Skip to main content

Autor: Mile Lazarević

Politika potvrđuje pisanje SSP o rasipanju novca MUP-a

Novinar dnevnog lista „Politika“, Aleksandar Bojović,  u svom tekstu objavljenom 17.01.2017. godine na portalu tog lista, piše o finansijskim problemima Ministarstva unutrašnjih poslova, i na najbolji način potvrđuje našu priču po tom pitanju. Konačno su na naplatu stigli stari grehovi bivših ministara i načelnika Sektora za materijalno-finansijske poslove. Tužbe zaposlenih, stare i po desetak godina, dobile su svoj epilog. Radnici su bili u pravu, MUP je dužan svojim zaposlenim ogroman novac. Naravno uvećan za sudske troškove i zakonske kamate.

Mogli smo, ovih dana, u medijima pročitati i da je država finansijski pomogla Javno preduzeće „Železnice Srbije“ u znatnoj meri, upravo radi isplate potraživanja radnika, po istom osnovu, a kako bi sprečili bankrot Železnica. S pravom možemo postaviti pitanje zašto država ne pomogne i MUP kao državnom organu? Da li je bankrot MUP državi prihvatljiviji od propasti Železnica?

Tekst iz Politike:

Za prinudne naplate MUP prošle godine izdvojio 1.6 milijardi dinara

Ministarstvo unutrašnjih poslova svake godine daje ogromne pare za sudske troškove, penale i kazne. Prema podacima MUP-a dostavljenim „Politici” Zakonom o budžetu za 2017. godinu za izmirenje obaveza nastalih vođenjem navedenih postupaka predviđeno je 1.221.154.000 dinara. Reč je o prinudnim naplatama po tužbama zaposlenih za neplaćeni prekovremeni rad, noćni rad, rad na dane državnih praznika…

U budžetu za 2016. bilo je određeno 696.770.000 dinara ali je do kraja godine više nego duplo „probijen”. Planiran novac za sudske troškove potrošen je do početka juna 2016. Nakon toga pare su preusmeravane sa drugih aproprijacija (budžetskih stavki) u skladu sa članom 56 Zakona o budžetskom sistemu u ukupnom iznosu od 894.309.292,41 što je znatno ugrozilo rad Ministarstva unutrašnjih poslova, navode u ovom ministarstvu. Ukupna svota novca utrošena za sudske troškove u 2016. godini u MUP-u je 1.591.079.292,41 dinar.

Prema našim saznanjima, nedeljno je sa računa MUP-a prošle godine skidano i po 50 miliona dinara po izvršnim nalozima suda. U MUP-u Srbije radi više od 42.800 ljudi a mnoge tužbe datiraju i od pre desetak godina. Takođe, veliki broj policajaca radi noću, vikendom, prekovremeno, a nekima taj rad nije isplaćen zbog čega su i odlučili da tuže svoju službu.

Original članak u Politici možete pogledati OVDE.
Mi smo, kako rekosmo, već ranije pisali na ovu temu u sledećim tekstovima:
 Krivične prijave protiv raspinika u MUP
Zašto kasni naknada za putne troškove?

Služba za informisanje SSP
Mile Lazarević

Savetnici, pomoćnici… okupacija administracije!

Pre par dana pohvalismo ministra prosvete, gospodina Šarčevića, kako, za razliku od rukovodstva našeg ministarstva, shvata svu ozbiljnost situacije i razmere sistemskog rasipanja novca, te upozorava odgovorne da više neće biti tolerancije za takvo ponašanje, kad ono…

Juče osvanu vest da pomenuti gospodin ministar ima ni manje ni više nego 11 pomoćnika, tri posebna savetnika, jednog savetnika (valjda običnog naspram ovih posebnih), četiri državna sekretara i jednog sekretara (da l običan il specijalni, nije precizirano). Malo li je za jednog ministra?

Ali da je on jedini, ni po jada ne bi bilo…

Naše ministarstvo ni najmanje ne zaostaje. A i zašto bi? Na zvaničnom sajtu MUP dostupni su podaci o tri državna sekretara i pet pomoćnika ministra. O broju savetnika ni reči, broj nam nije poznat ali je zato jedan od savetnika, i to specijalan, Amadeo Votkins, jako dobro (al ne i po dobru)  poznat svim zaposlenim u MUP. Eto, skromnije nego u ministarstvu prosvete, reći će neko. Da, ali zanemarimo Direkciju policije i broj ljudi u neposrednom okruženju direktora policije.

