2 Zakona o slobodnom pristupu informacija od javnog značaja u slučajevima koji se odnose na zahteve za pristup podacima o godišnjim ocenama državnih službenika, u konkretnom slučaju policijskih službenika, i pravu javnosti da bude upoznata sa godišnjim ocenama državnih službenika i uopšte rezultatima periodičnog i vanrednog ocenjivanja.

SSP je stanovišta da se pristupom podacima odnosno javnim objavljivanjem podataka o godišnjim ocenama državnih službenika, kao lica čija se zarada finansira iz budžeta Republike Srbije, ne narušavaju privatnost i druga prava ličnosti te da javnost, prvenstveno drugi zaposleni, imaju opravdan interes da bude upoznata sa rezultatima periodičnog i vanrednog ocenjivanja državnih službenika.

Ranije smo se već obraćali Ministarstvu unutrašnjih poslova sa zahtevom da se javno objave godišnje ocene državnih službenika zaposlenih u MUP a u cilju ostvarivanja prava javnosti, prevashodno zaposlenih u Ministarstvu, da budu upoznati sa rezultatima periodičnog i vanrednog ocenjivanjasvih zaposlenih, koji rezultati predstavljaju osnovni uslov za sticanje višeg čina odnosno zvanja, napredovanje i sledstveno tome ostvarivanje veće zarade. Ministarstvo unutrašnjih poslova je stava da rezultati periodičnog i vanrednog ocenjivanja ne mogu učiniti dostupnim javnosti bez pristanka lica na koje se takvi podaci odnose.

Međutim, Zakon o platama državnih službenika i nameštenika propisuje napredovanje u određenom broju platnih razreda, u zavisnosti od prosečnih ocena. Takođe, Zakon o policiji u članu 165 st. 2 propisuje da se napredovanjenje u službi ostvaruje na osnovu prosečne trogodipnje ocene koja ne može biti niža od „ističe se – 4“!

Dakle, periodična i vanredna ocena državnog (policijskog) službenika je jedan od elemenata koji se uzimaju u obzir prilikom napredovanja u viši čin odnosno zvanje, dok u slučajevima koje uređuje Zakon o državnim službenicima, ostvarivanjem odgovarajuće godišnje ocene državni službenik po automatizmu prelazi u viši platni razred. Sledom rečenog, rezultati periodičnog i vanrednog ocenjivanja nalaze se u direktnoj vezi sa budžetskim rashodima i predstavljaju osnov za uvećana davanja iz budžeta Republike Srbije na ime isplate zarada državnih službenika koji su, ostvarujući odgovarajuće godišnje ocene, prešli u viši platni razred.

Dalje, Zakon o budžetskom sistemu kazuje, između ostalog, i da budžetski sistem treba da ostvari tehničku ili operativnu efikasnost koja podrazumeva korišćenje budžetskih sredstava i mogućnost njihove primene sa što nižim troškovima. Kao i da se prilikom pripreme i izvršenja budžeta moraju poštovati principi efikasnosti, ekonomičnosti, efektivnosti, javnosti, potpunosti, tačnosti i jedinstvene budžetske klasifikacije.

Dakle, u smislu citiranih zakonskih odredaba, a imajući u vidu činjenice da se zarade državnih službenika, kao direktnih korisnika budžetskih sredstava, finansiraju iz budžeta Republike Srbije, da se budžet Republike Srbije sastoji u pretežnom delu od poreskih prihoda ostvarenih naplatom sredstava poreskih obveznika, akciznih prihoda koji se naplaćuju kroz krajnju potrošnju građana, da se odgovarajućom godišnjom ocenom državnih službenika stvaraju uslovi za napredovanje u viši platni razred, ostvarivanje veće zarade i uvećanja rashodne strane budžeta, to javnost ima opravdan interes da bude upoznata koji su državni službenici i u kolikom broju, ostvarili uslov za uvećanje zarade po osnovu rezultata periodičnog i vanrednog ocenjivanja rada.

