Skip to main content

Autor: spp_admin

UZBUNA U ŽANDARMERIJI

Prema najnovijim informacijama sa terena, u beogradskom odredu Žandarmerije u toku je neviđena hajka na zaposlene koji su se „drznuli“ da krenu u borbu za svoja prava! Akcenat je naravno na članovima našeg sindikata, našim aktivistima i prema Sindikatu srpske policije u celini.

Komandiri i komandirčići daju sebi za pravo da na ispraćaju smene prete kolegama rečima „Od Nove Godine će sve biti drugačije, zbog SSP-a!“ Trude se da spreče zaposlene da izbore svoja prava, obećavaju im „nezgodne“ smene u rasporedu, savetuju ih „dobronamerno“ da odustanu od zahteva…

A ljudi su samo zatražili uvid u svoje vremenike rada i naloge za službene zadatke za poslednje tri godine!!! Čega se to plaši rukovodstvo odreda ukoliko je rađeno sve po zakonima a ljudima pošteno plaćen rad? Ili pak nije pa se na ovaj način nadaju izbeći odgovornost?

Gospodo starešine, neće vam to proći!

Predsednik SSP Lazar Ranitović razgovarao je večeras sa komandantom jedinice, gospodinom Goranom Dragovićem, koji je zgrožen ponašanjem svoji podređenih. Komandant je obećao da će se lično založiti da takvi pritisci budu obustavljeni još večeras! Takođe, naglasio je svoj stav, podudaran sa stavom direktora Rebića i ministra Stefanovića, da svaki rad mora da bude plaćen! Svaki minut! Da uopšte ne sme biti polemike na tu temu, niti za tako neštoima razloga!

Verujemo u iskrenost komandanta i nadamo se da će mobing i zlostavljanje zaposlenih prestati! Ali opet poručujemo onima koji su to radili i rade (a oni će se sami prepoznati) da neće ostati nekažnjeni! Protiv svih ćemo podneti odgovarajuće inicijative i prijave! Naši pravni zastupnici su posebno inspirisani za tu vrstu „stručnjaka“.

Ministru unutrašnjih poslova, direktoru Policije i komandantu Žandarmerije, ovom prilikom, postavljamo i jedno logično pitanje: Kome je u interesu da, u osvit novogodišnjih praznika, u vreme pojačanih mera bezbednosti zbog opasnosti od terorizma, unosi nemire i širi nezadovoljstvo među pripadnicima jedinice? Nama u sindikatu sigurno nije do toga!

Pojedince podsećamo na Zakon o sprečavanju zlostavljanja na radu i savetujemo da prouče član 152. Krivičnog zakonika Srbije.

Služba za informisanje SSP
Mile Lazarević

Rekordna zaplena heroina na graničnom prelazu Horgoš

HORGOŠ – 19.12.2016. godine na graničnom prelazu sa Republikom Mađarskom zaplenjena je rekordna količina od 39,4 kg heroina od strane policijskih službenika Stanice granične policije Horgoš.

horgos-1Prilikom redovne kontrole na izlazu iz zemlje u zelenom kontrolnom prolazu, namenjenom putnicima koji nemaju ništa za carinjenje, u ponedeljak zaustavljen je automobil marke „nisan“ albanskih registarskih oznaka, kojim je troje albanskih državljana, članova porodice, putovalo iz Albanije ka Mađarskoj. Odličnom procenom kolega automobil je izdvojen za detaljnu kontrolu, pa je najpre u podu ispod patosnice ispred suvozačevog sedišta primećena metalna ploča koja nije fabrička. Kada je skinuto suvozačevo sedište i otvorena pomenuta naknadno umetnuta ploča, u šupljini poda vozila je uočeno pet paketa obmotanih žutom lepljivom trakom, koji su oblikom i načinom pakovanja ukazivali na to da se radi o nekom narkotiku i jedan paket bele boje takođe sumnjivog sadržaja. Između paketa su se protezali žica i kanap, čija namena u prvom trenutku nije bila poznata, te je s toga iz bezbednosnih razloga dalja kontrola bila obustavljena do dolaska kontra-diverzione ekipe MUP-a, dok su kolege SGP Horgoš obezbedile lice mesta. Albanski državljani su lišeni slobode i određena im je mera zadržavanja do 48 časova nakon čega će uz krivičnu prijavu biti predati Višem tužilaštvu u dalju nadležnost. Očito se radi o opojnom sredstvu namenjenom tržištu Evropske unije čija ulična vrednost iznosi više miliona evra.

horgos-4 horgos-3

Sindikat srpske policije želi da istakne ovakve rezultate kolega koji profesionalnim radom, ličnim zalaganjem i dubokom svešću ogromne većine zaposlenih u Ministarstvu unutrašnjih poslova kada je u pitanju borba protiv svih oblika kriminala doprinose bezbednosti Republike Srbije, regionu ali i zemljama EU, što predstavlja satisfakciju za dalji rad. Sigurno da se ovakav odnos prema radu može okarakterisati dubokim patriotizmom i da zaposlini ne mere nivo patriotizma visinom dnevnice. S druge strane svakako da je nepohodno i potrebno pre svega da bi se održao visok nivo motivacije za rad, ali i podsticaj na druge zaposlene kako bi imali visoke rezultate rada,  adekvatno nagraditi zaposlene koji su doprineli ovom istorijskom rezultatu kada je u pitanju zaplena narkotika na graničnom prelazu Horgoš.