Ne smemo da tvrdimo, ali verujemo da bi se direktor policije Vladimir Rebić dobro pomučio dok se seti imena svih svojih savetnika i pomoćnika. A savetnici i pomoćnici se množe već godinama. Skoro sve njih, sadašnji direktor nasledio je od svog predhodnika Milorada Veljovića. Veljović je za svoja, skoro pa cela, dva mandata umnožavao pomoćnike, delio titule i funkcije po zaslugama, prema ličnim simpatijama ali i dosta smenjenih načelnika Policijsih uprava, formalno je unapredio prebacivanjem u Direkciju policije i imenovanjem ih za svoje pomoćnike. Valjda uzdajući se u onu staru da neprijatelje treba držati uz sebe, na oku. Često je Veljović, obezbeđujući „vernost“ i poslušnost, funkcije pomoćnika dodeljivao i ljudima koje je upućivao u unutrašnjost. Brojni su primeri načelnika PU sa tom funkcijom.

A sve te ljude neko mora da plati. I to debelo!

Da sve funkcioniše kako treba pa da i razumemo, jer veliki su sistemi Direkcija policije i MUP. Nije lako uskladiti funkcionisanje i rad više od 42.000 zaposlenih. Ali to nije slučaj, naprotiv. Što više savetnika i pomoćnika to sve komplikovanije procedure. Od najobičnijih procesa napraviše komplikovane procedure, sa milion bespotrebnih potpisa, saglasnosti, odobrenja… Za banalne probleme bivaju formirane komisije, radne grupe, timovi…

U jeku reformi MUP ta fiktivna radna mesta ostadoše nedodirljiva a umesto uprošćavanja sistema dobismo nove sektore, nova odeljenja, službe i uprave. Pojedina odeljenja imaju tek načelnika, zamenika načelnika i svega par izvršilaca! Ali, bitno je zvati se načelnikom! Lepo zvuči a i donosi ugled u rodnom selu! Donosi to zvanje i veće pare, dobar mobilni da se pokaže na veseljima i sahranama, a i službeni automobil za do sela.

Iskreno, ne bismo bili previše iznenađeni ni ukoliko osvanu neka nova radna mesta u nomenklaturi MUP, kao na primer: savetnik za toplu vodu, savetnih za hladnu vodu, savetnik za zalivanje kaktusa, zanosač u krivini ali i savetnik zanosača…

Prijatno nam bilo. Samo – do kada?

Služba za informisanje SSP
Mile Lazarević

Krivične prijave protiv rasipnika u MUP

Beograd, 10.01.2017. godine, – Pre par dana je aktuelni ministar prosvete Mladen Šarčević, u izjavi za medije, saopštio da su direktori pojedinih škola napravili velike a nepotrebne troškove ministarstvu i da on to neće tolerisati. Povod je bila činjenica da su „škole u Srbiji u izgubljenim sporovima napravile dugovanja od oko 215,5 miliona dinara koje će ministarstvo morati da pokrije“. Gospodin Šarčević je uputio pismo svim direktorima sa poslednjom opomenom da će biti pokrenuti krivični postupci protiv onih koji nastave da „srljaju“ u sudske postupke za koje znaju da će biti izgubljeni.

Sindikat srpske policije na to može reći samo – svaka čast gospodine ministre! Tako se radi! A ne kao u Ministarstvu unutrašnjih poslova, gde se skoro pa ne zna ni ko pije ni ko plaća. U stvari zna se – piju neodgovorni rukovodioci a plaćaju radnici!

MUP je verovatno rekorder, među svim ministarstvima, po visini planiranih sredstava za sudske troškove i kazne. Čak milijardu i dvesta miliona dinara (1.200.000.000) u budžetu ministarstva za 2017. godinu namenjeno je toj svrsi. A to je duplo veća cifra od prošlogodišnje.