Kako se u konkretnom slučaju radi o poslovima koji spadaju u domen rada državnih organa, posebnih organizacija i javnih službi kojima se zadovoljavaju potrebe građana, to je pretežniji interes javnosti da bude upoznata sa rezultatima periodičnog i vanrednog ocenjivanja od prava državnog službenika da uskrati saglasnost za davanje podataka koji se odnose na rezultate periodičnog ocenjivanja.

Takođe, još jedan značajan aspekt godišnje ocene državnog službenika je i popunjavanje upražnjenih radnih mesta i dodatno obrazovanje putem internog konkursa kao i situacije koje nastaju izmenom pravilnika i raspoređivanjem državnih službenika, jer Zakon o državnim službenicima u članu 98 propisuje da se kod izbora službenika kojem država finansira dodatno obrazovanje prednost ima službenik sa višim prosekom ocene u poslednje tri godine. Dalje, isti Zakon u čl.133 st.1 kazuje: „Ako Pravilnik bude tako izmenjen da neka radna mesta budu ukinuta ili broj državnih službenika smanjen, prekobrojni državni službenici premeštaju se na druga odgovarajuća radna mesta, a prednost imaju oni sa boljim ocenama u poslednje tri godine.“

Međutim, u skoro svim slučajevima popunjavanja radnih mesta i dodatnog obrazovanja putem internog konkursa kao i u slučajevima raspoređivanja državnih službenika nakon izmene Pravilnika, zaposlenima koji su konkurisali ili imali pretenzija na određeno radno mesto nisu bile dostupne ocene državnih službenika koji su de facto ide iure rapoređeni na određena radna mesta za koje je bilo više zainteresovanih državnih službenika koji su ispunjavali uslove za raspoređivanje na predmetno radno mesto.

Imajući u vidu da ocene državnih službenika nisu dostupne svim kandidatima za određeno radno mesto u velikom broju slučajeva prilikom raspoređivanja državnih službenika presudnu ulogu imala je arbitrarnost neposrednog starešine i subjektivni stav o pojedinom državnom službeniku, bez razmatranja objektivnih činilaca kao što je godišnja ocena. Nepravilno postupanje rukovodilaca organizacionih jedinica je potvrdio i Upravni sud u velikom broju presuda kojima se poništavaju akti o raspoređivanju učinjeni bez razmatranja godišnjih ocena, a kao primer navodimo i situaciju nastalu krajem 2015. godine kada su masovno doneta rešenja o premeštajima na „poslove analize rizika“ koja su poništena u odgovarajućim postupcima.

Zbog prethodno navedenog očekujemo da nam postupajući organ, nakon razmatranja navoda našeg dopisa, dostavi mišljenje u vezi primene čl.14st.1 tač. 2 Zakona o slobodnom pristupu informacija od javnog značaja(„Sl. glasnik RS“, br. 120/2004, 54/2007, 104/2009 i 36/2010)kao i stav o pretežnijem interesu javnosti da bude upoznata sa rezultatima periodičnog i vanrednog ocenjivanja.

Služba za informisanje SSP
Mile Lazarević

KADIJA TE TUŽI KADIJA TI SUDI

Najkraći komentar na Uredbu o ocenjivanju  policijskih službenika i drugih zaposlenih u Ministarstvu unutrašnjih poslova, koja za par dana stupa na snagu, glasio bi upravo kao i naslov ovog teksta.

Na nedavnom sastanku Sindikata srpske policije održanom sa rukovodstvom  Sektora ljudskih resursa ova tema oduzela je najveći deo sastanka što i ne treba da čudi, s obzirom da sada ocena više ne znači dan-dva godišnjeg odmora više ili manje, već predstavlja vrlo bitan segment radne karakterističe zaposlenog koji presudno utiče na bilo kakvo napredovanje u službi.

Jednostavno, sada je hipotetički moguća priča iz popularnog filma „Tesna koža“, lako se može desiti da na posao stupimo kao mlađi policajci i u tom činu provedemo celi radni vek, a na kraju sa njim odemo u penziju.

