Skip to main content

Oznaka: radno vreme

Predsednik SSP Lazar Ranitović – REKAPITULACIJA 2017.

Ova protekla, više nego burna 2017. godina za Sindikat srpske policije donela je niz velikih iskušenja. U njoj smo proslavili desetogodišnjicu od osnivanja ali smo se i suočili sa možda i najtežom situacijom u tom decenijskom postojanju. Uprkos svemu Sindikat srpske policije završava ovu godinu sa nikad brojnijim članstvom – ima nas više od 7500! Formirali smo veliki broj novih sindikalnih grupa. Pokušavali su da nam preotmu aktiviste i članstvo, a uspeli su samo da odvedu Brankoviće!

No, namera ovog teksta nije priča uvezi sa problemima u radu samog sindikata, već kratak prikaz urađenog i započetog na rešavanju problema sa kojima se susreću naši članovi, zbog kojih i postojimo! Još dok su drugi praznovali i odmarali prošlog januara, mi smo već radili punom parom, pa ćemo krenuti od samog početka godine. Neke teme smo pokretali više puta, neki rešeni problemi pojavljivali su se u drugim jedinicama, tako da je naš rad mnogo širi i obimniji od ovde prikazanog.

Poštovane koleginice i kolege, kao što i sami možete da uvidite prostim čitanjem ovog teksta, ne postoje teme koje SSP izbegava ili pitanja koja ne smemo da postavimo! To odlično znaju svi oni koji su nam se obratili molbom za pomoć! Poznato je da imamo čak 15 stalno angažovanih advokata i da nas niko ne može ućutkati jer smo čista obraza, neukaljanog ličnim interesima! Naša stara parola je „Zadovoljan član, jak sindikat!“ I zato…

MOŽE BITI SAMO JEDAN SINDIKAT SRPSKE POLICIJE!!!

JANUAR

  • Pomoćna policija. Pitali smo čemu ili kome bi ona služila. Uredba Vlade o njenom osnivanju ekspresno je povučena.
  • Društvena odgovornost. Učestvovali smo u velikom broju humanitarnih akcija, dobrovoljno davali krv, delili paketiće deci sa posebnim potrebama u Beogradu i Kruševcu.
  • Naknada za rad u otežanim uslovima. Tražili smo proširenje odluke za naknadu za rad u posebnim uslovima na opštine Raška, Novi Pazar, Sjenica i Tutin.
  • Prijem u radni odnos svršenih studenata KPA. Već na januarskom mesečnom sastanku smo postavili ovo pitanje, nastavili smo i kasnije da ga ponavljamo iznova i iznova. To je rezultiralo prijemom više od 300 studenata u ovoj godini!
  • Interni konkursi i privremeni premeštaji. Ukazivali smo na bespotrebno komplikovanje administracije i loše efekte primene internih konkursa na izvršilačka radna mesta. Rezultat toga jeste njihovo ukidanje predviđeno predloženim izmenama i dopunama Zakona o policiji.
  • Patrolna vozila. Nastavili smo da poslodavca podsećamo na ono što su i rukovodioci MUP odlično znali – katastrofalno loše stanje voznog parka. Rezultat je usledio krajem leta – podeljeno je više od 700 novih patrolnih vozila.
  • Zabrana nagrađivanja starešina u Direkciji policije i zaposlenih u drugim delovima MUP. Insistirali smo na ukidanju zabrane nastale krajem 2016. pravdane problemima u budžetu MUP. Naši argumenti su prihvaćeni.
  • Sudski troškovi i rasipanje novca. Ukazivali smo na neracionalnost pojedinih odluka, na nesavestan rad rukovodilaca koji uskraćivanjem prava radnika prave bespotrebne troškove ministarstvu u kasnijim sudskih troškovima. Pozvali smo ministra da preduzme mere u tom pravcu. Smatramo da je bilo pozitivnih promena ali da prostora za napredak ima i dalje.
  • Broj policijskih službenika. Ukazali smo javnosti na činjenicu da je policajaca na ulici malo, nedovoljno. Da čuvena „analiza rizika“ nije bila ni potrebna – kriminalce treba oterati iz službe drugim metodama. Pozvali smo ministra da zaposli još novih, mladih policijskih službenika. To je i činjeno u nekoliko navrata u 2017. te je zaposleno ukupono 747 policijskih službenika, svršenih studenata KPA i polaznika COPO.
  • Nedostatak opreme za kriminalističku tehniku. Izneli smo poražavajuće podatke i pred poslodavca i pred javnost. Forenzičari su ostavljeni da se „snalaze“. Hroničan nedostatak osnovnih sredstava za rad je ublažen u dobroj meri tek početkom jeseni, potpisivanjem trogodišnjeg ugovora o snabdevanju.
  • Fizičke provere. Ukazali smo na nelogičnost izmena pravilnika koja donosi fizičke provere zaposlenima starosti do 50 godina (ranija granica bila 45) ali i na realne probleme kod ocenjivanja zaposlenih iz gađanja vatrenim oružjem. Nažalost, ovde nismo naišli na dobar prijem kod poslodavca, nema promena.
  • Država na kolenima. Nakon brutalnog prebijanja kolege u Novom Sadu kulminiralo je sve ono na šta smo godinama ukazivali – sve češći i sve brutalniji napada na policijske službenike su nedopustivi. Pozvali smo i ministra i javnost da nas podže i zaštite.
  • Informacioni sistem. Ukazali smo na postojanje realne opasnosti da nam informacioni sistem oživi kolaps. Nema redovnog ulaganja i zanavljanja opreme, nema ulaganja u ljude kroz zapošljavanje stručnjaka, obuku i usavršavanje postojećih resursa. Rezultat su ozbiljne nabavke (nažalost i dalje daleko od realno potrebnog) opreme posle dužeg vremena.

FEBRUAR

  • Obilazili smo kolege na terenu u hladnim i zavejanim pograničnim delovima.
  • Na vreme smo (07.02.) ukazali na nepravilan obračun plate i postojanje realne opasnosti od velikog broja utuženja;
  • Protest na ulici u Novom Sadu (06.02.) i sastanak sa nosiocima pravosudnih funkcija;
  • Tražili smo zajedničku akciju ministarstva i svih sindikata na polju zaštite policijskih službenika;
  • Nehumani uslovi rada u Jedinici za obezbeđenje
  • Tražili smo veće dnevnice za deminere u SVS
  • Ukazivali smo na lošu ishranu ljudi na terenu
  • Upozorili smo zaposlene na sudske troškove tužbi kojim ih obmanjuju reprezentativni sindikati
  • Ukazivali na loš sistem ocenjivanja
  • Tražili opremanje patrola saobraćajne policije radi povećanja njihove bezbednosti na putu
  • Tražili da putni troškovi ne budu obračunavani po novom ZOP
  • U javnosti govorili o šteti zbog nesvrsishodnih javnih nabavki
  • Branili smo i odbranili odmarališta na Zlatiboru i Vrnjačkoj Banji
  • Održavali smo sećanja na poginule kolege organizovanjem memorijalnih sportskih takmičenja

