Skip to main content

Oznaka: žandarmerija

Direkcija policije – konstruktivan sastanak sa rukovodstvom Žandarmerije

Beograd, 04.12.2017. godine, –  U Palati Srbija održan je sastanak između predstavnika Sindikata srpske policije i predstavnika komande Žandarmerije. Sastankom je predsedavao pomoćnik direktora policije Slobadan Malešić, učestvovao je i delegaciju Žandarmerije predstavljao je komandant  Goran Dragović sa svojim saradnicima Goranom Divjakom i majorom Đorđevićem iz Odseka za zakonitost iz komande Žandarmerije. Delegaciju SSP predstavljali su predsednik Lazar Ranitović, zamenik predsednika Mile Lazarević, članovi Glavnog odbora Srđan Trajković i Nikola Petrović kao i predsednici SG OŽ Novi Sad i Niš, Goran Puđa i Nebojša Popović.

Sastanak je protekao u pozitivnoj atmosferi pre svega, teme su uglavnom bile u vezi sa poštovanjem radno-pravnih propisa kao i o budućnosti jedinice, opremanju, reorganizaciji itd.

Komandantu je predočeno da se vreme provedeno u putu pripadnicima sva četiri Odreda ne računa u radno vreme prilikom odlaska na pojedine zadatke i to Pirot, Zaječar, Požarevac i sl. Komandant  Dragović je napomenuo da je njegov stav i ujedno i naredba da se propisi moraju poštovati, da se svim pripadnicima vreme mora računati od dolaska na posao pa sve do odlaska, te da će naše primedbe proveriti i rešiti.

Bilo je reči i o evidentiranju radnog vremena na obuci, s obzirom da se često raspored rada na obuci razlikuje od dnevnog rasporeda rada. Zauzet je stav da bi se radno vreme trebalo evidentirati realno, t.j. onako kako je po rasporedu rada obuke, te sve aktivnosti propratiti i evidentirati u radno vreme a kroz raspored rada.

Pisarnice Odreda – S obzirom da je u prethodnom periodu  bilo izvesnih problema sa korišćenjem pisarnica u Odredima, naročito u Novom Sadu, došlo se do zajedničkog zaključka da se pisarnice Odreda mogu koristiti od strane pripadnika, te da je pisarnica dužna da akt primi čak i ako nije nadležna.

Što se tiče nabavke uniforme, opreme i vozila, konstatovano je da je podela uniforme i čizama izvršena, da se očekuje nabavka borbenih patika do proleća/leta, deo zaštitne opreme (prsluci, šlemovi itd) stiže u početkom naredne godine, kada se očekuje i isporuka 8 kombi-vozila po Odredu, radi lakšeg  prebacivanja jedinice i efikasnijeg izvršavanja zadataka. Za narednu godinu planirana je i nabavka novih autobusa, s obzirom da su postojeći dotrajali a deo je i van funkcije.

Što se unutrašnje organizacije Žandarmerije tiče – broj pripadnika neće biti smanjen, već povećan. U planu je donošenje Uredbe o Žandarmeriji, gde će biti regulisano puno toga u vezi sa jedinicom, na primer način ulaska i izlaska iz jedinice, kao i neke druge pojedinosti i osobenosti jedinice, kao i Pravilnici o psiho-fizičkim testiranjima i proverama.

Stav SSP oduvek je bio, a i danas smo na tom stanovištu, da je, zbog osobenosti jedinice, a i po ugledu na zemlje EU, neophodan poseban Zakon o Žandarmeriji, s obzirom da uređivanje materije Uredbom, kao podzakonskim aktom, ima izvesnih ograničenja zbog obaveze njene usklađenosti sa ostalim zakonima.

Problem smeštaja jedinice naročito je izražen u Odredima u Nišu i Beogradu. Što se tiče niškog Odreda očekuje se da prelazak u kasarnu u Aleksincu započne u toku sledeće godine, uveliko se radi na analizi objekata kao i potrebnim sredstvima da se isti dovedu u stanje adekvatno za smeštaj jednice. Takođe rešavanjem ovog problema rešiće se i problem ishrane pripadnika niškog Odreda, s obzirom da u pomenutom Odredu problem oko jednolične ishrane (narezak i pašteta) postoji upravo iz razloga nepostojanja odgovarajuće prostorije za pripremu i serviranje hrane.