Uredba nam donosi niz novina, nove obrasce za ocenjivanje, sa novim elementima, novina je i to da će se ocenjivanje vršiti dva puta godišnje.  Sindikat srpske policije nema prevelike zamerke na pokušaj uvođenja reda, ali ćemo insistirati na tome  da se lični odnos rukovodioca, koji ocenjuje, i izvršioca, koji je predmet ocenjivanja, isključi ili svede na najmanju moguću meru. Takođe, neophodno je obezbediti da elementi za ocenjivanje budu normativni a ne opet ostavljeni rukovodiocu na slobodnu procenu.

Trenutno u praksi imamo situaciju da većina policijskih službenika (izvršilaca) ima ocenu 3 – „dobar“, dok je ocena rukovodioca po pravilu veća. Pitamo se kako je i čime rukovodioc zaslužio da se „naročito ističe“ ukoliko nije svoje podređene naučio, obučio, motivisao itd. za rad, pa da se i oni „ističu“?

Subjektivnost rukovodioca naročito je izražena prema neisomišljenicima i onima koji poznaju i traže ostvarivanje svojih prava. Naravno, prema sindikalnim aktivistima je to još izraženije (ali ne prema svim, postoje sindkikalni aktivisti pojedinih sindikata koji su nagrađeni za svoj „rad i zalaganje“).

Ova Uredba je, prema našem mišljenju, svakako pozitivan iskorak unapred, gest dobre volje poslodavca, ali i dalje nedovoljan. Suštinsko rešenje problema ne vidimo u ovoj Uredbi, naprotiv.

Naslov ovog teksta  neodoljivo podseća na čl. 16.  stav 3. ove Uredbe koji glasi „Ako je ocenjivač rukovodilac unutrašnje organizacione jedinice, ocenjivač je ujedno i kontrolor“ – dakle šta reći a ne zaplakati?

Služba za informisanje SSP
Nikola Petrović

Ovde možete preuzeti Uredbu i prateće obrasce za ocenjivanje:

Sastanak u Sektoru za ljudske resurse sa načelnicom Katarinom Tomašević

Beograd, 3.3.2017. godine, – Delegacija Sindikata srpske policije održala je 3.3.2017. godine u vremenu od 9.00 do 11.00 sati radni sastanak u Kabinetu načelnice Sektora za ljudske resurse Katarine Tomašević. Osim načelnice, sastanku su prisustvovali i njeni saradnici: Dragan Cvetković, pomoćnik načelnice, Dragiša Anđelković, šef Odseka za saradnju sa sindikatima i Božidar Otašević, zamenik načelnika Uprave za stručno obrazovanje, osposobljavanje, usavršavanje i nauku. Delegaciju SSP činili su: predsednik Lazar Ranitović, generalni sekretar Viktor Ratković, članovi Glavnog odbora Siniša Ćuk i Nikola Petrović i predsednik RC Beograd Slobodan Ćosović.

Razgovaralo se o sledećim temama:

  1. Naknada za ostvareni višak radnih sati (koji su u međuvremenu postali prekovremeni) u PPU u Vranju i Jedinici za zaštitu.

U pogledu viška ostvarenih sati zaposlenih u PPU u Vranju od načelnice smo dobili informaciju da je rukovodiocima PPU u Vranju u više navrata nalagano da dostave spiskove radi sagledavanja činjeničnog stanja, te, konačno, i sastavljanja sporazuma o vansudskom poravnanju. Stav SSP, a i rukovodstva Sektora je da je ovakve probleme mnogo bolje, brže, efikasnije i (za MUP) jeftinije rešavati sporazumno, nego da izbegavanjem rešavanja problema zaposleni budu primorani da tuže MUP, što neminovno izaziva dodatne troškove (sudske, advokatske, troškove veštaka i dr.). No, da bi sporazum bio realizovan, neophodno je da postoji iskrena volja obe strane, a što očigledno nije slučaj sa rukovodstvom PPU u Vranju, koje nedostavljanjem spikova o ostvarenom višku radnih sati zaposlenih, te zaposlene praktično „teraju“ na jedino preostalo rešenje – tužbe. SSP smatra da je ovakvo ponašanje rukovodstva PPU u Vranju mora biti sankcionisano.