Služba za informisanje SSP
Boban Đorđić

 

 

Spomenik palim borcima u ratovima devedesetih

Pančevo, 24.12.2016. godine, – Danas je u centru grada Pančeva podignut spomenik u čast palim borcima, pripadnicima Vojske i Policije koji su svoje živote izgubili tokom ratova devedesetih godina, od 1991. do 1999. godine.

Inicijativa za podizanje spomenika potekla je od gospodina Oktavijana Sekešan predsednika organizacije Srpski ratni veterani Pančevo, a podržana je od strane Sindikata srpske policije.

Ideja da se podigne spomen obeležje stara je petnaestak godina i konačno, posle 17 od završetka stradanja u ratovima devedesetih, podignut je spomenik na kom su uklesana imena poginulih boraca iz Pančeva.

Prigodnim rečima članovima porodica poginulih, prijateljima, ličnim poštovaocima i predstavnicima organizacija koje poštuju pale u ratovima obratili su predsednik udruženja boraca Todor Stojanović i predstavnik Sindikata srpske policije Nebojša Ristić.U ime predsednika Vlade Vojvodine Igora Mirovića i lično ime Dušana Bajatovića obratio se Ivan Đoković, član Vlade Vojvodine.

Predsednik organizacije Srpski ratni veterani Pančevo koja je spomenik i podigla Oktavijan Sekešan izvinio se i poginulima što im se spomenik diže posle tako dugo vremena a reči izvinjenja uputio je i njihovim porodicama. Kako je istakao veterani spomenik daju gradu i porodicama kako bi bio mesto okupljanja i sećanja.

Svečano otkrivanje spomenika bila i prilika da se podele zahvalnice, a posebna zahvalnost upućena je Dušanu Bajatoviću koji je lično preko udruženja Srpskih ratnih veterana donirao novac za podizanje spomenika.

Porodice, prijatelji i poštovaoci na spomeniku ponovo su videli svoje ali sada po prvi put u centru Pančeva gde su im imena na jednom mestu. Prostor za zajedničko sećanje na poginule u ratovima 90-tih u centru Pančeva je stvoren.

Kratko obraćanje15723925_1061150423997058_476225777_n predsednika SSP RC Pančevo Nebojše Ristića prenosimo u celosti:

Poštovane koleginice i kolege, poštovane porodice palih boraca, gospodine Đokoviću, dragi sugrađani, velika je čast danas biti na ovom mestu. Velika mi je čast prilika koju imam, da se obratim prisutnima u ime svih kolega koji pamte, sećaju se i poštuju žrtve ljudi koji su dali za slobodu Srbije ono najvrednije što su imali, dali su svoje živote. Oni su dali živote, nisu imali sreće da u slobodi uživaju, da uživaju gledaju svoju decu kako rastu, neki nisu ni imali priliku da postanu roditelji. Oni su žrtvujući živote otišli pravo u legendu, u nezaborav. A mi smo dužni da održimo sećanje na njih, da nikada ne izbledi. Ovaj spomenik će nam pomoći u tome, nas će podsećati a novim generacijama govoriti o tim junacima, usmeravajući ih na pravi put – put ponosa i časti! I zato hvala gospodinu Oktavijanu na inicijativi i gospodinu Dušanu Bajatoviću na ogromnom pomoći koju je pružio, hvala i svima drugima koji su dali svoj doprinos da danas stojimo ispred ovog predivnog obeležja. Neka je večna slava našim junacima!

Služba za informisanje SSP
Mile Lazarević

Sastanak sa Radnom grupom: Odsustvo partnerskog odnosa

Beograd, 12.12.2016. godine – Održan je poslednji ovogodišnji sastanak sa Radnom grupom MUP-a za saradnju sa sindikatima. Delegaciju Sindikata srpske policije činili su predsednik Lazar Ranitović, zamenik predsednika Mile Lazarević i generalni sekretar Viktor Ratković. Radom Radne grupe predsedavao je državni sekretar Milosav Miličković.

Sastanak je protekao u atmosferi odsustva partnerskog odnosa od strane članova Radne grupe (čast izuzecima!) jer se pokazalo da Radna grupa za značajan deo problema zaposlenih u MUP-u nema sluha. Problemi zaposlenih se često neosnovano minimiziraju, prethodno dogovorena rešenja se neretko ne realizuju, a iz izlaganja i ponašanja većine članova Radne grupe se moglo zaključiti da su na sastanak došli potpuno nespremi, ne udostojivši se da pročitaju dostavljene teme, obrazloženja i predložena rešenja. Takvo ponašanje ne predstalja čin nepoštovanja predstavnika SSP, već zaposlenih koje SSP predstavlja, a to je veoma porazno – i za MUP i za državu u celini.