U beogradskm Odredu, kao i godinama unazad, problem je u vezi sa nerešenim imovisko-pravnim statusom objekta u kojoj je smeštena jedininica. Od strane komandanta dobili smo uveravanja da se, više puta, lično angažovao na rašavanju ovog problema ali da problem prevazilazi okvira MUP-a. Te da će uprkos nerešenom imovinsko –pravnom pitanju biti odrađeni neki manji radovi po pitanju rešavanja sanitarnog čvora itd.

Na kraju sastanka komandant Dragović je pozvao predstavnike SSP da uočene probleme kontinuirano rešavaju u kontaktu sa rukovodstvom svojih odreda, a da, ukoliko iste iste ne mogu rešiti u okviru Odreda, na njih ukažu najpre njegovim saradnicima a da nam je, ukoliko je nešto „krupno” ili zahteva hitnost, i on lično na raspolaganju u svako vreme.

Služba za infomrisanje SSP
Nikola Petrović

HEROJI IZ NAŠIH REDOVA

Dnevni list BLIC je u izdanju od petka 24.11.2017. objavio zanimljiv tekst pod naslovom „Ovo su istinski heroji – umesto smrti, oni slave život“. Nisu nam poznati kriterijumi kojim su se vodili prilikom izbora tih desetak heroja koje su izdvojili iz mora drugih, običnih ljudi, vrlo često potpuno anonimnih, a koji zavređuju svaku pohvalu. Svakako, svi ovi ljudi zaslužuju da se nađu na ovoj listi a naše posebno zadovoljstvo jeste što su među njima čak četvorica naših kolega. Nažalost, dvojica među njima nisu više fizički prisutni među nama ali će u sećanju ostati zauvek kao i naš ponos i poštovanje koje osećamo dok izgovaramo njihova imena.

Tekst iz BLICA počinje ovako:

OVO SU ISTINSKI HEROJI: Umesto smrti, oni slave život

Da je savremeno doba odavno izgubilo osećaj za ljudskost i dobročinstvo jasno je svima. Ipak, pojedini ljudi ne prestaju da nas svakodnevno ubeđuju u suprotno. Ovoga puta izdvajamo nekolicinu koja se istakla svojim velikim delima i vratila veru u ljude. Neki su to, na žalost, platili životom i više nisu sa nama, drugi su bili na ivici smrti kako bi pomogli onima u nevolji, neki su bukvalno dali deo sebe, a neki prosto svaki dan žive tako što nesebično pomažu. Ovo su istinski heroji.

Uz svaku od priloženih fotografija u tekstu sledi kraće obrazloženje a mi smo izdvojili fotografije i reči kojima opisuju podvige naših kolega:

Dejan Lazarević
Vatrogasac Dejan Lazarević svojom herojskom smrću postao je simbol junaštva i požrtvovanosti usred jedne od najvećih prirodnih nepogoda koje su pogodile Srbiju. Njega je 2014. godine odnela bujica dok je, držeći se za sajlu, uz pomoć svog kolege pokušavao da pomogne Ljubiši Jovićeviću, radniku livnice u Topoli, da siđe s drveta. Ljubiša je ujutro biciklom pošao na posao, ali ga je kod mosta u Žabarima odnela voda, i on se spasao tako što se popeo na drvo. Telo hrabrog vatrogasca pronađeno je narednog dana.

Miodrag Rajković i Milan Vidojević
Fotografija vatrogasca Miodraga Rajkovića kojem se uhvatio led na trepavicama nakon celodnevnog spasavanja zavejanih ljudi na auto-putu ka Nišu izazvala je ogromnu podršku na društvenim mrežama početkom ove godine. Prema njegovim rečima, on je zajedno sa kolegom Milanom Vidojevićem „samo radio svoj posao“ kada je iz snega i leda vadio povređene u lančanom sudaru koji se na ovoj deonici desio, a u kojem je učestvovalo oko 30 vozila. (Samo na FB stranici SSP fotografiju je videlo više 600.000 ljudi – primedba M.L.)

Stevan Sinđelić
Pripadnik Žandarmerije Stevan Sinđelić preminuo je nakon što je hicem pogođen u glavu u blizini prelaza Merdare. On je s kolegama obezbeđivao mesto uviđaja posle incidenta sa šumokradicama koji se dogodio dan pre i u kojem je jedan Albanac ranjen u nogu. Šumokradice su se vratile kako bi uzele oružje koje su za sobom ostavile. U razmeni vatre, Stevan je pogođen u glavu, na rođendan majke.

Ministarstvo unurašnjih poslova ima čime da se ponosi i na koga da čuva uspomene! U našim redovima ima nebrojeno mnogo Sinđelića, Vidojevića… SSP podržava ideju ministarstva i inicijativu ministra Nebojše Stefanovića o podizanju spomenika na novom Beogradu, posvećenog svim našim palim herojima.