MART

  • Kritikovali smo Pravilnik o pripravnosti jer je ništa više od prepričanih članova ZOP;
  • Ostvarili smo saradnju sa Samostalnim sindikatom putara Srbije
  • Kritikovali smo uredbu o ocenjivaru u kojoj jedna od odrebi glasi  „Ako je ocenjivač rukovodilac unutrašnje organizacione jedinice, ocenjivač je ujedno i kontrolor“.
  • Potencirali smo nedostatak jasnih propisa o poslovima nespojivim sa policijskim. (izmenama ZOP konačno će biti jasna situacija u vezi sa dodatnim radom zaposlenih)
  • Tražili smo da godišnje ocene zaposlenih budu javne
  • Prvi smo kritikovali Pravilnik o solidarnoj pomoći koji ju je praktično ukinuo u pojedinim osnovama

APRIL

  • Kritikovali smo Uredbu o načinu sprovođenja disciplinskog postupka u MUP koja prediđa mogućnost da disciplinski sudija ne bude pravnik.
  • Pokrenuli smo postupak pred Republičkom agencijom za mirno rešavanje radnih sporova radi otklanjanja nedoumica u primeni PKU;
  • Po prvi put u MUP sklopljen je sporazum o vansudskom poravnjanju za naplatu viška radnih sati, naravno zaslugom SSP.
  • Tražili smo izradu legitimacija za sve zaposlene u MUP, što će biti realizovano predviđenim izmenama ZOP.
  • Učestvovali smo na Prvomajskoj uličnoj šetnji sindikata u Beogradu

MAJ

  • Skupili smo više od 14000 potpisa kolega za Peticiju za pokretanje inicijative izmene pojedinih odredbi ZOP i drugih propisa koji regulišu radna prava zaposlenih u MUP. Tražili smo:
  1. Ukidanje čl. 172 ZOP – prezumpcija nevinosti (biće ukinut izmenama ZOP)
  2. Izmenu čl. 167 kojim je regulisano napredovanje u služvi (ukidanje proseka od najmanje 4)
  3. Izmenu čl. 189 koji su praktično ukinuta naknada za putne troškove (biće ukinut izmenom ZOP)
  4. Izmene čl. 176 kojim je regulisana solidarna pomoć (izmenama ZOP nešto će biti ispunjeno, a nešto će putem izmene podzakonskog akta)
  5. Izmene čl. 154 u vezi sa rasporedom rada (najmanje 48 sati unapred)
  6. Izmene članova 124-128 u vezi sa upotrebom vatrenog oružja (proširiti onove za upotrebu)
  7. Povećanje iznosa dnevnica (delimično već izmenjeno za pojedine aktivnosti, od sledeće gdine očekujemo podizanje vrednosti svih dnevnica sa 150 na 900 dinara)
  8. Sprečavanje primene Zakona o sistemu plata u javnom sektoru na policijske službnike (primena je odložena)
  9. Vraćanje regresa i toplog obroka, odnosno iskazivanje naknade u novcu
  10. Poništenje predloga za prodaju Narcisa i Promenada (postupak otuđenja je obustavljen)
  11. Izmene ZOP po pitanju nabavke uniforme i građanskog odela (podeljenja je uniformi za Žandarmeriju, Policijsku brigadu i UGP, uskoro se očekuje i podela pripadnicima IJP)
  12. Jednokratno povećanje zarade u iznosu od 10% (upravo se realizuje u januaru 2018.)
  13. Uračunavanje vremena provedenog u putu u radno vreme (realizovano odmah nakon predaje peticije)

JUN

  • Kritikovali smo loš Pravilnik o psihološkoj pomoći
  • Tražili smo utvrđivanje liste težih bolesti i povreda van rada
  • Opet smo ukazivali na loše strane stalnog odlaganja usvajanja sistematizacije
  • Tražili smo hitnu nabavku vozila, ukazivali na probleme sa računanjem radnog vremena, internim konkursima, kašnjenju u isplati naknada…
  • Održali smo jubilarnu desetu Policijadu i to po prvi put u trajanju od dva dana.
  • Žalili smo se na kršenje prava policajaca od strane vojnih starešina
  • Tražili smo (i dobili depešu) zaštitu pri radu na ekstremno visokim temperaturama

JUL

  • Tražili smo (i dobili) posebnu naknadu za angažovane na obezbeđenjima Egzita i Guče
  • Podsećali smo na nepravdu načinjenu prema kolegama sa teritorije KiM učinjenu krajem 2013. godine
  • Ukazivali smo na nedopustivo loše uslove rada i nedostatak vozila i opreme u SVS
  • Po ko zna koji put ukazivali na lošu ishranu na terenu
  • Pomagali smo uspehe naših vatrogasaca na međunarodnim takmičenjima
  • Tražili smo smenu načelnika SVS nakon tragične smrti kolege vatrogasca

AVGUST

  • Tražili smo primenu instituta pripravnosti i za starešine u Direkciji policije i pripadnike VSJ, kojima je pravo na naknadu prećutno zabranjeno.
  • Ukazali smo na probleme sa elektronskim ocenjivanjem radnika kao i sa greškama i propustima starešina (izdejstvovali smo instruktivnu depešu)
  • Podržali smo pooštravanje kazni za upotrebu petardi
  • Aktivno smo učestvovali u izradi predloga izmena i dopuna ZOP

SEPTEMBAR

  • Rešili smo problem sa obračunom radnog vremena u IJP Šabac
  • Pohvalili smo kapitalni nabavak čak 700 patrolnih vozila
  • Ukazali smo na loše uslove rada saobraćajne policije u Novom Sadu (rešeno ubrzo nakon toga)
  • Žalili smo se zaštitniku prava građana povodom nekih nezakonitosti u novoj sistematizaciji
  • Pisali smo disciplinske prijave komandirima
  • Izdejstvovali smo zaposlenje supruge pokojnog kolege vatrogasca iz Niša i ćerke pokojnog policijskog službenika iz Velike Plane

OKTOBAR

  • Pozdravili smo ministra koji je konačno stao u zaštitu policajaca
  • Ukazivali smo na nedopustivost kontrole bolovanja na način kako to zamišljaju pojedini komandiri
  • Tražili smo izmene pravila službe i zabrane intervencija od strane jednog policijskog službenika (Izrada akta je u toku)
  • Podržali smo inicijativu za uvođenje doživotne kazne zatvora za izvršioce zločina nad decom
  • Tražili smo uvećanje plate za dodatno opterećenje kolega koji predaju u školama, u projektu „Osnovi bezbednosti dece“ (ministar nagradio sve predavače)
  • Rešavali smo brojne probleme u Upravi granične policije

NOVEMBAR

  • Podržali smo akciju „Čepom do osmeha“
  • Tražili smo isplatu novogodišnje poklon-čestitke deci zaposlenih, objašnjavali proceduru i postupak ostvarivanja prava
  • Usprotivili smo se političkoj zloupotrebi policije u Pećincima
  • Uspeli smo da veliki broj naših amandmana postane sastavni deo predloga izmene ZOP

DECEMBAR

  • Podneli smo tužbe za isplatu naknade za višak sati u JZO, s obzirom na nerazumevanje starešina u toj jedinici
  • Još početkom novembra saopštili smo, a početkom decembra i potvrdili, da očekujemo isplatu jednokratnog novčanog bonusa svim zaposlenima
  • Izborili smo se za instruktivnu depešu ministra kojom su potvrđene preporuke usvojene u postupku mirenja koji je sprovela RAMRRS
  • Podelili smo paketiće svoj deci naših članova uzrasta do 10 godina, ali isto tako i deci pokojnih kolega, deci sa posebnim potrebama u Kruševcu.