Kao česta obrazloženja Radne grupe za različite probleme jeste da nema novca. Međutim, SSP je uvek insistirao da novca ima, ali da se on često troši nenamenski n neracionalno, navodeći primere nespremnosti MUP-a da u slučaju sporova sklopi sporazume o vansudskom poravnanju, što potom neminovno vodi do stvaranja nepotrebnih, a enormnih sudskih troškova, razume se – na teret MUP-a. Kao primer nedomaćinskog poslovanja u MUP-u je i to što se svakog jutra pripadnicima Žandarmerije stacioniranim u Jasenovu dovozi 10 hlebova čak iz Vrnjačke Banje, te da bi se, u slučaju nabavke hleba u obližnjoj Novoj Varoši, na godišnjem nivou samo po ovom osnovu uštedelo skoro dva miliona dinara (na ime utrošenog goriva, održavanja vozila i dnevnica vozača-dostavljača).

Spisak predloženih tema, sa detaljno obrazloženim problemima i predloženim rešenjima možete pogledati ovde – teme-za-kabinet-2012-12.

  1. Evidentiranje i obračun radnih sati zaposlenih upućenih na specifična područja radi angažovanja na poslovima migracije i migranata i na području KZB

Predstavnici Radne grupe upoznati su sa činjenicom da se primena propisa koji se odnose na obračun radnih sati upućenih na specifična područja radi angažovanja na poslovima migracije i migranata razlikuje od OJ do OJ, te da se stiče utisak da imamo bar po tri zakona o policiji i zakona o radu, a ne samo po jedan. Predložili smo da se u cilju ujednačavanja i pravilne primene propisa svim OJ dostavi obavezna instrukcija kojom će se omogućiti da se policijskim službenicima za svaki dan proveden na „posebnom zadatku“ računa osam sati rada, osim ukoliko u toku dana nisu bili angažovani duže od 8 sati, kada će im se računali efektivno provedeni sati na radu. Takođe smo ukazali da se ni na koji način ne može isključiti uvećanje plate po osnovu rada na dan državnog praznika i rada noću.

Iako smo ukazali da je predloženu obaveznu instrukciju neophodno dostaviti „na teren“ što pre, predstavnici Radne grupe smatrali su da je reč o ozbiljnoj problematici, pa da će ovim povodom, najpre organizovati sastanak svih OJ, nakon čega će iznaći rešenje, koje će potom biti dostavljeno SSP, radi izjašenja da li se slažemo sa predloženim rešenjem problema.

  1. Ishrana pripadnika IJP (i drugih policijskih službenika) angažovanih na državnoj granici R. Srbije poslednjeg dana angažovanja (prilikom „smene“)

Predsednik SSP Lazar Ranitović ukazao je na problem što pripadnici IJP (i drugih policijski službenici) angažovani na državnoj granici poslednjeg dana angažovanja, tj. kada se vrši „smena“, imaju obezbeđen samo doručak. S obzirom na to da im „smena“ stiže tek oko 12-13 časova, a natrag do svoje matične OJ u putu provedu još od 4 do 6 sati, dakle u matičnu OJ se vraćaju između 16 i 19 časova popodne, predsednik Ranitović je predložio da se policijskim službenicima prilikom povratka u matične OJ obezbedi lanč paket na ime ručka.

Ovaj predlog je od strane Radne grupe prihvaćen kao nesporan, napomenuvši da to zavisi isključivo od starešine koji trebuje obroke.

SSP će pažljivo pratiti kako će se pojedine starešine ubuduće ponašati u ovakvim situacijama. U tom smislu pozivamo sve policijske službenike da nas obaveste u slučaju nepoštovanja napred dogovorenog.

  1. Nesklapanje sporazuma zbog viška radnih sati koje su ostvarili zaposleni u PPU u Vranju i u JZO

Predsednik SSP Lazar Ranitović je predstavnicima Radne grupe saopštio da će SSP, s obzirom na to da u prethodnih godinu dana, i pored velikog broja sastanaka, postiguntih dogovora i datih obećanja da će se sklapanjem sporazuma o vansudskom poravnanju rešiti problem neevidentiranja i neobračunavanja ostvarenog viška radnih sati zaposlenih u PPU u Vranje i u JZO, u narednom periodu pružiti svu potrebnu pravnu podršku svim zaposlenim koji budu želeli da ovim povodom protiv MUP-a podnesu odgovarajuće tužbe, napomenuvši da odgovornost za nastale nepotrebne sudske i druge troškove sporova snose rukovodioci predmetnih OJ, predloživši njihovo disciplinsko kažnjavanje.

Predstavnici Radne grupe su saopštili da je rešavanje ovog problema pri kraju i da rukovodiocima PPU u Vranju i u JZO, kao i u Sektoru za materijalno-finansijske poslove treba ostaviti još malo vremena. Predsednik Ranitović je izrazio sumnju da će se, s obzirom na dosadanje iskustvo, bilo šta promeniti i da primećuje odsustvo iskrene volje u MUP-u da se ovaj problem konačno reši, dodajući da će se tužba ispostaviti kao jedini način.