Naime, u prošloj 2016. godini isplaniranih i opredeljenih 600 miliona dinara bilo je nedovoljno. Ta sredstva su utrošena već polovinom godine a onda su usledile prinudne sudske naplate. Sedmično je sa računa MUP skidano po oko 50 miliona po izvršnim nalozima suda. Kao rešenje tog gorućeg problema neko genijalan se dosetio da zabrani nagrađivanje zaposlenih i tako spasi budžet!

Podsetimo, ovde se radi o prinudnim naplatama po tužbama zaposlenih za neplaćeni prekovremeni rad, noćni rad, rad na dane državnih praznika i naknade troškova za dolazak i odlazak sa posla. Tužbe datiraju od pre desetak godina, kada su „stručnjaci“ iz MUP-a smatrali da smo mi izuzeti iz pravnog sistema države, da Zakon o radu i njime priznata radna prava, ne važe u policiji. Smatrali su sebe jačim od suda, drsko i bahato sistemski uskraćivali prava zaposlenima, ali eto, konačno i to stiže na naplatu.

Pre par godina, rukovodstvo Sindikata srpske policije predložilo je tadašnjem ministru, da MUP ponudi sporazum za vansudsko poravnjanje, kojim bi se zaposleni (koji ga prihvate) odrekli zateznih kamata a da MUP naknadu isplati u više rata i na duži period, kako to ne bi ugrozilo normalno funkcionisanje ministarstva. Dobijen je odgovor koji nas nije začudio, a pojednostavljen bi glasio „Neću ja doveka biti ministar, videćemo ko će to jednog dana rešavati i plaćati.“ Taj odgovor je samo potvrdio osećaj koji svi zaposleni inače imaju, da probleme niko ne želi da sagleda i rešava sistemski, da je rukovodiocima lakše gurnuti ih pod tepih i praviti se naivan i neobavešten.

Danas ponovo, neki novi, rukovodioci misle da su nedodirljivi i bogomdani, prava zaposlenih svesno krše a na primedbe i ukazivanja daju odgovor „Tužite ako ste nezadovoljni.“ I zaista, može im se, jer niko od njih ne odgovara za propuste i finansijsku štetu koju tako prave zaposlenima ali i ministarstvu u celini. Svesno narušavaju finansijsku stabilnost MUP, nanose štetu budžetu države i za to ne odgovaraju.

SSP ovim putem poziva ministra Stefanovića da se ugleda na kolegu Šarčevića, da naloži preduzimanje mera prema odgovornima za uskraćivanje prava zaposlenima, koji svojim postupcima neminovno donose bespotrebne, dodatne troškove budžetu. Ministar treba da zna da „spor protiv MUP nije dobio samo onaj ko nije tužio“! O svim propustima rukovodilaca redovno ćemo izveštavati Sektor unutrašnje kontrole i Kabinet ministra i zahtevati povratne informacije o preduzetim merama. A pravo na tužbu sudu biće korišćeno u većoj meri nego što je to bio slučaj poslednjih godina, ukoliko ne bude pozitivnih pomaka.

Ilustracije radi, za predviđenih milijardu i dvesta miliona, koje će MUP isplatiti kao kazne i penale, mogli bismo da nabavimo najmanje 1200 patrolnih vozila. A znamo kakav nam je vozni park. O broju kompjutera, štampača, ili pak delova uniformi koje tako gubimo nema svrhe ni govoriti.

Služba za informisanje SSP
Mile Lazarević

Ukidanje pomoćne policije dobar potez

Beograd, 09.01.2017. godine, – Sindikat srpske policije pozdravlja najavu ministra unutrašnjih poslova dr Nebojše Stefanovića da će Vlada RS povući „spornu“ Uredbu koju je Vlada donela 29.12.2016. godine, kojom se reguliše pitanje pomoćne policije u Srbiji. Smatramo da je to dobar potez koji će smiriti tenzije u javnosti i otkloniti nedoumice oko iskrenosti namera vlasti u tom smislu.