Vaš predsednik
Lazar Ranitović

 

Problem sa obračunom radnih sati u Šapcu uspešno rešen!

Nakon obraćanja zaposlenih u Policijskoj upravi Šabac, koji su nam signalizirali nepravilnosti kod obračuna radnih sati, odnosno ukazali da se vreme provedeno u putu do i sa mesta izvršenja službenog zadatka ne evidentira na zakonit način u toj jedinici, predsednik Sindikata srpske policije Lazar Ranitović uputio je dopis načelniku Policijske uprave Šabac. U dopisu, koji možete pogledati na sledećem linku: Pripadnici IJP Šabac nisu turisti, precizno je ukazano na sve nepravilnosti i na organizacione jedinice u kojima se to događa.

I pored skepse kod pojedinaca, koji su, pozivajući se na nerad ili nemoć nekih drugih sindikata, izrazili nevericu u uspešno rešavanje ovog problema, načelnik PU Šabac, gospodin Zoran Jevđenić, danas je poslao odgovor na naš dopis. U odgovoru, koji možete pogledati na priloženim fotografijama, načelnik nas obaveštava da je izvršio odgovarajuće provere, utvrdio propuste i naložio nihovo otklanjanje, odnosno striktnu primenu depeše ministra.

Dakle, još jednom smo dokazali da je većina problema lako rešiva. Potrebna je samo dobra volja sindikalaca, al naravno i čist obraz koji daje slobodu da se svakome ukaže na kršenje propisa i prava radnika. A SSP ima oboje – i dobru volju i časno rukovodstvo, koje poslodavac ne drži u šaci.

Stoga pozivamo sve zaposlene u Ministarstvu unutrašnjih poslova da nam se i dalje obraćaju sa zahtevima za rešavanje problema i propusta poslodavca, rado ćemo se prihvatiti posla. Nažalost, ostali smo vam samo mi – drugi ne smeju ili ne znaju, odnosno, njih vaše nevolje ne dotiču mnogo. Ti drugi neka se drže radnih mesta, kupovine štampača, klima, autobuskih sedišta, prodaje znački sumnjivim likovima, jer to im ipak znatno bolje ide.

Sve više i više zaposlenih pokazuje da ceni pravi rad i učlanjuje se u SSP. Neminovno je da se, pre ili kasnije, ostvari naš moto: „Može biti samo jedan!“

Služba za informisanje SSP

Pripadnici IJP Šabac nisu turisti

Sindikat srpske policije nastavlja da ukazuje na probleme zaposlenih širom našeg ministarstva i da zahteva njihovo hitno rešavanje. Time potvrđujemo mišljenje koje vlada među kolegama – kad imaš problem obrati se SSP-u. Zvanično još uvek nismo reprezentativni, ne žele nas, nezgodni smo, nepotkupljivi, uvek na strani radnika, nikad na strani poslodavca. Svakako, neminovno je da će se to uskoro promeniti, odavno zasluženi status će morati da nam zvanično bude priznat, ali i do tada, mi nemamo smetnji da radimo punim kapacitetom i zastupamo sve zaposlene, bez obzira na njihovu sindikalnu pripadnost.

Ovog puta smo reagovali na nepravdu u Policijskoj upravi u Šapcu. Predsednik SSP Lazar Ranitović poslao je dopis načelniku te uprave u kom ga je upoznao da su, možda i jedina, uprava koja ne poštuje instruktivne akte ministra dr Nebojše Stefanovića. Konkretno, radi se o nepoštovanju depeše ministra broj 4987/2017 iz maja, kojom je striktno naloženo uračunavanje puta provedenog na odlasku do mesta i povratku sa mesta izvršenja službenog zadatka u radno vreme.

Verujemo da će ovaj dopis uroditi plodom, ali zadržavamo pravo preduzimanja daljih mera u cilju zaštite zaposlenih u PU Šabac.

Član Glavnog odbora SSP
Siniša Ćuk

Pokušaj lova u mutnom žutih sindikata

Povodom pogovaranja pojedinih sindikata, koji inače ne zaslužuju da im u imenu stoji reč sindikat, čije značenje ni sami ne razumeju, dužni smo reagovati i našim članovima pre svega, ali i svim zaposlenim u Žandarmeriji predočimo istinu. Direktan povod ovog saopštenja jeste način organizovanja radnog vremena u Odredima Žandarmerije kao i njegovo evidentiranje ili bolje reći neevidentiranje.

Naime, taj nazovi “sindikat” smatra da je sasvim normalno i u skladu sa propisima da se policijskim službenicima koji na poslu efektivno provedu po 13-14 radnih sati, u evidencije unose podaci kao da su radili 12 sati. A sve pod izgovorom lakše je raditi u turnusu, u sistemu „12-24 12-48“ i plašeći ljude kako će im biti raspored u klasičan smenski, po 8 radnih sati dnevno.

To bismo mogli i da prihvatimo kao tačno da se ovde ne radi o sistemu, obično  „13-23, 13-46“ a neretko i „14-22, 14-46“. Ako uzmemo primer policijskog službenika koji svaku smenu radi redovno u turnusu, on na svakoj smenu gubi po 1-2 sata dnevno, što na mesečnom nivou iznosi 14-15 pa sve do trideset sati. Godišnje, ovakvim načinom evidentiranja rada, on gubi više od jednog punog mesečnog fonda radnih sati, odnosno celu jednu platu!

Nakon ukazivanja na nepravilnost takvog obračuna radnog vremena, odgovorni, umesto truda na ispravljanju problema, trud ulažu na uterivanje straha – pa tako prete uvođenjem 8 časovnog radnog vremena, što opet nije realno i suštinski ne rešava problem jer se smene opet moraju preklapati, odnosno radno vreme mora biti minimum devetočasovno u toku jednog dana.