Služba za informisanje SSP
Mile Lazarević

Srpska Žandarmerija danas i zakonska regulativa

Istorijski počeci današnje Žandarmerije vežu se za drugu polovinu XIX veka kada je formirana Žandarmerija kao specijalna, vojno-policijska jedinica, čiji je položaj utvrđen Zakonom o ustrojstvu Vojnog ministarstva koji je stupio na snagu 1864. godine. U kasnijem periodu položaj Žandarmerije je definisan Zakonima o Žandarmeriji iz 1881. godine i 1921. godine.

Nakon uspostavljanja nove države, po završetku II svetskog rata, Žandarmerija je iz ideoloških razloga ukinuta.

Tek nakon petooktobarskih događaja iz 2000. godine, odlukom Vlade Republike Srbije, dana 25. juna 2001. godine ponovo je oformljena Žandarmerija, ovoga puta kao posebna jedinica u okviru Resora javne bezbednost Ministarstva unutrašnjih poslova.

Uprkos tome što postoji već skoro petnaest godina, organizacija i nadležnosti Žandarmerije nisu definisani ni jednim  Zakonom. Ako i postoji razumevanje da to, u ona burna vremena posle 2001. godine, nije moglo biti učinjeno izmenama i dopunama tadašnjeg Zakona o unutrašnjim poslovima, sasvim je nejasno zašto zakonodavac nije iskoristio priliku kada je donosio Zakon o policiji iz 2005. godine.

Ni prvi prednacrt Zakona o policiji iz jula 2014. godine nije predviđao definisanje Žandarmerije kao posebne jedinice u okviru Ministarstva, već su samo pomenute jedinice za posebnu namenu, bez navođenja naziva Žandarmerije.

12399007_10204224474045509_127712787_n

Prvi koji je u javnosti ukazao na ovaj nedostatak i na potrebu „legalizacije“ Žandarmerije i njenog smeštanja u zakonske okvire, bio je Sindikat srpske policije koji je, na svojoj internet stranici i u emisiji „Radar“ RTV Vojvodine od 24.02.20015. godine, izneo stav da je Žandarmeriji, zbog njenih specifičnosti, potrebno posvetiti jedno posebno poglavlje u okviru budućeg Zakona o policiji ili čak da njen položaj, delokrug rada i funkcionisanje budu obuhvaćeni posebnim zakonom, navodeći to i kao uslov da srpska Žandarmerija uđe u evropsku porodicu žandarmerija i policijskih snaga sa vojnim statusom. Ovakvom stavu se gotovo nema šta ni oduzeti ni dodati.

Tek posle toga, u novom prednacrtu, a kasnije i u nacrtu Zakona o policiji, u stavu 2. člana 21. u delu koji se odnosi na Direkciju policije, pominje se, između ostalih, Žandarmerija kao posebna jedinica policije u sedištu Direkcije policije. Dodatno, u stavu 4. člana 22. ZOP navodi se da „Specijalna jedinica policije, Helikopterska jedinica i Žandarmerija kada se angažuje jedan ili više odreda u maksimalnom kapacitetu, angažuju se na predlog rukovodioca nadležne organizacione jedinice uz prethodno odobrenje direktora policije i saglasnost ministra“. Stav 5. kaže da „Žandarmerija, osim izuzetka iz stava 4. ovog člana, angažuje se na predlog rukovodioca uz prethodno odobrenje direktora Policije“.

U svega tri rečenice u okviru Nacrta Zakona o policiji u poglavlju o Direkciji policije, nije ni moglo stati ništa više: nema ni jedne reči o nadležnosti, delokrugu rada i organizacionoj strukturi Žandarmerije, čime se ostavlja mogućnost da svaka buduća vlada „pravi“ Žandarmeriju „po svojoj meri“.