  1. Problemi vatrogasaca-spasilaca u Gornjem Milanovcu

Na primedbe SSP o neobučenosti svih vatrogasaca-spasilaca, te lošeg stanja „tehničkog vozila“ i opreme, kao i da je pristupna saobraćajnica za auto-put u lošem stanju, pomoćnik načelnika SVS Bojan Kostić je konstatovao da ko 80-85% „tehničkih vozila“ u SVS nedostaje kompletna oprema, a da nema novca za nabavku. U pogledu pristupne saobraćajnice istakao je da su u SVS svesni ovog problema, ali da su za njegovo rešavanje potrebna znatna materijalna sredstav, a da to ne zavisi od SVS. Međutim, negirao je da su vatrogasci-spasioci neobučeni, već da su svi prošli obuku za tehničke intervencije, ali da je tačno da je posebnu specijalističku obuku prošao samo jedan od njih, a što je opet u skladu sa nekim projekcijama i mogućnostima SVS, te da je taj vatrogasac-spasilac obavezan da svoja znanja stečena na specijalističkoj obuci po povratku u svoju OJ prenese ostalim zaposlenim.

Zamenik predsednika SSP Mile Lazarević je izneo podatak da u velikom broju VSJ imamo zaposlene ljude bez osnovne protivpožarne obuke, koji ne smeju da izlaze na intervencije. U vreme najvećih požara i nesreća, kada je preko potreban svaki raspoloživi čovek, ti ljudi ostaju da sede u stanici. Pri tome oni ostvaruju sva prava iz radnog odnosa i primaju istu platu kao i ljudi koji se svakodnevno izlažu riziku po zdravlje i život. Hitno je potrebno sve zaposlene obučiti za osnovne intervencije gašenja požara, s obzirom na ionako mali broj vatrogasaca po glavi stanovnika!

  1. Problemi zaposlenih u Žandarmeriji

Generalni sekretar SSP Viktor Ratković podsetio je članove Radne grupe da je pre mesec dana dogovoreno da će se pripadnicima Žandarmerije angažovanim na obezbeđenju KPZ Požarevac nakon osmočasovnog radnog angažovanja, svakog dana izdavati osmočasovni nalozi za pripravnost, ali da još uvek nije izdat nijedan nalog za pripravnost.

Pomoćnik komadanta Žandarmerije Goran Divjak je odgovorio na ovu konstataciju rekavši da je tu problem multipliciran zbog postojanja još nekoliko izdvojenih objekata koje Žandarmerija obezbeđuje, pa ako bi se nalog za pripravnost izdao onima koji obezbeđuju KPZ Požarevac, onda bi morao i svim ostalima koji obavljju takve poslove. Na opasku Lazara Ranitovića da nalog i treba da dobiju svi koji su u režimu pripravnosti, gospodin Divjak je odgovorio da najpre treba otkloniti neke nejasnoće, u kom cilju je već uputio dopis svim starešinama radi izjašnjenja po ovom pitanju, te da treba očekivati da će konačan stav Žandarmerije po ovom pitanju biti saopšten do kraja nedelje. U pogledu obezbeđenja hrane (umesto lanč paketa) gospodin Divjak je istakao da je problem što sa Ministarstvom pravde nije postignut sporazum.

Članovi Radne grupe su saopštili da ne postoje uslovi da se pripadnicima Žandarmerije koji rade u Lipovici organizuje prevoz iz grada. Takoše, to svakako ne bi isključilo troškove za mesečne markice za prevoz za deo puta od kuće do polazne tačke iz grada. Takođe, trenutno ne postoje uslovi da se i pripadnicima Žandarmerije u patrolama PU za grad Beograd obezbedi obrok.

U vezi sa nabavkom i reparacijom pancira, gospodin Divjak je saopštio da će reparacija postojećih, odnosno nabavka novih pancira biti odrađena tokom 2017. i 2018. godine, kao i da će za nove pripadnike Žandarmerije i za pripadnike čija je uniforma pocepana uskoro početi podela nove uniforme.

  1. Isplata uvećane zarade kada zaposleni menja rukovodioca ili kada ima dodatno opterećenje na radu

Problem nepoštovanja odredbi Zakona o radu, Zakona o policiji i PKU za policijske službenike u vezi sa neizdavanjem rešenja za „zamenu rukovodioca“, a potom i neobračunavanja uvećanja plate po tom osnovu, kao i problematiku „zamene izvršioca“, odnosno ostavrivanja prava na dodatak na platu za dodatno opterećenje na radu, izložio je zamenik predsednika SSP Mile Lazarević.

Članovi Radne grupe smatraju da su odredbe koje se tiču „zamene rukovodioca“ potpuno jasne i zahtevali su dostavljanje podataka o OJ u kojima se ove odredbe ne primenjuju, a radi ukazivanja rukovodiocima tih OJ o nepravilnom postupanju.

U pogledu dodatka na platu za dodatno opterećenje na radu nije postignuta saglasnost, jer su članovi Radne grupe bili stanovišta da to više ne postoji, ali su nakon opaske generalnog sekretara SSP Viktora Ratkovića da je to propisano članom 12. PKU za policijske službenike, dodali da su te odredbe nejasne i neprecizne i da zahtevaju ozbiljnu analizu.