Opet ovakvim načinom rada posle, sa tri smene umesto dve, u jednom turnusu, problem se samo usložnjava. Umesto 14-15 radnih smena mesečno, svaki zaposleni će imati 24-26 dolazaka na posao. Samim time, preklapanjem smena, umesto viška radnih sati od 14-15 do 30, dolazimo do, minimalno 24 a potencijalno i svih 50 sati na mesečnom nivou.

Ukoliko bi evidentirali realno radno vreme od 9 ili 10 sati dnevno, došli bismo u priliku da zaposleni ostvare pun mesečni fond radnih sati negde već oko 25. u mesecu što bi ostavilo prostor za još 2-4 smene do kraja meseca, odnosno opet bismo došli do toga da zaposleni ostvaruje veliki višak radnih sati, znatno veći nego u sadašnjem turnus sistemu „12-24-12-48“.

Tako ostvaren višak sati bi morao u preraspodelu sa rokom realizacije od šest meseci, u suprotnom bi opet predstavljao prekovremeni rad.

Sindikat srpske policije uvek će raditi u interesu svojih članova i ostalih zaposlenih. Ono na šta ne možemo i nećemo pristati je kršenje prava zaposlenih.

Slobodno možemo postaviti i pitanje da li je sindikat koji je bio saglasan sa otpuštanjem oko 1500 kolega, zaista iskreno zabrinuto za raspored rada ili jeftinim demagoškim trikovima pokušava spasti ono što se zaustaviti ne može – masovno isčlanjenje zaposlenih iz tog sindikata. Aktivna podrška poslodavca tom sindikatu daje rezultate od onih koje oni očekivaju – ljudi ih sve više napuštaju.

Služba za informisanje SSP
Nikola Petrović

VOJNE STAREŠINE KRŠE PRAVA POLICAJACA!?

Svojim besprizornim ponašanjem i nepotrebnim „treniranjem strogoće“, u sazvežđe zvezda padalica na sajtu Sindikata srpske policije, među policijske starešine, umešao se sasvim iznenada jedan vojni starešina, izvesni major Petrić.

Naime, taj gospodin je izdao komandu po kojoj svi policajci treba da rade po 12 sati dnevno, a drugih 12 sati provode u pripravnosti, u uniformi. Bio je „velikodušan“ te dozvolio da u toj pripravnosti smeju da skinu čizme i opasač.

Dok patrole združenih snaga vojske i policije u sastavu od dva policajca i dva vojnika, pred noćnu smenu, kao dopunu osnovnoj večeri sačinjenoj od pire krompira i sićušne pljeskavice, dobijaju jednu paštetu na četiri čoveka, major Petrić se bahati za to vreme. Da dobro ste pročitali – četiri odrasla čoveka dele jednu paštetu!

Za to vreme major Petrić, navodno u funkciji komandanta sektora, vrši kontrolu patrole na terenu dolazeći terenskim vozilom iz Novog Pazara. Kontrola je potrebna naravno, ali postavlja se pitanje da li je neophodna baš takva kako je major sprovodi. Na područje Raške on dolazi okolnim, zaobilaznim putevima (radi efekta iznenađenja valjda) prelazeći najmanje 100 kilometara. A u toku noći napravi nekoliko takvih krugova pri čemu napravi nepotrebne troškove državi.

Nije teško izračunati da major Petrić, nepotrebno učestalim kontrolama, samo u toku jedne smene potroši novca koji bi bio dovoljan za, onako „izdašnim“ večerama, opskrbu barem jedne čete ljudi.

Dodatni apsurd čitavoj ovoj priči daje Uputstvo o postupanju združenih snaga, u kom, kako saznajemo, stoji i to da sve kontrole lica i vozila radi policijski službenik (naoružan pištoljem i bojevom municijom) a da ga za to vreme obezbeđuju pripadnici vojske praznim pištoljima i puškama. Verujemo da iza ovog genijalnog plana u uputstvu ne stoji spomenuti major, ne  znamo autora, al kapiramo da je neki mnoooogooo veliki stručnjak!

No, major Petrić nije glavni dasa samo tokom iznenadnih nepotrebnih noćnih kontrola. Ne, on se trudio da to bude i tokom dana. Pa je tako, isterujući neku svoju disciplinu, zabranjivao policijskim službenicima da van radnog vremena u kasarni, svoje slobodno vreme provode u trenerkama ili, nedaj bože u šorcevima i papučama. Svaki izlazak iz sobe ili odlazak u restoran, po njegovom naređenju, iziskivao je oblačenje uniforme. Do grada pustao samo po dvojicu kolega, naravno na samo dva sata. A sada je, kako već rekosmo, pojačao mere maltretiranja zaposlenih u MUP te je naredio nekakvu pripravnost.

Na žalbe policajaca naše starešine slegahu ramenima i govoraše „Vojska je nosilac posla, major je glavni!“. No, posle ovih,  najnovijih mera čisto sumnjamo da iko sme ostati nem i tolerisati takvu samovolju. Zakoni ove države moraju biti poštovani od strane svih građana i svih institucija pa i od strane Vojske i majora Petrića.

A šta mi da kažemo na to osim da sa čuđenjem konstatujemo kako je major zaista glavni dasa! Barem je bio do sada. Eto, dugo se školovao, namučio se da stigne do čina majora, samo on zna koliko muke i podilaženjima onima gore je to zahtevalo. Sada je njegovih pet minuta i iskoristiće ih! Naravno, na pogrešan način, neće ga pamtiti kao velikog vojskovođu već kao… Bolje da prećutimo!

Služba za informisanje SSP

Striktno poštovanje radnog vremena donosi nove glavobolje

Dugogodišnjem sistemskom kršenju radnih prava zaposlenih u MUP, putem nerealizacije ostvarenog viška radnih sati na mesečnom nivou, konačno je došao kraj. Ili bi to barem tako trebalo da bude, nakon preporuke Sektora za ljudske resurse, koju je ministar pretočio u obavezujuću instrukciju.

Svesni smo da će to teško ići u praksi, opet će se naći neki Pera Bogdanović. Za neupućene to je čuveni zamenik načelnika u upravi za obezbeđenje (sada JZO) kojem niko nikada nije uspeo da objasni koliko koji mesec ima radnih dana. Napravio je Pera svojom tvrdoglavošću veliku štetu Ministarstvu unutrašnjih poslova, zaposlenima uskraćivao zarađeno a budžetu natovario sudske i advokatske troškove po mnogobrojnim tužbama. Natovario i otišao, nema nervoze, srećno je penzionisan, a štetu će platiti građani, poreski obveznici iz svojih džepova.

Sada, nakon što je depešom ministra odaslatom diljem ministarstva, odgovornima naređeno poštovanje zakona (što je samo po sebi apsurdno, jer zakon mora biti poštovani bez depeše, zar ne?) u pogledu broja radnih sati, planiranja i poštovanja preraspodele radnog vremena, te likvidaciju tog viška ostvarenih sati kroz slobodne dane ili u skladu sa pravilima o prekovremenom radu, dolazimo do novih problema.