Načelnica je svojim saradnicima naložila da se ostvari kontakt sa rukovodstvom PPU u Vranju i da se, u roku od dve nedelje, ovaj problem reši, odnosno sastave predlozi sporazuma o vansudskom poravnanju.

Ništa bolja situacija nije ni u Jedinici za obezbeđenje, gde rukovodioci smatraju da je u redu da zaposleni imaju npr. 192 radna sata u mesecu za koji je ukupan fond sati npr. 176 i da takva razlika ne predstavlja višak radnih sati. Ovo je situacija koja traje godinama i ona je očigledan primer nestručnosti, a možda još više bahatosti i samovolje pojedinih rukovodilaca u MUP-u, ovoga puta u Jedinici za zaštitu. Upravo ovakvo neodgovorno i nezakonito ponašanje pojedinih rukovodilaca ima za „rezulat“ da MUP godišnje na ime sudskih troškova isplaćuje oko 2.000.000.000 dinara (dve milijarde). I to će biti slučaj sve dok MUP sam, po službenoj družnosti, protiv takvih bahatih starešina ne bude pokretao disciplinske, pa i krivične postupke. A dok to ne počne da čini MUP, činiće SSP.

  1. Sistem ocenjivanja i karijernog napredovanja

Ovo je tema koja je, možemo slobodno reći, oduzela veći deo vremena, ako uzmemo u obzir važnost ocene u sistemu karijernog napredovanja. Kao najčešći primeri neobjektivnog ocenjivanja su slučajevi u kojima „policajac godine“ ne dobije „peticu“ ili u kojima policijski službenik koji je sve svoje poslove i zadatke obavljao kvalitetno i ažurno, a nije bio disciplinski kažnjavan – ocenjen „trojkom“. Zloupotrebe u ocenjivanju se ogledaju i ocenjivanjem sindikalnih aktivista nižom ocenom, a kao vid odmazde i pokušaja disciplinovanja sindikalnog aktiviste. Predstavnici SSP su ocenili da, iako na prvi pogled, ocena „dobar“ – 3 nije loša ocena, ona „stopira“ mogućnost napredovanja zaposlenog. Uz to, sadašnji način ocenjivanja ostavlja mogućnost rukovodiocu da onemogući napredovanje onih koji na bilo koji način mogu da „ugroze“ njegovu poziciju, odnosno omogućava da rukovodilac davanjem visokih ocena svojim „miljenicima“ i niskih onima prema kojima ima neopravdano negativan stav, kreira rukovodstvo i upodobljuje ga svojim ličnim prohtevima.

Načelnica Sektora je konstatovala da su svi u Sektoru svesni da je trenutno stanje u vezi sa ocenjivanjem zaposlenih u MUP-u loše, ali da se radi na tome da se ono popravi i unapredi, u smislu da ocenjivanje što manje zavisi od ličnog stava i diskrecione ocene rukovodioca, a više od nekih normativnih vrednosti.

Predstavnici SSP su predložili model ocenjivanja analogan ocenjivanju vladanja učenika u školama gde svi na početku godine imaju ocenu „odličan“ – 5, sa npr. maksimalnih 100 bodova, a da se onda, tokom godine, svaka greška zaposlenog „kažnjava“ oduzimanjem bodova, odnosno dodavanjem bodova u slučajevima posebnih zasluga.

Načelnica Tomašević je ponovila da je svesna svih problema i mana sadašnjeg i budućeg ocenjivanja zaposlenih, da je novi pravilnik o ocenjivanju upućen Vladi na usvajanje, a da će, prema rešenjima predloženim u njemu, buduće ocenjivanje svakako biti bolje i objektivnije od postojećeg, ali da će se i ono „u hodu“, uočavanjem manjkavosti – menjati i unapređivati. Saopštila je i da će kriterijumi za ocenjivanje rukovodilaca i izvršilaca značajno razlikovati.