  1. Prodaja odmarališta MUP-a?

U vezi sa informacijama da će MUP otuđiti odmarališta, odgovor je dao načelnik Sektora za materijalno-finansijske poslove Drago Bjelica, rekavši da ta opcija još uvek nije razmatrana, ujedno konstatujući da su ti objekti u lošem stanju, a da su troškovi održavanja ogromni, pa da ne isključuje mogućnost da će se MUP u bližoj ili daljoj budućnosti, prilikom nekog „rezanja troškova“, umesto npr. uskraćivanja nekih potreba policijskim stanicama, odlučiti da otuđi odmarališta. Na pitanje predstavnika SSP šta se u tom slučaju planira sa zaposlenima u odmaralištima, gospodin Bjelica je odgovorio da, pošto još uvek nema odluke o prodaji tih objekata, da nema ni plana šta će biti sa zaposlenima u tim objektima, ali da će svakako, u slučaju prodaje objekata postojati i neki plan i program rešavanja pitanja zaposlenih. Na pitanje predstavnika zamenika predsednika SSP Mila Lazarevića zbog čega pojedinim licima angažovanim na određeno vreme, odnosno po ugovoru o privremenim i povremenim poslovima (npr. u objektu na Bežanijskoj Kosi), još uvek nije produžen ugovor, dobijen je odgovor da će ugovori biti produžavani u skladu sa potrebama za angažovanjem radnika.

  1. Dinamika isplate posebnih nakanda, naknade putnih troškova, solidarne pomoći, jubilarnih nagrada…

Dinamika isplate posebnih naknada policijskim službenicima angažovanim na području granice i KZB vrši se u skladu sa dinamikom i tačnošću spiskova koje dostavljaju organizacione jedinice angažovanih, što za posledicu ima da su pojedini policijski službenici primili posebnu naknadu za septembar, a drugi nisu. U svakom slučaju novca za ove namene ima, a isplata se vrši u proseku dva meseca nakon angažovanja.

Novac opredeljen za putne troškove je potrošen. Ministarstvu finansija je upućen zahtev da se odobre dodatna sredstva za isplatu još dve naknade putnih troškova (za septembar i oktobar) i sa Ministarstvom finansija je postignut načelan dogovor o odobravanju ovih sredstava tako da će ta isplata biti izvršena krajem decembra tekuće godine.

Isplate jubilarnih nagrada vršiće se dinamikom izrade rešenja u drugoj polovini decembra. Novac za ovu namenu je obezbeđen i svi koji ostvaruju pravo na jubilarnu nagradu biće isplaćeni.

Načelnik Sektora za materijalno-finansijske poslove Drago Bjelica je saopštio da je formirana komisija koja će do 31.12.2016. godine obrađivati pristigle zahteve za solidarnu pomoć i da će svi koji ispunjavaju uslove, a podneli su urednu dokumentaciju, dobiti određeni iznos solidarne pomoći, a shodno visini troškova kojima su bili izloženi. Napomenuo je da je veliki broj do sada pristiglih zahteva nepotpun, te da je neophodno izvršiti njihovu dopunu. Na postavljena pitanja o tačnim kriterijumima i načinom rada komisije, nismo dobili precizne odgovore, pa smo stekli utisak da i u samom MUP-u postoje velike nedoumice u pogledu ovog pitanja. Predstavnici SSP izneli su primedbu da komisija ne može okončati svoj rada 31.12.2016. iz prostog razloga što će deo zaposlenih pravo na solidranu pomoć ostvariti samim krajem decembra, te da rad komisije mora biti produžen i u januaru, što je izazalo nedoumicu kod predstanika Radne grupe. Predstavnici SSP izneli su i stav da se na deo zaposlenih u MUP-u koji se smatraju državnim službnicima, a možda i na policijske službenike, i tokom 2014. i 2015. godine primenjivao PKU za državne organe, a s obzirom na to da potraživanja iz radnog odnosa zastarevaju tek protekom tri godine, imaju pravo na solidarnu pomoć i za slučajeve iz 2014. i 2015. godine – predstavnici Radne grupe su to kategorički odbili, iznevši da se PKU za državne organe nije primenjivao na zaposlene u MUP-u sve do Aneksa PKU za policijske službenike, te da je primena odredbi PKU za državne organe za čiju primenu nisu obezbeđena sredstva u budžetu Republike Srbije, na razdelu MUP-a, za 2015. godinu, otpočela tek 1.1.2016. godine.

Stav MUP-a je da, u skladu sa članom 16. Zakona o budžetu, zaposleni u MUP-u ne ostvaruju pravo na novčanu čestitku na ime novogodišnjeg poklona deci zaposlenog do 15 godina starosti, te će podneti zahtevi biti odbijeni. Predstavnici SSP su izneli da smatraju da MUP, ako nema pravnu, onda svakako ima moralnu obavezu da deci onih koji svakoga dana rizikuju svoje živote radi očuvanja bezbednosti građana i države, od kojih su neki i dali svoj život, obezbedi novogodišnje poklone, odosno novčane čestitke na ime novogodišnjih poklona i da će SSP u narednom periodu insistirati na tome.

Generalni sekretar
Viktor Ratković

Do kada će neplaćene kazne biti smetnja?