Ono što nije dobro jeste najava da će svršeni studenti Kriminalističko-policijske akademije zbog toga ostati nezaposleni. SSP ponovo ukazuje da je broj policijskih službenika na ulicama Srbije mali i nedovoljan, sve lošija je starosna struktura naših jedinica i osvežavanje i podmlađivanje putem prijema novih radnika je više nego hitno. Vlada mora iznaći način da na regularan način zaposli mlade ljude koji su završili osnovnu policijsku obuku u predhodnoj godini kao i sve diplomce KPA. To ne treba raditi zaobilaznim putevima, preko pomoćne policije.

Ministre, izađite u javnost i saopštite iskreno i direktno  – za održavanje potpune bezbednosti države Srbije i njenih građana, nedostaje nam još policijskih službenika! Policijski posao je jedan od najtežih i najstresnijih i samo u prošloj godini je nekoliko hiljada ljudi otišlo u invlidsku penziju. To se mora nadomestiti prijemom novih radnika!

Od SSP ćete imati podršku u tome, isto kao što smo sada prvi izašli sa upozorenjem da pomoćna policija nije dobar način za rešavanje problema nedostatka ljudstva. Nije lepo, ali ni mudro, diplomirane oficire policije u startu degradirati u nekakve pomoćne policajce!

Služba za informisanje SSP
Mile Lazarević

Kroz smetove do bolesnih i nemoćnih!

Kuršumlija, 08.01.2016. godine, – Malo selo Trpeze, smešteno na jugu Srbije, sa jedva pedesetak stanovnika, teško je pristupačno i preko leta. Danas, na -20 stepeni uz sneg visine preko jednog metra, apsolutno svi putevi su neprohodni. Selo udaljeno čak 45 kilometara od Kuršumlije potpuno je okovano snegom.

A do bolesnih se mora nekako, oni ne mogu da čekaju putare.

Jedini način da medicinske ekipe stignu do svojih pacijenata opet je preko naših kolega vatrogasaca. Momci koji su postali poznati pre dva dana, Milan i Miodrag, danas su ponovo na usluzi građanima. Njih dvojica su danas prevozili lekare u selo Trpeze svojim specijalnim vozilom sa gusenicama za kretanje po snegu „ATV Polaris“.

Možda će neko reći da smo „smorili“ pohvalama za ove momke ali smo dužni da naglasimo da su njih dvojica samo jedni od mnogih neimenovanih junaka naših dana koji svakodnevno pomažu ugroženima. Da li treba reći da za njih nema pauze? Prekjuče auto-put, juče potraga za nestalima u planini, danas obilazak bolesnih… Šta li ih sutra čeka na nimalo prijatnih -20 napolju?

Služba za informisanje SSP
Mile Lazarević

Jedna od najvećih noćnih mora radnika od sada zabranjena

Prenosimo vam tekst objavljen na portalu „B92“, radi ilustracije savremenih kretanja u radnim zakonodavstvima u svetu. S obzirom na to da kod nas, barem u većini organizacionih jedinica u MUP, zaposleni tokom popodneva saznaju raspored rada za sutrašnji dan, jasno je koliko smo daleko od tog istog sveta, i na kom stupnju se nalazimo.

I dok opravdanja za male plate i lošu tehničku opremljenost, može i da nađe (mada su obično neiskreni), država Srbija nikako ne može da smisleno obrazloži zbog čega ovako nešto nije moguće i kod nas!

Da li je zaista toliko teško napraviti raspored rada za nekoliko dana unapred??? Da li je u Srbiji ratno stanje ili ne što drugo, tek većina komandira raspored pravi tek par sati unapred. Da tu ipak nije po sredi njihova nestručnost ili nedostatak dobre volje? Bilo jedno, bilo drugo, oni tu ne treba da budu, da obavljaju dužnost za koju nisu sposobni ili dobronamerni!

Naravno, ti isti komandiri su takođe izvrgnuti svojevrsnom maltretiranju od strane nadređenih, pozivima u ponoć, hitnim vanrednim dolascima u jedinice… Ali ćute! Ćute jer su jeftini karijeristi, nesposobni da se izbore za sebe i svoja prava. A poverena su im prava mnogih!

Original teksta sa portala B92:

Zaposleni od sada imaju pravo da ne odgovaraju na takve pozive van radnog vremena, prema zakonu nazvanom „pravo na isključenje“.