Naime, uz ovoliki broj policijskih službenika – izvršilaca, pored ovolikog obima posla i preuzimanja sve novih i novih obaveza, plan će biti jako teško sprovodiv u praksi!

Nemoguće je višak sati realizovati kroz slobodne dane policajaca jer jednostavno neće imati ko da radi redovan posao, dokazaće se naše tvrdnje – viška zaposlenih nema na ulici, među policajcima! Viškovi su eventualno u administraciji, ako ih uopšte i ima, jer se i njima posao usložnjava svakodnevno!

Nemoguće će biti i sve te viškove radnih sati obračunati kao prekovremeni rad, jer budžet MUP nije planiran u skladu sa tim, teško će biti bez ozbiljnog rebalansa. Još ozbiljnijom se čini situacijaako se podsetimo da je taj budžet već prenapregnut brojnim izvršnim presudama, kao i činjenice da su naknade za putne troškove planirane po donetoj, nikada usvojenoj Uredbi, koja je u totalnom neskladu sa važećim Zakonom o radu.

Pred nama je nekoliko mogućih puteva:

  • zapošljavanje potpuno nove radne snage;
  • reorganizacija i realno upošljavanje policijsih službenika trenutno angažovanih na administratino-tehničkim poslovima;
  • rebalans budžeta MUP;
  • ili rasterećenje službe od pratećih, pridodatih poslova, kao što su brojna obezbeđenja svakakvih javnih skupova, objekata i ličnosti bez realne potrebe ili na primer „izigravanje sudskih pozivara i poštara“;
  • realnije bezbednosne procene kod obezbeđenja javnih skupova i anagažovanje minimalnog broja policijskih službenika;

Možda i grešimo, ipak je ovo jedna analiza nas sindikalaca amatera, možda će sve to lako biti rešivo. Ostaje nam da vidimo, vreme će pokazati i biti najbolji sudija. Ali zaista ne očekujemo rešenje preko noći. Ovi problemi su gajeni godinama, narasli su do neizdrživosti, pa ni rešenje ne može biti jednostavno i brzo.

Služba za informisanje SSP
Mile Lazarević

 

PETICIJA DALA PRVE REZULTATE

Beograd, 11.5.2017. godine, – Danas je ministar unutrašnjih poslova dr Nebojša Stefanović svim organizacionim jedinicama poslao tekst obaveštenja o načinu budućeg obračuna radnih sati zaposlenih. Nakon velikog broja tužbi koje su podneli zaposleni, nakon dopisa sa takvim zahtevom koje je  uputio Sindikat srpske policije u aprilu prošle i 5. maja ove godine, nakon sastanka održanog u Sektoru ljudskih resursa ali i usled velikog odziva zaposlenih za potpisivanje peticije gde je jedan od zahteva upravo taj – VREME PROVEDENO U PUTU DO I OD MESTA ANGAŽOVANJA BIĆE URAČUNATO U REDOVNO RADNO VREME.

Naravno, peticijom su tražena i neka druga prava te akciju nastavljamo još žešće i pozivamo one, retke među vama, koji nisu već potpisali peticiju, da to i urade.

Složno do ostvarenja svih ljudskih i radnih prava zagarantovanih Ustavom i zakonima.

Tekst obaveštenja prenosimo u celosti:

Republika Srbija
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
Kabinet ministra

01 broj: 4987/2017
10.maj 2017. godine
B e o g r a d

ORGANIZACIONE JEDINICE U SEDIŠTU MINISTARSTVA – SVIMA
– rukovodiocu
ORGANIZACIONE JEDNICE U SEDIŠTU DIREKCIJE POLICIJE – SVIMA
– rukovodiocu
POLICIJSKA UPRAVA ZA GRAD BEOGRAD
– načelniku
PODRUČNA POLICIJSKA UPRAVA – SVIMA
– načelniku

PREDMET : Radno vreme

Nezavisni sindikat policije uputio je dopis broj: 124-04/17 od 20.04.2017. godine, (naravno, ministar nastavlja da „zaboravlja“ postojanje drugih sindikalnih organizacija – prim. SSP) u kome je istakao neophodnost ponovnog razmatranja pitanja radnog vremena i prekovremenog rada policijskih službenika, budući da je primetno nezadovoljstvo zaposlenih koje se veoma često završi sudskim sporom protiv poslodavca.

Odeljenje za odnose sa zaposlenima, Sektora za ljudske resurse, takođe je u svom radu primetilo osetan trend porasta podnetih tužbi protiv Ministarstva unutrašnjih poslova koje za predmet imaju neisplaćen prekovremeni rad policijskim službenicima, kao i pozitivan stav sudova u pogledu usvajanja tužbenih zahteva. Kako bi se zaštitili interesi zaposlenih a istovremeno predupredio određen broj predmetnih tužbi Sektor za ljudske resurse je ozbiljno pristupio ovoj temi i preispitao dosadašnja postupanja koja su prouzrokovala veliki broj sudskih sporova, kao i dosadašnja tumačenja koja su prosleđivana na postupanje organizacionim jedinicama u smislu primene zakonskih i podzakonskih akata, a sve u svetlu važeće regulative i specifične situacije.

U vezi sa tim, smatramo da stupanjem Zakona o policiji („Službeni glasnik RS“, broj 6/2016) nema osnova za dalje postupanje po instruktivnom aktu Sektora za materijalno–finansijske poslove 06/1 broj 73/12 od 13.01.2012. godine, budući da je predmetna materija sada definisana Zakonom o policiji i to članovima 153- 163, koji se moraju dosledno i pravilno primenjivati.

Između ostalog, prema Zakonu o policiji, preraspodela radnog vremena vrši se u skladu sa odredbama Zakona o radu („Službeni glasnik RS“, broj 24/2005, 61/2005, 54/2009, 32/2013, 75/2014 i 13/2017- odluka US), koji je članom 57. propisao da poslodavac može da izvrši preraspodelu radnog vremena kada to zahteva priroda delatnosti, organizacija rada, bolje korišćenje sredstava rada, racionalnije korišćenje radnog vremena i izvršenje određenog posla u utvrđenim rokovima. Preraspodela radnog vremena vrši se tako da ukupno radno vreme zaposlenog u periodu od šest meseci u toku kalendarske godine u proseku ne bude duže od ugovorenog radnog vremena zaposlenog. Kolektivnim ugovorom može da se utvrdi da se preraspodela radnog vremena ne vezuje za kalendarsku godinu, odnosno da može trajati i duže od šest meseci, a najduže devet meseci. Zaposlenom koji se saglasio da u preraspodeli radnog vremena radi u proseku duže od vremena utvrđenog u st. 2. i 3. ovog člana časovi rada duži od prosečnog radnog vremena obračunavaju se i isplaćuju kao prekovremeni rad. U slučaju preraspodele radnog vremena, radno vreme ne može da traje duže od 60 časova nedeljno.