Užice, 13.12.2016. godine, – Predsednik Sindikata srpske policije Lazar Ranitović uputio je danas dopis ministru unutrašnjih poslova dr Nebojši stefanoviću i v.d. direktora policije Vladimiru Rebić kojim je ukazano na potrebu hitnog otklanjanja problema u radu zaposlenih u Upravi za upravne poslove. Naime, odredbe u Zakonu o prekršajima koje je Ustavni sud proglasio nezakonitim i dalje izazivaju veliku štetu i gubitke za državu i građane, ali i neprijatnosti i probleme našim kolegama na upravnim poslovima.

Problem je lako rešiv samo je potrebna dobra volja dva ministarstva!

PREDLOG
za preduzimanje mera za izdavanje obaveznog uputstva

Obraćamo Vam se ovim podneskom u cilju preduzimanja potrebnih mera za izdavanje obaveznog uputstva o postupanju organizacionih jedinica Ministarstva prilikom postupanja u upravnim stvarima građana Republike Srbije a sve imajući u vidu situaciju nastalu nakon donošenja odluke Ustavnog suda Iuz-367/13 koja se odnosi na odredbu čl. 336 Zakona o prekršajima („Sl. glasnik RS“, br. 65/2013 i 13/2016).

Naime, dana 08.12.2016 godine u „Sl. glasniku RS“, br. 98/2016“ objavljena je odluka Ustavnog sudaIuz-367/13 od 03.11.2016. godine kojom je utvrđeno da odredbe čl. 336 Zakona o prekršajima („Sl. glasnik RS“, br. 65/2013 i 13/2016)nisu u skladu sa Ustavom Republike Srbije, te je danom objavljivanja odluke Ustavnog suda navedeni član prestao da važi. Rečena odredba se odnosi na posledice upisa u registar neplaćenih novčanih kazni u smislu da se kažnjenom licu, dok ne izmiri u celosti dugovani iznos, neće dozvoliti:

1) izdavanje vozačke dozvole i probne vozačke dozvole;
2) izdavanje potvrde o registraciji, saobraćajne dozvole, registarskih tablica i registracione nalepnice, potvrde o privremenoj registraciji vozila i privremenih registracijskih tablica;
3) odjava vozila.

Međutim, građani koji dolaze u matične Policijske stanice radi dobijanja navedenih isprava a koji imaju neizmirene novčane kazne i dalje nisu u mogućnosti da ostvare svoja prava iz razloga što su ti podaci uneti u registar po nalogu suda koji je doneo odluku koja je osnov za unos, u smislu čl. 333 Zakona o prekršajima a Ministarstvo unutrašnjih poslova nema pravni mehanizam da vrši izmenu tako unetih podataka.

Imajući u vidu da se navedena odluka Ustavnog suda odnosi isključivo na posledice upisa u registar novčanih kazni, kao i činjenicu da brisanje iz registra po izmirenju novčane kazne ili izricanja supletornog zatvora vrši isključivo sud, to ukazujemo na opasnost od nastanka štete za budžet Republike Srbije i Ministarstvo unutrašnjih poslova kao i potrebu promptnog delovanja u saradnji sa Ministarstvom pravde u cilju izdavanja potrebnih uputstava o postupanju.

Naime, kako je pravni osnov zabrane iz čl.336 Zakona o prekršajima otpao donošenjem odluke Ustavnog suda a Ministarstvo unutrašnjih poslova, kako je rečeno, nema pravni osnov niti mehanizam za brisanje podataka iz registra neplaćenih kazni, jer se iste brišu nakon ispunjenja ili zamene u zatvorsku kaznu od strane nadležnog suda, to su praktično zaposleni u MUP-u dovedeni u situaciju da, usled nedostatka potrebnog uputstva svojim postupanjem, osujećuju prava građana što potencijalno dovodi do nastanka štete. Ova mogućnost nastanka štete izražena je kroz narušavanje prava na mirno uživanje imovine (npr. nemogućnost upotrebe motornog vozila usled odbijanja izdavanja registracionih tablica) a još je izraženija kod privrednih subjekata koji se, exampli causa,(npr. odgovorno lice u pravnom licu ima neplaćenu kaznu) nađu u istoj situaciji i pri tom imaju vozni park od više teretnih vozila kod kojih tzv. auto dan iznosi i preko 500 evra a koji bi potražili naknadu štete pred nadležnim sudom.

Imajući u vidu prethodno navedeno potrebno je da se u saradnji sa Ministarstvom pravde hitno reaguje te da se zaposlenima u MUP-u izda potrebna instrukciju, odnosno obavezno uputstvo o postupanju u slučajevima koje je uređivao čl.336 Zakona o prekršajima. Time ćete pored otklanjanja nelogičnosti i štete po građane i državu, otkloniti opasnost od izbijanja ozbiljnijih incidenata koji se mogu izroditi usled neprijatnosti kojima su trenutno izloženi zaposleni u radu sa strankama. Građani nisu dužni da trpe posledice neusklađenosti odluka državnih organa, zaposleni još manje da trpe neprijatnosti i neosnovane optužbe od strane tih istih građana.