Kompanije sa više od 50 zaposlenih obavezne su da izrade kodeks dobrog ponašanja u kojem će biti navedeni sati tokom kojih zaposleni ne trebaju da odgovaraju ili šalju poruke elektronske pošte. 

Francuska, članica Evropske unije već ima 35-časovnu nedelju koja je na snazi od 2.000. godine, podseća BBC. 

Predlagači zakona isticali su da zaposleni koji odgovaraju ili proveravaju elektronsku poštu van radnog vremena nisu pošteno plaćeni za taj prekovremeni rad i da takva praksa stalnog “priključenja” na mrežu nosi rizik od stresa, sagorevanja na poslu (burnout), tegoba sa spavanjem, a remeti i privatni život. 

Zakon o pravu na isključenje deo je reforme zakona o radu i jedini je koji nije izazvao proteste i štrajkove, što nije bio slučaj sa izmenama zakona koje omogućavaju poslodavcima lakše zapošljavanje i otpuštanje zaposlenih. Njegov je cilj da nametne poštovanje vremena za odmor i godišnji odmor te uspostavi bolju ravnotežu između profesionalnog i privatnog života. 

Prema studiji instituta Great Place to Work, 12 odsto aktivne populacije pogođeno je bolešću 21. veka, sagorevanjem na poslu, ali „burnout“ u mnogim državama nije priznat kao profesionalna bolest. 

U Belgiji se zakonom od 1. septembra 2014. burnout smatra „psihosocijalnim rizikom“ i preduzeća su obavezna da svoje pravilnike tome prilagode, ali u praksi, na taj se zakon retko kad poziva. 

Neke privatne kompanije već su pokušavale da ograniče svojim zaposlenim korišćenje elektronske pošte van radnih sati. 

Tako je na primer nemački proizvođač vozila Dajmler 2014. uveo opciju za radnike koji odlaze na godišnji odmor da umesto poruke out-of-office (van kancelarije), zaposleni mogu da odaberu funkciju da im se elektronske poruke automatski brišu.

Služba za informisanje SSP
Mile Lazarević

UZBUNA U ŽANDARMERIJI

Prema najnovijim informacijama sa terena, u beogradskom odredu Žandarmerije u toku je neviđena hajka na zaposlene koji su se „drznuli“ da krenu u borbu za svoja prava! Akcenat je naravno na članovima našeg sindikata, našim aktivistima i prema Sindikatu srpske policije u celini.

Komandiri i komandirčići daju sebi za pravo da na ispraćaju smene prete kolegama rečima „Od Nove Godine će sve biti drugačije, zbog SSP-a!“ Trude se da spreče zaposlene da izbore svoja prava, obećavaju im „nezgodne“ smene u rasporedu, savetuju ih „dobronamerno“ da odustanu od zahteva…

A ljudi su samo zatražili uvid u svoje vremenike rada i naloge za službene zadatke za poslednje tri godine!!! Čega se to plaši rukovodstvo odreda ukoliko je rađeno sve po zakonima a ljudima pošteno plaćen rad? Ili pak nije pa se na ovaj način nadaju izbeći odgovornost?

Gospodo starešine, neće vam to proći!

Predsednik SSP Lazar Ranitović razgovarao je večeras sa komandantom jedinice, gospodinom Goranom Dragovićem, koji je zgrožen ponašanjem svoji podređenih. Komandant je obećao da će se lično založiti da takvi pritisci budu obustavljeni još večeras! Takođe, naglasio je svoj stav, podudaran sa stavom direktora Rebića i ministra Stefanovića, da svaki rad mora da bude plaćen! Svaki minut! Da uopšte ne sme biti polemike na tu temu, niti za tako neštoima razloga!

Verujemo u iskrenost komandanta i nadamo se da će mobing i zlostavljanje zaposlenih prestati! Ali opet poručujemo onima koji su to radili i rade (a oni će se sami prepoznati) da neće ostati nekažnjeni! Protiv svih ćemo podneti odgovarajuće inicijative i prijave! Naši pravni zastupnici su posebno inspirisani za tu vrstu „stručnjaka“.