Zanimljivo bi bilo i običnom čitaocu, kako je ova problematika regulisana u pojedinim zemljama koje imaju dugu istoriju žandarmerije ili drugih policijskih snaga sa vojnim atributima.
gendarmerie nacionale

U Francuskoj se položaj i funkcionisanje Žandarmerije reguliše posebnim Zakonom o žandarmeriji (LOI n° 2009-971 du 3 août 2009 relative à la gendarmerie nationale), dok se rad turske žandarmerije zasniva na Zakonu o dužnostima i ovlašćenjima Žandarmerije (Jandarma teşkilat, görev ve yetkileri kanunu) iz 1983. godine. Iako se njeni počeci vezuju za 1850. godinu, moderna rumunska Žandarmerija je nastala Odlukom Vlade br. 0749 od 5. jula 1990. godine transformisanjem iz  Garda și Ordine trupelor HQ., a njena organizacija i funkcionisanje definisani su posebnim zakonom – Zakon 116/98, čije je donošenje predstavljalo veoma važan momenat u procesu demokratizacije Rumunije. Ovaj Zakon se posmatra kao jedan od ključnih momenata u procesu reformisanja rumunskih institucija i stabilizacije Rumunije na njenom demokratskom kursu. Ostao  je na snazi do 2004. godine, kada je stupio na snagu  Zakon 550/2004, kojim je rumunska Žandarmerija definisana kao specijalizovana državna ustanova sa vojnim statusom u okviru Ministarstva uprave i unutrašnjih poslova, koja, u skladu sa zakonom, sprovodi svoje atribute u zaštiti javnog reda i bezbednosti, prava građana i osnovnih sloboda, javnog i privatnog vlasništva, u sprečavanju i otkrivanju kriminala i drugih povreda zakona, kao i u zaštiti temeljnih državnih institucija i u borbi protiv terorizma. Zakonom su utvrđeni organizacija i funkcionisanju rumunske Žandarmerije, njen status, dužnosti i ovlašćenja, organizacija i vođstvo, te prava i obaveze ustanove.

Zakonsko uporište za svoje postojanje španska Civilna garda (Guardia Civil) nalazi u zakonu La Ley Orgánica guardia civil2/1986, od 13. 03.1986. godine. Proces uspostavljanja zakonskog okvira za osoblje Civilne garde dovršen je usvajanjem zakona La Ley 28/1994 od 18. oktobra 1994, a njemu je prethodio la Ley 17/1989, od 19.07.1989. godine koji se odnosio na profesionalno osoblje. Treba pomenuti i najnoviji Zakon od 22. 10. 2007. godine – la Ley Orgánica 11/2007– kojim se regulišu prava i obaveze članova Civilne garde, kao i la Ley Orgánica 12/2007 od istog datuma kojim se uspostavlja Disciplinski odbor Civilne garde i utvrđuju standardi od izuzetnog značaja za kreiranje statuta za njene pripadnike. Iako je situacija sa španskom Civilnom gardom po pitanju zakonske regulative malo „komplikovanija“ nego u gore navedenim evropskim zemljama, navodimo detaljnije njen primer da bismo ukazali na ozbiljnost koju pojedine države pokazuju u regulisanju statusa i funkcionisanja policijskih snaga sa vojnim atributima, što srpska Žandarmerija svakako jeste.

Ako krenemo dalje od Evrope, videćemo da se i tamo rad nacionalnih žandarmerija i policijskih snaga sa vojnim statusom uglavnom reguliše posebnim zakonima, primer Kanade (Loi sur la Gendarmerie royale du Canada, dernière modification 2014-11-28 ), da ne pominjemo neke druge zemlje Centralne i Južne Amerike.

Srpska Žandarmerija kao najveća i najbrojnija oružana formacija stalnog sastava u MUP R Srbije, sa svim svojim specifičnostima koje se ogledaju, pre svega, u njenom poluvojnom karakteru, zahteva da se novim Zakonom o policiji, a možda i posebnim zakonskim aktom, na šta nepobitno navode iskustva iz razvijenih evropskih zemalja, preciznije definiše njen položaj, delokrug rada, organizaciona struktura i način funkcionisanja, metodologija rada i način upotrebe, kao i uslovi pod kojima se ona može upotrebiti, a u cilju uspostavljanja demokratske kontrole nad njom. Na to nas upućuju i naša iskustva iz istorije Žandarmerije.

Poseban zakonski akt bi bio korisniji i za samu Žandarmeriju jer bi čvršće utvrdio njenu poziciju u bezbednosnom sistemu Republike, a omogućio bi i kvalitetniju selekciju kadrova i bolju obuku za njene pripadnike. Pretpostavka je da bi se posebnim zakonskim aktom ostvarili preduslovi za selektivniju upotrebu žandarmerijskih snaga koje se danas često angažuju u situacijama kada za to i ne postoje dovoljni razlozi.

I na kraju, iako manje važno, ali ne i nevažno, ostvarili bi se uslovi za pristupanje srpske Žandarmerije Asocijaciji evropskih i mediteranskih žandarmerijskih i policijskih snaga sa vojnim statusom „FIEP“.

Šef službe za informisanje SSP
Mile Lazarević