Služba za informisanje SSP
Mile Lazarević

Povereniku za ravnopravnost – Pritužba zbog posebne naknade

Izmenama i dopunama Uredbe o naknadi troškova i otpremnini državanih službenika i nameštenika, uglavnom u delu koji se odnosi na službena putovanja, zahvaćeni su i zaposleni u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Smanjivanje službene dnevnice na mizernih i sramotnih 150 dinara najviše je pogodilo upravo policijske službenike koji obavljaju najteže i najrizičnije poslove (Kopnena zona bezbednosti, obezbeđenja visokorizičnih javnih skupova, rad sa migrantima, pratnje i slično). Ministar unutrašnjih poslova dr Nebojša Stefanović je, uvidevši  ovu nepravdu, uradio ono što smo u nekoliko navrata od njega tražili. Iako nije imao ovlašćenja, zakonske uslove, a verovatno i političku snagu da poveća iznos službene dnevnice na pređašnji period i razgraniči klasična službena putovanja od upućivanja na izvršavanje službenog zadatka,  uradio ono što je jedino bilo i moguće – u skladu sa članom 13. Stav 3. Pravilnika o platama zaposlenih u Ministarstvu unutrašnjih poslova dana 09.11.2015. godine  doneo je Odluku o utvrđivanju specifičnih područja na kojima zaposleni u Ministarstvu unutrašnjih poslova rade pod otežanim terenskim uslovima i definisao iznos naknade od 1.500, odnosno 1.800 dinara počev od 20.07.2016. godine.  Na taj način je bar delimično uspeo da pomogne i ublaži štetu koju trpe zaposleni na terenu  usled smanjivanja službenih dnevnica.

Međutim, kao što je svima poznato u Ministarstvu unutrašnjih poslova postoji mnoštvo pravnika, ekonomista i ostalih stručnjaka koji su našli za shodno da efekte ove Odluke minimiziraju. Uradili su to u nekoliko navrata, slanjem na teren kontradiktornih i nerazumnih depeša, svojevoljno tumačeći i dodajući još „neophodnih“ uslova koji moraju biti ispunjeni da bi se steklo pravo isplatu posebne naknade. Na taj način su stavili u drugi plan osnovni i glavni cilj Odluke ministra – da se isplati naknada policijskim službenicima koji rade sa migrantima u specifičnim područjima, i oni koji svoje poslove obavljaju u najrizičnijem delu –  Kopnenoj zoni bezbednosti.

Kao što je poznato Sindikat srpske policije je u više navrate teškom i mukotrpnom borbom  predstavnike poslodavca iz nekoliko Uprava uspeo da „natera“  da poštuje Odluku ministra. I to ipak samo delimično. Tada smo došli do zaključka da su se pojedinci osilili i, iz čiste obesti i ljubomore, dali sebi za pravo da obezvrede nameru ministra, jer su jednostavno odbili da pojedinim kategorijama policijskih službenika potpišu naloge za isplatu posebnu naknadu i to policijskim službenicima koji svoje poslove obavljaju :

–   u Kopnenoj zoni bezbednosti (KZB);
–  na području opštine Preševo (rad sa migrantima);
–  granice sa Republikom Makedonijom opština Preševo (rad sa migrantima);

Njihovo opravdanje, ali i zvanično tumačenje  je bilo to da svi oni koji obavljaju svoje redovne poslove na ovim specifičnim i rizičnim područjima ne ispunjavaju uslove za isplatu posebne naknade, iako prve dve Odluke ministra koje su važile do 20.07.2016. godine ne razlikuju termin redovan posao od upućivanja iz drugih organizacionih jedinica.  Na to smo ukazali i Ministru unutrašnjih poslova, ali došli smo do zaključka da su ga oni koji ga tapšu po ramenu razuverili, verovatno pravdajući se uštedama, čuvajući pri tom dobra radna mesta sa duplo većom platom od prosečne plate policijskog službenika.

Na kraju, ostale su nam dve solucije, prvu smo već iskoristili i Povereniku za zaštitu ravnopravnosti poslali Pritužbu. Pozivajući se na odredbe iz Zakona o zabrani diskriminacije, očekujemo od Poverenika da u skladu sa svojim ovlašćenjima MUP-u da preporuku za isplatu posebne naknade gore pomenutim kategorijama policijskih službenika, počevši od 14.10.2015. godine,  ukoliko do isplate ne dođe, Poverenik odgovornima treba da podnese prekršajne prijave i upozna javnost sa ovim slučajem diskriminacije.

Sačekaćemo odgovor Poverenika i u zavisnosti od toga iniciraćemo pokretanje sudskih sporova radi retroaktivne isplate posebne naknade policijskim službenicima počev od 14.10.2015. godine i naravno tražićemo disciplinsku, ali i krivičnu odgovornost onih koji nisu postupali u skladu sa Odlukama ministra. Tekst pritužbe Povereniku možete pročitati ispod:

Služba za informisanje SSP
Zoran Stojčić

 

SOLIDARNA POMOĆ – UPUTSTVO: ŠTA, KAKO, KOME?