Ministru unutrašnjih poslova, direktoru Policije i komandantu Žandarmerije, ovom prilikom, postavljamo i jedno logično pitanje: Kome je u interesu da, u osvit novogodišnjih praznika, u vreme pojačanih mera bezbednosti zbog opasnosti od terorizma, unosi nemire i širi nezadovoljstvo među pripadnicima jedinice? Nama u sindikatu sigurno nije do toga!

Pojedince podsećamo na Zakon o sprečavanju zlostavljanja na radu i savetujemo da prouče član 152. Krivičnog zakonika Srbije.

Služba za informisanje SSP
Mile Lazarević

Spomenik palim borcima u ratovima devedesetih

Pančevo, 24.12.2016. godine, – Danas je u centru grada Pančeva podignut spomenik u čast palim borcima, pripadnicima Vojske i Policije koji su svoje živote izgubili tokom ratova devedesetih godina, od 1991. do 1999. godine.

Inicijativa za podizanje spomenika potekla je od gospodina Oktavijana Sekešan predsednika organizacije Srpski ratni veterani Pančevo, a podržana je od strane Sindikata srpske policije.

Ideja da se podigne spomen obeležje stara je petnaestak godina i konačno, posle 17 od završetka stradanja u ratovima devedesetih, podignut je spomenik na kom su uklesana imena poginulih boraca iz Pančeva.

Prigodnim rečima članovima porodica poginulih, prijateljima, ličnim poštovaocima i predstavnicima organizacija koje poštuju pale u ratovima obratili su predsednik udruženja boraca Todor Stojanović i predstavnik Sindikata srpske policije Nebojša Ristić.U ime predsednika Vlade Vojvodine Igora Mirovića i lično ime Dušana Bajatovića obratio se Ivan Đoković, član Vlade Vojvodine.

Predsednik organizacije Srpski ratni veterani Pančevo koja je spomenik i podigla Oktavijan Sekešan izvinio se i poginulima što im se spomenik diže posle tako dugo vremena a reči izvinjenja uputio je i njihovim porodicama. Kako je istakao veterani spomenik daju gradu i porodicama kako bi bio mesto okupljanja i sećanja.

Svečano otkrivanje spomenika bila i prilika da se podele zahvalnice, a posebna zahvalnost upućena je Dušanu Bajatoviću koji je lično preko udruženja Srpskih ratnih veterana donirao novac za podizanje spomenika.

Porodice, prijatelji i poštovaoci na spomeniku ponovo su videli svoje ali sada po prvi put u centru Pančeva gde su im imena na jednom mestu. Prostor za zajedničko sećanje na poginule u ratovima 90-tih u centru Pančeva je stvoren.

Kratko obraćanje15723925_1061150423997058_476225777_n predsednika SSP RC Pančevo Nebojše Ristića prenosimo u celosti:

Poštovane koleginice i kolege, poštovane porodice palih boraca, gospodine Đokoviću, dragi sugrađani, velika je čast danas biti na ovom mestu. Velika mi je čast prilika koju imam, da se obratim prisutnima u ime svih kolega koji pamte, sećaju se i poštuju žrtve ljudi koji su dali za slobodu Srbije ono najvrednije što su imali, dali su svoje živote. Oni su dali živote, nisu imali sreće da u slobodi uživaju, da uživaju gledaju svoju decu kako rastu, neki nisu ni imali priliku da postanu roditelji. Oni su žrtvujući živote otišli pravo u legendu, u nezaborav. A mi smo dužni da održimo sećanje na njih, da nikada ne izbledi. Ovaj spomenik će nam pomoći u tome, nas će podsećati a novim generacijama govoriti o tim junacima, usmeravajući ih na pravi put – put ponosa i časti! I zato hvala gospodinu Oktavijanu na inicijativi i gospodinu Dušanu Bajatoviću na ogromnom pomoći koju je pružio, hvala i svima drugima koji su dali svoj doprinos da danas stojimo ispred ovog predivnog obeležja. Neka je večna slava našim junacima!

Služba za informisanje SSP
Mile Lazarević

Do kada će neplaćene kazne biti smetnja?