Članom 11. Posebnog kolektivnog ugovora za policijske službenike („Službeni glasnik RS“, br. 22/15 i 70/15 – aneks) propisano je da se preraspodela radnog vremena policijskog službenika može izvršiti kada to zahteva priroda posla, organizacija rada, bolje korišćenje resursa, racionalnije uređeno radno vreme, uz ograničenje da ukupno prosečno šestomesečno radno vreme policijskog službenika ne može biti duže od ugovorenog radnog vremena policijskog službenika. Policijskom službeniku koji kroz preraspodelu radnog vremena, koja predstavlja planiranu aktivnost, ostvari višak časova rada, a nije u mogućnosti zbog prirode ili potrebe posla da iskoristi iste kao slobodne sate, poslodavac je dužan da obračuna višak ostvarenih časova rada po pravilima o prekovremenom radu.

U vezi sa potencijalnim, kao i već pokrenutim sudskim sporovima čiji je predmet prekovremeni rad policijskih službenika, smatramo da bi bilo najcelishodnije da se postigne dogovor – sporazum sa policijskim službenicima, koji nesporno imaju to pravo na osnovu vremenika rada i evidencija (staničnih ili drugih), tako da se prekovremeni časovi rada koji su ostvareni u periodu proteklih šest meseci tromesečno obračunaju kao slobodni časovi u odnosu 1:2 i iskoriste u najskorijem periodu, a kako bi se racionalno koristila finansijska sredstva i sporazumno rešio jedan broj potencijalnih sporova, uz poštovanje prava zaposlenih.

U pogledu budućeg postupanja, uvažavajući prirodu policijskih poslova, neophodno je da rukovodioci organizacionih jedinica Ministarstva unutrašnjih poslova postupaju poštujući zakonom propisano slobodno vreme zaposlenih, uz racionalno korišćenje ograničenih finansijskih sredstava, organizuju njihov rad, odnosno:

U tom smislu potrebno je, na prvom mestu, voditi računa o mesečnom punom fondu radnih časova.

Imajući u vidu prirodu policijskog posla koji je organizovan po posebnom rasporedu rada, sa učestalim neredovnostima u radu, zbog čega policijski službenici ostvaruju i dodatni koeficijent zarade na ime neredovnosti u radu (koeficijent 0,145), neophodno je u svim situacijama kada je to moguće, da neposredni rukovodilac prilikom sačinjavanja rasporeda rada policijskih službenika vodi računa o tome da ukupan broj radnih časova policijskih službenika u toku kalendarskog meseca, utvrđenih po posebnom rasporedu rada shodno članu 154. Zakona o policiji, u smislu organizacije rada u smenama i turnusima, bude u okviru redovnog mesečnog fonda radnih sati koje ostvaruju zaposleni koji nemaju neredovnosti u radu.

Ukoliko policijski službenik ne može obaviti sve zadatke i naloge određene posebnim rasporedom u okviru redovnog mesečnog fonda radnih sati, odnosno ukoliko problem nije moguće rešiti na gore navedeni način postoji mogućnost pristupanja preraspodeli radnog vremena, u skladu sa članom 158. Zakona o policiji, uz poštovanje ograničenja propisanih članom 159. Zakona o policiji i članom 57. Zakona o radu. Preraspodela radnog vremena ne smatra se prekovremenim radom, shodno članu 58. Zakona o radu. O preraspodeli radnog vremena donosilo bi se odgovarajuće rešenje – odluka.

Ukoliko radno vreme policijskih službenika nije moguće organizovati u okviru redovnog mesečnog fonda radnih sati, primenom posebnog rasporeda rada ili preraspodele radnog vremena, mišljenja smo da je opravdano pristupiti izdavanju naloga za prekovremeni rad, uz poštovanje ograničenja vezanih za ovaj instutut, propisan članom 155. Zakona o policiji, a koji se odnosi na maksimum prekovremenih sati na dnevnom, nedeljnom i mesečnom nivou. U pogledu isplate naknade za prekovremeni rad, a radi racionalnog korišćenja ograničenih finansijskih sredstava, smatramo da bi, ukoliko je to moguće, bilo poželjno postupati u skladu sa stavom 4. navedenog člana koji glasi: „u slučaju saglasnosti rukovodioca i policijskog službenika i u obostranom dogovoru oko rasporeda radnog vremena, prekovremeni časovi mogu se tromesečno obračunati kao slobodni časovi u odnosu 1:2, koji se mogu iskoristiti najkasnije u roku od šest meseci od proteka tromesečja u kome su utvrđeni.“

Ukoliko zbog organizacije rada ili nepostojanja obostrane saglasnosti nije moguće prekovremeni rad obračunati kao slobodne časove koji sleduju policijskim službenicima, opravdano je ostvarivanje prava policijskih službenika na uvećanu platu na ime prekovremenog rada, u skladu sa članom 187. stav 1. tačka 3. Zakona o policiji.

Takođe vreme koje zaposleni provedu na službenom putu u cilju obavljanja službenog zadatka van redovnog mesta rada, treba se računati kao redovno radno vreme, uzimajući u obzir da se isto vrši isključivo u cilju obavljanja posla.

Prilog : rešenje o preraspodeli radnog vremena

POTPREDSEDNIK VLADE I
MINISTAR UNUTRAŠNJIH POSLOVA

dr Nebojša Stefanović

R e p u b l i k a S r b i j a
MINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA
Organizaciona jedinica
datum
mesto

Na osnovu člana 57. Zakona o radu („Službeni glasnik RS“, broj 24/2005, 61/2005, 54/2009, 32/2013, 75/2014 i 13/2017- odluka US) i člana 159. Zakona o policiji („Službeni glasnik RS“, broj 6/2016) rukovodilac organizacione jedinice, donosi

REŠENJE
o preraspodeli radnog vremena

Za vreme od ________ do ________ godine, puno radno vreme od 40 sati u radnoj nedelji preraspodeljuje se tako da u periodu od ________ do ________ godine iznosi ____ (_________) radnih časova nedeljno.Preraspodela radnog vremena vrši se tako da ukupno radno vreme zaposlenog u periodu od šest meseci u toku kalendarske godine u proseku ne bude duže od punog radnog vremena.

U slučaju preraspodele radnog vremena, radno vreme ne može da traje duže od 60 časova nedeljno.Preraspodela radnog vremena ne smatra se prekovremenim radom.

Zaposlenom koji radi u smislu člana 57. Zakona o radu, korišćenje dnevnog i nedeljnog odmora može se odrediti na drugi način i u drugom periodu, pod uslovom da mu se dnevni i nedeljni odmor obezbedi u obimu utvrđenom zakonom u roku koji ne može da bude duži od 30 dana, shodno članu 159. Zakona o policiji.
Zaposleni kome je radni odnos prestao pre isteka vremena za koje se vrši preraspodela radnog vremena ima pravo da mu se časovi prekovremenog rada preračunaju u puno radno vreme i priznaju u penzijski staž ili da mu se računaju kao časovi rada dužeg od punog radnog vremena.