Sektor za ljudske resurse2

  1. Solidarna pomoć – šta sa zahtevima iz 2016, a šta sa onim iz 2017?

Rukovodstvo Sektora za ljudske resusrse je svesno da je rok za donošenje rešenja po zahtevima za isplatu solidarne pomoći u 2016. godini istekao, ali da zbog velikog obima poslova o tim zahtevima nije moglo biti ranije odličivano. Reč je o zahtevima pristiglim nakon okončanja rada Komisije za solidaru pomoć, tj. nakon 23.12.2016. godine. Zbog toga što je broj pristiglih zahteva za dodeljivanje solidarne pomoći u 2016. godini veliki – to će toj komisiji biti produžen mandat i ona će odlučiti o svim pristiglim zahtevima za dobijanje solidarne pomoći gde je osnov sticanja u 2016. godini.

Što se tiče zahteva za solidarnu pomoć u 2017. godini, još uvek nije jasno da li će i za o do sada pristiglim zahtevima odlučivati neka komisija ili će to Sektor odlučivati u redovnom postupku, ali, u svakom slučaju, o svakom podnetom zahtevu biće odlučivano. Po svim do sada pristiglim zahtevima formirani su predmeti, a u slučajevima gde je uočeno da nedostaje određena dokumentacija, od podnosilaca je zatraženo da dostave potrebnu dokumentaciju. S tim u vezi predstavnici SSP-a su predložili da Sektor, u cilju bolje informisanosti zaposlenih u MUP-u, svim orgnaizacionim jedinicama prosledi jedno uputstvo o načinu podnošenja zahteva, kao i o tome šta uz svaki zahtev treba priložiti. Načelnica Tomašević je predlog ocenila dobrim i najavila da postoji čak i mogućnost organizovanja jedne javne prezentacije, gde bi se rukovodicima i predstavnicima sindikata pružile najvažnije informacije u vezi sa ostvarivanjem prava na solidarnu pomoć.

Predstavnici SSP su izneli primedbe i na sadržaj Pravilnika o solidarnoj pomoći u MUP-u, koji je na snazi od 4.1.2017. godine, pre svega u smislu što njime rođenje deteta i smrt člana uže porodice nisu predviđeni kao osnovi za ostvarivanje prava na solidarnu pomoć, ukazujući da je nedopustivo i pravno manjkavo da se pravilnikom derogiraju prava ustanovljena posebnim kolektivnvim ugovorima. Pravilnikom se ne sme zadirati u već utvrđena prava, već se njime samo detaljnije razrađuje postupak ostvarivanja već ustanovljenih prava. U slučaju da zahtevi za dobijanje solidarne pomoći budu odbijani iz ovog razloga, SSP će svojim članovima omogućiti besplatnu pravnu pomoć, istovremeno ukazavši da će to samo doneti troškove MUP-u. Načelnica Tomašević je saopštila da se slaže da pravni osnovi za ostvarivanje prava na solidarnu pomoć predviđeni u posebnim kolektivnim ugovorima ne mogu biti derogirani pravilnikom i da će se prilikom odlučivanja o zahtevima uvek primenjivati propis povoljniji po zaposlene, odnosno da će svi zaposleni koji podnesu uredne i blagovremene (u roku od tri meseca od sticanja prava na solidarnu pomoć) zahteve – dobiti pozitivna rešenja o ostvarivanju prava na solidarnu pomoć.

  1. Radni staž zaposlenih u MUP-u upućenih na stručno usavršavanje u KPA

Problem se sastoji u tome što su zaposleni od strane MUP-a upućivani u KPA radi školovanja o trošku MUP-a, gde je ugovorom između zaposlenih i MUP-a bilo propisano da zaposleni upućeni na školovanje u KPA ostvaruju pravo sva prava u vezi sa penzijsko-invalidskim osigranjem. Međutim, MUP svoju obavezu o uplati doprinosa za PIO nije izvršio, u slučajevima pojedinih zaposlenih – delimično, a pojedinih – u potpunosti. Bilo je slučajeva da je čak komisija koju je obrazovao ministar unutrašnjih poslova, odlučujući po zahtevima pojedinih zaposlenih, donela odluku da oni ostvaruju pravo da im MUP uplati doprinose za vreme provedeno na školovanju u KPA, ali to kasnije nije realizovano, kao što je bilo slučajeva da su pojedine kolege utužile MUP i dobile presude kojima su uvaženi njihovi tužbeni zahtevi, nakon čega im je MUP uplatio doprinose za PIO. Ukazali smo da je nejednako postupanje u ovakvim slučajevima nedopustivo i da je potrebno naći jedinstveno rešenje.