Užice, 13.12.2016. godine, – Predsednik Sindikata srpske policije Lazar Ranitović uputio je danas dopis ministru unutrašnjih poslova dr Nebojši stefanoviću i v.d. direktora policije Vladimiru Rebić kojim je ukazano na potrebu hitnog otklanjanja problema u radu zaposlenih u Upravi za upravne poslove. Naime, odredbe u Zakonu o prekršajima koje je Ustavni sud proglasio nezakonitim i dalje izazivaju veliku štetu i gubitke za državu i građane, ali i neprijatnosti i probleme našim kolegama na upravnim poslovima.

Problem je lako rešiv samo je potrebna dobra volja dva ministarstva!

PREDLOG
za preduzimanje mera za izdavanje obaveznog uputstva

Obraćamo Vam se ovim podneskom u cilju preduzimanja potrebnih mera za izdavanje obaveznog uputstva o postupanju organizacionih jedinica Ministarstva prilikom postupanja u upravnim stvarima građana Republike Srbije a sve imajući u vidu situaciju nastalu nakon donošenja odluke Ustavnog suda Iuz-367/13 koja se odnosi na odredbu čl. 336 Zakona o prekršajima („Sl. glasnik RS“, br. 65/2013 i 13/2016).

Naime, dana 08.12.2016 godine u „Sl. glasniku RS“, br. 98/2016“ objavljena je odluka Ustavnog sudaIuz-367/13 od 03.11.2016. godine kojom je utvrđeno da odredbe čl. 336 Zakona o prekršajima („Sl. glasnik RS“, br. 65/2013 i 13/2016)nisu u skladu sa Ustavom Republike Srbije, te je danom objavljivanja odluke Ustavnog suda navedeni član prestao da važi. Rečena odredba se odnosi na posledice upisa u registar neplaćenih novčanih kazni u smislu da se kažnjenom licu, dok ne izmiri u celosti dugovani iznos, neće dozvoliti:

1) izdavanje vozačke dozvole i probne vozačke dozvole;
2) izdavanje potvrde o registraciji, saobraćajne dozvole, registarskih tablica i registracione nalepnice, potvrde o privremenoj registraciji vozila i privremenih registracijskih tablica;
3) odjava vozila.

Međutim, građani koji dolaze u matične Policijske stanice radi dobijanja navedenih isprava a koji imaju neizmirene novčane kazne i dalje nisu u mogućnosti da ostvare svoja prava iz razloga što su ti podaci uneti u registar po nalogu suda koji je doneo odluku koja je osnov za unos, u smislu čl. 333 Zakona o prekršajima a Ministarstvo unutrašnjih poslova nema pravni mehanizam da vrši izmenu tako unetih podataka.

Imajući u vidu da se navedena odluka Ustavnog suda odnosi isključivo na posledice upisa u registar novčanih kazni, kao i činjenicu da brisanje iz registra po izmirenju novčane kazne ili izricanja supletornog zatvora vrši isključivo sud, to ukazujemo na opasnost od nastanka štete za budžet Republike Srbije i Ministarstvo unutrašnjih poslova kao i potrebu promptnog delovanja u saradnji sa Ministarstvom pravde u cilju izdavanja potrebnih uputstava o postupanju.

Naime, kako je pravni osnov zabrane iz čl.336 Zakona o prekršajima otpao donošenjem odluke Ustavnog suda a Ministarstvo unutrašnjih poslova, kako je rečeno, nema pravni osnov niti mehanizam za brisanje podataka iz registra neplaćenih kazni, jer se iste brišu nakon ispunjenja ili zamene u zatvorsku kaznu od strane nadležnog suda, to su praktično zaposleni u MUP-u dovedeni u situaciju da, usled nedostatka potrebnog uputstva svojim postupanjem, osujećuju prava građana što potencijalno dovodi do nastanka štete. Ova mogućnost nastanka štete izražena je kroz narušavanje prava na mirno uživanje imovine (npr. nemogućnost upotrebe motornog vozila usled odbijanja izdavanja registracionih tablica) a još je izraženija kod privrednih subjekata koji se, exampli causa,(npr. odgovorno lice u pravnom licu ima neplaćenu kaznu) nađu u istoj situaciji i pri tom imaju vozni park od više teretnih vozila kod kojih tzv. auto dan iznosi i preko 500 evra a koji bi potražili naknadu štete pred nadležnim sudom.