Obrazloženje

Članom 57.Zakona o radu („Službeni glasnik RS“, broj 24/2005, 61/2005, 54/2009, 32/2013, 75/2014 i 13/2017- odluka US) propisano je da poslodavac može da izvrši preraspodelu radnog vremena kada to zahteva priroda delatnosti, organizacija rada, bolje korišćenje sredstava rada, racionalnije korišćenje radnog vremena i izvršenje određenog posla u utvrđenim rokovima.

Konkretna situacija u oranizacionoj jedinici ______________________________

Radi realizacije same preraspodele radnog vremena vodiće se posebna evidencija, a ista će se realizovati do kraja kalendarske godine prema potrebama organizacije rada i potrebama izvršenja konkretanih zadataka.

Protiv ovog rešenja zaposleni mogu pokrenuti spor pred nadležnim sudom u roku od 90 dana od dana uručenja.

Dostaviti: imenovanom, organizacionoj jedinici

RUKOVODILAC ORGANIZACIONE
JEDINICE

 

Vreme je da MUP konačno primenjuje zakon: policajcu radno vreme počinje javljanjem na posao i prestaje razduženjem opreme!

U petak 5.5.2017. godine predsednik Sindikata srpske policije Lazar Ranitović uputio je ministru unutrašnjih poslova dr Nebojši Stefanoviću dopis u vezi sa nepravilnom primenom propisa kojima se uređuje radno vreme, angažovanja policijskih službenika radi obavljanja posebnih bezbednosnih poslova i zadataka, prekovremeni rad i preraspodela radnog vremena i istovremeno zatražio najhitnije i sveobuhvatno rešenje tog problema tako što će se rukovodiocima svih organizacionih jedinica u MUP-u naložiti da pravilno primenjuju predmetni propisi i da u tom smislu pošalje detaljne nedvosmislene instrukcije o budućem postupanju, kao i instrukcije o načinu obračuna i isplate nadoknade u vezi sa već učinjenim propustima.

Na ovaj način će biti iskazan jasan stav da je ministru i celokupnom rukovodstvu MUP-a iskreno stalo da se sva prava zaposlenih u MUP-u dosledno poštuju, a ujedno će MUP biti pošteđen nepotrebnih sudskih troškova, jer u slučaju nastavka neprimene predmetnih propisa SSP će pozvati zaposlene da svoja prava ostvare na sudu, pri čemu će članovi SSP dobiti besplatno advokatsko zastupanje.

Istovremeno, protiv svih rukovodilaca odgovornih za nezakonito postupanje podnećemo odgovarajuće prijave i predloge za pokretanje disciplinskih postupaka.

Istovremeno, Ministarstvu za rad, boračka i socijalna pitanja upućena je URGENCIJA na naš dopis od 18.4.2016. godine kojim smo zahtevali tumačenje odredbi Zakona o radu, Zakona o policiji, PKU za policijske službenike i PKU za državne organe koje se odnose upravo na angažovanja policijskih službenika radi obavljanja posebnih bezbednosnih poslova i zadataka, prekovremeni rad i preraspodela radnog vremena.

Dopis predsednika SSP Lazara Ranitovića ministru unutrašnjih poslova dr Nebojši Stefanoviću vam prenosimo u celosti:

Poštovani,

Sindikat srpske policije se kontinuirano obraćao najvišem rukovodstvu MUP-a (sastanci, dopisi) ukazujući na nepravilnu primenu propisa kojima se uređuje radno vreme i prekovremeni rad zaposlenih, pre svega na pogrešno evidentiranje radnog vremena koje policijski službenici provedu na službenom putu u cilju obavljanja posebnih bezbednosnih zadataka i poslova.

Ukazivali smo na činjenicu da se ta službena putovanja obavljaju radi izvršenja službenih zadataka i poslova van mesta rada, te da je i putovanje na mesto izvršenja službenog zadatka i povratak sa njega sastavni i neodvojivi deo službenog zadatka, jer se vrši iključivo u cilju obavljanja zadatka. Ukazivali smo i na činjenicu da je to putovanje organizovano i sprovedeno od strane poslodavca, da su policijski službenici kontinuirano pod oružjem i opremom, pa da se kao takvo ni u kom slučaju ne može staviti u istu ravan sa putovanjem radi redovnog dolaska na posao i odlaska sa posla, već se mora evidentirati i platiti kao redovno radno vreme.

Pošto u MUP-u nismo naišli na razumevanje za ovaj problem, pre više od godinu dana (18.4.2016) obratili smo se Ministarstvu za rad, boračka i socijalna pitanja, radi tumačenja pojedinih odredbi propisa koji regulišu tu materiju. Porazno je po naš pravni poredak što su i oni ostali gluvi i nemi na taj naš zahtev.

Ukazivali smo i na nepravilnu primenu odredbi kojima se uređuje prekovremeni rad, te na postojanje velikog broja viška radnih sati u pojedinim organizacionim jedinicama (pre svega PPU u Vranju i UZO), ali se i u ovim slučajevima pokazalo da predstavnici MUP nemaju ozbiljnu nameru da brzo i efikasno reše ove probleme. Nasuprot tome, mesecima je odlagano potpisivanje sporazuma o vansudskom poravnanju.

Ovakvo neodgovorno ponašanje rukovodilaca u MUP-u stavilo nas je pred svršen čin – da svoja prava potražimo na sudu. Izvestan broj policijskih službenika je već pokrenuo sudske sporove u opisanim slučajevima i svi oni koji su članovi SSP su dobili besplatno advokatsko zastupanje.

Sledeći korak je da sve policijske službenike pozovemo da utuže ovo svoje pravo. To će svakako imati za posledicu da će ionako restriktivan budžet MUP-a biti izložen dodatnim nepotrebnim sudskim troškovima, ali tu odgovornost nećemo snositi ni mi kao sindikat, niti zaposleni u MUP-u koji su oštećeni, već MUP, jer je MUP taj koji je kršio prava zaposlenih ne obazirući se na naše zahteve za pravilnu primenu propisa.

I ne samo to, prinuđeni smo da presavijemo tabak i protiv svih rukovodilaca odgovornih za nezakonito postupanje podnesemo krivične prijave i predloge za pokretanje disciplinskih postupaka.

Ipak, još uvek nije kasno da Vi lično zauzmete i ovaj problem u najkraćem roku konačno rešite i na taj način pokažete da Vam je iskreno stalo da se sva prava zaposlenih u MUP-u dosledno poštuju, a da ujedno MUP poštedite nepotrebnih troškova. Potrebno je samo da rukovodiocima svih organizacionih jedinica u MUP-u naložite da pravilno primenjuju odredbe zakona koje se odnose na radno vreme, angažovanja policijskih službenika radi obavljanja posebnih bezbednosnih poslova i zadataka, prekovremeni rad, preraspodelu radnog vremena i u tom smislu pošalju detaljne nedvosmislene instrukcije o budućem postupanju, kao i instrukcije o načinu obračuna i isplate nadoknade u vezi sa već učinjenim propustima.