Rukovodstvo Sektora nam je ukazalo na neujednačenu sudsku praksu, gde jedni sudovi tužbene zahteve zaposlenih odbijaju, a drugi usvajaju, pa Sektor za ljudske resurse ne može da „stane“ iznad sudova zauzimanjem jedinstvenog stava, ali da će u svim slučajevima gde sud nađe da su tužbeni zahtevi osnovani – kolegama biti uplaćeni doprinosi za PIO. Prema rečima rukovodstva Sektora u oko 80% slučajeva sudovi presuđuju u korist MUP-a, tj. odbijaju tužbene zahteve zaposlenih kao neosnovane.
Sektor za ljudske resurse3

  1. Problem nedostatka dovoda vode i odvoda kanalizacije u PS Šid

Predstavnici SSP ukazali su na problem nedostatka mokrog čvora, odnosno dovoda vode i odvoda kanalizacije u PS Šid za potrebe ogromnog broja migranata prema kojima se svakodnevno preuzimaju policijske mere i radnje. Ovo posebno imajući u vidu da su policijski službenici PS Šid posebno opterećeni migrantskom krizom, jer čak 1/3 od ukupne populacije migranata u Srbiji boravi na području opštine Šid. Samim tim potreba za mokrim čvorom je urgentnija, jer je on neophodan kako za obavljanje higijenskih i fizioliških potreba policijskih službenika, tako i migranata. Ukazano je da u postojećoj situaciji preti opasnost od nastanka epidemije, posebno imajući u vidu da dolaze topliji dani.

Izneli smo podatak da je od strane Odseka za logistiku PS Sremska Mitrovica, u cilju rešavanja ovog gorućeg problema, već izrađen projekat osposobljavanja mokrog čvora, ali da je neophodna finansijska podrška za njegovu realizaciju.

Rukovodstvu Sektora je ovaj problem već delimično bio poznat, pa će, imajući u vidu njegovu urgentnost, te činjenicu za osposobljavanje mokrog čvora nisu neophodna velika finansijska ulaganja, rukovodstvo Sektora učiniti dodatni napor, zajedno sa Sektorom za materijalno-finansijske poslove, da se problem reši, te tako spreči nastanak posledica po zdravlje policijskih službenika, ali i lokalnog stanovništva.

  1. Diskriminacija policijskih službenika PS Šid koji obavljaju poslove u vezi sa migrantima u odnosu na policijske službenike koji te poslove obavljaju kao upućeni iz drugih opština

Preneli smo nezadovoljstvo i osećaj diskrminacije kod policijskih službenika PS Šid koji svakodnevno obavljaju poslove u vezi sa migrantima, a koji su odlukom ministra izuzeti od prava na ostvarivanje posebne naknade, iako rade istovetne poslove kao i policijski službenici upućeni u PS Šid sa područja drugih opština, a samo iz razloga što se smatra da je to njihov redovan posao. Iako svesni onoga što je propisano odlukom ministra, nismo se mogli pomiriti sa očiglednom diskrimiacijom, pa smo izneli predlog da se policijski službenici PS Šid koji svakodnevno obaljaju ove poslove nagrade na neki drugi način i tako bar približno stave u ravnopravan položaj sa svojim kolegama koji u Šid dolaze kao ispomoć.

Načelnica Sektora se složila da se ta vrsta i taj obim poslova rada sa migrantima nikako ne može podvesti pod redovne poslove policijskih službenika PS Šid i obećala da će, u saradnji sa rukovodstvom Direkcijom policije, iznaći način da se navedeni policijski službenici nekako nagrade, a posebno imajući u vidu da uprao oni podnose najveći teret migrantske krize u Srbiji.

Služba za informisanje SSP
Nikola Petrović
Viktor Ratković

  • 1
  • 2