Imajući u vidu prethodno navedeno potrebno je da se u saradnji sa Ministarstvom pravde hitno reaguje te da se zaposlenima u MUP-u izda potrebna instrukciju, odnosno obavezno uputstvo o postupanju u slučajevima koje je uređivao čl.336 Zakona o prekršajima. Time ćete pored otklanjanja nelogičnosti i štete po građane i državu, otkloniti opasnost od izbijanja ozbiljnijih incidenata koji se mogu izroditi usled neprijatnosti kojima su trenutno izloženi zaposleni u radu sa strankama. Građani nisu dužni da trpe posledice neusklađenosti odluka državnih organa, zaposleni još manje da trpe neprijatnosti i neosnovane optužbe od strane tih istih građana.

Služba za informisanje SSP
Mile Lazarević

Nekad ni nagrada ministra nije dovoljna!

Veliku pažnju zaposlenih u Ministarstvu unutrašnjih poslova privukla je najava uspostavljanja sistema karijernog napredovanja. Probuđene su nade hiljada zaposlenih koji godinama vredno i savesno rade, daju sebe službi u potpunosti, a zauzvrat ne dobijaju bilo kakvo priznanje, osim tapšanja po ramenu. Tapkaju pri tome u mestu u svojim karijerama, gledajući neke druge koleginice i kolege kako meteorskom brzinom napreduju, penju se na lestvici radnih mesta, preskačući i po nekoliko stepenika.

U poslednjih desetak godina imali smo priliku da vidimo zaista začuđujuće uspone u karijerama, gde su policajci od vođa patrole ili sektora stizali za svega par godina do visokih činova, pukovnika pa čak i generala. Tim meteorskim usponima, naravno, kumovale su kumovsko-rođačke, zavičajne ali i sindikalne i pre svega političke veze. Podrška jednog reprezentativnog sindikata ili odgovarajuće stranke (vladajuće u tom trenutku) bila je sigurna ulaznica u „visoko društvo“.

I danas je tako još uvek! Iskreno se nadamo ne još zadugo jer kako svojevremeno izjavi ministar Nebojša Stefanović, najavljujući novine u Zakonu o policiji: „Karijerno napredovanje znači da čin stičete isključivo na osnovu znanja i zasluga, tokom obavljanja posla, policajac da bi napredovao mora pokazati požrtvovanje, rezultate i mora da ima odgovarajuću školu.“

Upravo to – požrtvovanje, znanje i dobri rezultati jeste ono što krasi našeg kolegu iz jedne područne Policijske uprave i što nas je podstaklo na ovu priču. Taj policijski službenik pridodat je Odeljenju kriminalističke policije još davne 2008. godine. Duži niz godina ostvaruje izvanredne rezultate a kao priznanje za taj i takav rad stigla je i vredna nagrada i to iz ruku ministra. Proglašen je za policajca godine u Policijskoj upravi za 2015. godinu i tom prilikom nagrađen revolverom.

Međutim, dugogodišnji rad, mnogobrojna priznanja i nagrada ministra nisu bili dovoljni da taj kolega napreduje. On i dalje radi odgovoran posao, posao kriminalističkog inspektora, a prima platu običnog policijskog službenika. Na predlog za raspoređivanje u OKP dobijen je odgovor da za njega nema mesta!

I možda bi takav odgovor manje boleo da nije one priče iz drugog pasusa ovog teksta, a toga je bilo i u toj PU u izobilju. Mnogi su napredovali brzo i preko reda, a za izvrsnog policajca, vrednog i požrtvovanog, eto, nema mesta!

Svesno i namerno izbegavamo pominjanje imenom i policijske uprave i konkretnog kolege, da mu ne nanesemo dodatnu štetu, ukoliko prorade sujete odgovornih, ali i zbog toga što konkretna imena ne znače mnogo – u našem tekstu mnogi se mogu prepoznati! Nadamo se da će se neko u vrhu Direkcije policije osetiti prozvanim, kad pročita ovaj tekst, te pokrenuti mehanizme za iznalaženje sistemskih rešenja za ovakve primere. A rešenje se za odličnog radnika mora naći. Nema alternative ukoliko želimo uspešnu i efikasnu službu zaista, a ne samo pred kamerama.

Služba za informisanje SSP
Mile Lazarević