U uverenju da nam je dosledna primena propisa zajednički cilj.

Predsednik SSP
Lazar Ranitović

Zašto potpisati peticiju (deo IV)

Jedan od ključnih zahteva u peticiji Sindikata srpske policije, za koju ovih dana skupljamo potpise, jeste zahtev za izmene propisa radi uračunavanja „vremena provedenog u putu“ u redovno radno vreme prilikom angažovanja policijskih službenika.

Naime, Sindikat srpske policije u više navrata se obraćao rukovodstvu Ministarstva unutrašnjih poslova zahtevom da se u redovno radno vreme uračuna i vreme koje policijski službenik provede na službenom putu u cilju obavljanja posebnog zadatka, kao što su obezbeđenja javnih skupova i sportskih manifestacija, odnosno drugih sličnih angažovanja za obavljanje posla izvan redovnog mesta rada, kao na primer izlazak vatrogasaca-spasilaca na ispomoć kod većih požara ili elementarinih nepogoda, ali ta naša obraćanja ostajala su bez adekvatnog odgovora.

Pošto već u MUP-u nije bilo razumevanja obratili smo se i Ministarstvu rad, boračka i socijalna pitanja, radi tumačenje pojedinih odredbi propisa koji regulišu tu materiju. Od njih nismo dobili nikakav odgovor ni nakon godinu dana, te je postalo jasno da je, kao jedini, put za rešenje ovog problema preostala peticija!

Neshvatljivo je i nemoguće prenebregnuti činjenicu da se ta putovanja vrše radi obavljanja zadatka, da je to putovanje, pod oružjem i opremom, organizovano i sprovedeno od strane poslodavca radi odlaska na mesto izvršenja konkretnog zadatka i povratka u bazu radi razduživanja opreme. To putovanje nikako ne može biti u istoj ravni sa putovanjem radi redovnog dolaska i odlaska sa posla!

Vreme je da poslodavac shvati i prihvati to da putovanje policajca pod opremom nije isto što i putovanje visokih funkcionera MUP u klimatizovanim limuzinama! Niti smo mi željni turističkih obilazaka naše lepe Srbije pod oružjem i sa komandirima! Ima za to lepših načina, u komotnoj civilnoj odeći, uz porodicu i prijatelje!

Pozivamo sve koleginice i kolege da potpisom peticije daju podršku za izmenu ove nepravde! Verujemo da nas poslodavac ovog puta čuti i uvažiti, neće moći da ignoriše potpise nekoliko desetina hiljada zaposlenih!

Možda ćemo morati i na ulicu da izađemo, nije isključeno da sa sve članovima porodice, koji trpe dok smo mi „ni na nebu ni na zemlji“, t.j. dok putujemo „iz zabave“ širom Srbije!

A u krajnjem slučaju, ostaje nam sud. Možda ćemo ipak morati na sudu da dokazujemo jesmo li zaludni turisti ili policajci na izvršenju zadatka! A to će onda svakako da košta znatno više, kamate su tu, advokati i sudije ne rade besplatno! Pravda jeste spora ali je itekeko dostižna!

Služba za informisanje SSP

Jedna od najvećih noćnih mora radnika od sada zabranjena

Prenosimo vam tekst objavljen na portalu „B92“, radi ilustracije savremenih kretanja u radnim zakonodavstvima u svetu. S obzirom na to da kod nas, barem u većini organizacionih jedinica u MUP, zaposleni tokom popodneva saznaju raspored rada za sutrašnji dan, jasno je koliko smo daleko od tog istog sveta, i na kom stupnju se nalazimo.

I dok opravdanja za male plate i lošu tehničku opremljenost, može i da nađe (mada su obično neiskreni), država Srbija nikako ne može da smisleno obrazloži zbog čega ovako nešto nije moguće i kod nas!

Da li je zaista toliko teško napraviti raspored rada za nekoliko dana unapred??? Da li je u Srbiji ratno stanje ili ne što drugo, tek većina komandira raspored pravi tek par sati unapred. Da tu ipak nije po sredi njihova nestručnost ili nedostatak dobre volje? Bilo jedno, bilo drugo, oni tu ne treba da budu, da obavljaju dužnost za koju nisu sposobni ili dobronamerni!

Naravno, ti isti komandiri su takođe izvrgnuti svojevrsnom maltretiranju od strane nadređenih, pozivima u ponoć, hitnim vanrednim dolascima u jedinice… Ali ćute! Ćute jer su jeftini karijeristi, nesposobni da se izbore za sebe i svoja prava. A poverena su im prava mnogih!

Original teksta sa portala B92:

Zaposleni od sada imaju pravo da ne odgovaraju na takve pozive van radnog vremena, prema zakonu nazvanom „pravo na isključenje“.

Kompanije sa više od 50 zaposlenih obavezne su da izrade kodeks dobrog ponašanja u kojem će biti navedeni sati tokom kojih zaposleni ne trebaju da odgovaraju ili šalju poruke elektronske pošte. 

Francuska, članica Evropske unije već ima 35-časovnu nedelju koja je na snazi od 2.000. godine, podseća BBC. 

Predlagači zakona isticali su da zaposleni koji odgovaraju ili proveravaju elektronsku poštu van radnog vremena nisu pošteno plaćeni za taj prekovremeni rad i da takva praksa stalnog “priključenja” na mrežu nosi rizik od stresa, sagorevanja na poslu (burnout), tegoba sa spavanjem, a remeti i privatni život. 

Zakon o pravu na isključenje deo je reforme zakona o radu i jedini je koji nije izazvao proteste i štrajkove, što nije bio slučaj sa izmenama zakona koje omogućavaju poslodavcima lakše zapošljavanje i otpuštanje zaposlenih. Njegov je cilj da nametne poštovanje vremena za odmor i godišnji odmor te uspostavi bolju ravnotežu između profesionalnog i privatnog života. 

Prema studiji instituta Great Place to Work, 12 odsto aktivne populacije pogođeno je bolešću 21. veka, sagorevanjem na poslu, ali „burnout“ u mnogim državama nije priznat kao profesionalna bolest. 

U Belgiji se zakonom od 1. septembra 2014. burnout smatra „psihosocijalnim rizikom“ i preduzeća su obavezna da svoje pravilnike tome prilagode, ali u praksi, na taj se zakon retko kad poziva. 

Neke privatne kompanije već su pokušavale da ograniče svojim zaposlenim korišćenje elektronske pošte van radnih sati. 

Tako je na primer nemački proizvođač vozila Dajmler 2014. uveo opciju za radnike koji odlaze na godišnji odmor da umesto poruke out-of-office (van kancelarije), zaposleni mogu da odaberu funkciju da im se elektronske poruke automatski brišu.

Služba za informisanje SSP
Mile Lazarević

  • 1
  • 2