Iako je od zakonom propisane obaveze da donese pravilnik kojim će propisati „bliže uslove i kriterijume za dodelu, kao i visinu solidarne pomoći“ (član 176. stav 4. Zakona o policiji) prošlo više od deset meseci, ministar tu svoju obavezu još uvek nije ispunio. To ima za posledicu opštu neinformisanost, ne samo zaposlenih koji bi pravo na solidarnu pomoć hteli da ostvare, već i neinformisanost službi MUP-a koje bi trebalo da rešavaju po tim zahtevima zaposlenih. Da sve bude još gore, do pre samo mesec-dva MUP je osporavao pravo zaposlenih na solidarnu pomoć! Kada se to ima u vidu iluzorno je govoriti da li postoji neki opšti MUP-ov obrazac zahteva za ostvarivanje prava na solidarnu pomoć, a kamo li neko uputstvo u vezi sa ovim.

Godine sindikalne borbe nisu nas iznenadile ovakvim postupcima MUP-a, pa smo, uz pomoć naših pravnih zastupnika, preduzeli sve kako bi zaposlenima u MUP-u, najpre ukazali na mogućnost ostvarivanja ovog prava, a potom i odgovorili na mnoga vaša pitanja: Kako podneti zahtev? Kome podneti zahtev? Koju dokumentaciju dostaviti? Šta činiti ukoliko nije dostavljena potrebna dokumentacija?

Pravo na solidarnu pomoć propisano je već Zakonom o policiji (član 176). Ovo pravo, međutim, nije predviđeno Posebnim kolektivnim ugovorom za policijske službenike (PKUzaPS), što je samo još jedan u nizu pokazatelja koliko je PKUzaPS nepovoljniji u odnosu na druge PKU, a za šta odgovornost snosi sindikat koji je na njega stavio svoj potpis. Šteta po policijske službenike je otklonjena potpisivanjem Aneksa PKUzaPS, kojom prilikom je član 47. dopunjen stavom 2. koji glasi: „Na sva prava i obaveze policijskih službenika kada je to za njih povoljnije, primenjivaće se odredbe PKU za državne organe (PKUzaDO).“

Ko ima pravo na solidarnu pomoć?

Članom 43. PKUzaDO predviđeno je pravo na solidarnu pomoć u slučajevima:

1) duže ili teže bolesti zaposlenog ili člana njegove uže porodice;
2) nabavke ortopedskih pomagala i aparata za rehabilitaciju zaposlenog ili člana njegove uže porodice;
3) zdravstvene rehabilitacije zaposlenog;
4) nastanka teže invalidnosti zaposlenog;
5) nabavke lekova za zaposlenog ili člana uže porodice;
6) pomoć članovima uže porodice, odnosno maloletnoj deci zaposlenog za slučaj smrti zaposlenog i zaposlenom sa slučaj smrti člana uže porodice;
7) mesečnu stipendiju tokom redovnog školovanja za decu zaposlenog koji pogine u toku obavljanja poslova radnog mesta na koje je raspoređen i
8) rođenja deteta zaposlenog.

Članovima uže porodice smatraju se bračni drug, vanbračni drug, deca, rođene braća i sestre, braća i sestre po ocu i majci, roditelji, usvojilac, usvojenik i staratelj.

 

Da li postoje dodatni uslovi za ostvarivanje ovog prava?

Postoje. U pogledu ostvarivanja prava na solidarnu pomoć za slučaj rođenja deteta, ukoliko su oba roditelja zaposlena u državnim organima, pravo ostvaruje samo majka deteta. U tom smislu, prilikom podnošenja zahteva od strane zaposlenog čija supruga nije zaposlena u državnom organu potrebno je priložiti i dokaz (potvrdu) da je supruga nezaposlena (od Nacionalne službe za zapošljavanje), odnosno da nije zaposlena u državnom organu (od poslodavca supruge), odnosno da supruga nije ostvarila ovo pravo (od poslodavca supruge).

Takođe, pravo na ortopedska pomagala i aparate, na zdravstvenu rehabilitaciju i dr. može se ostvariti pod uslovom da zaposleni to pravo nije ostvario u skladu sa drugim propisima iz oblasti obaveznog socijalnog osiguranja, boračko-invalidske zaštite i drugim propisima.

 

Koliki je iznos solidarne pomoći?

Precizan iznos solidarne pomoći predviđen je samo za slučaj rođenja deteta zaposlenog – u visini prosečne zarade. Iznos solidarne pomoći po drugim osnovima nije preciziran, već je utvrđen samo najviši iznos solidarne pomoći koji zaposleni može ostvariti, i to:

  • za osnove od 1 do 5 – najviše do visine tri prosečne zarade, a na osnovu uredne dokumentacije i u skladu sa sredstvima obezbeđenim u budžetu;
  • za osnov 6 – najviše do visine dve prosečne zarade i
  • za osnov 7 – najviše do visine prosečne zarade.

Pod prosečnom zaradom podrazumeva se prosečna zarada bez poreza i doprinosa u Republici Srbiji prema poslednjem objavljenom podatku organa nadležnog za poslove statistike.

U prilogu je tabelarni pregled visine solidarne pomoći u 2016. godini.

visina-solidarne-pomoci-2016

Da li postoji propisan obrazac zahteva? Kako i kome podneti i predati zahtev?

Ne postoji opšti obrazac za podnošenje zahteva. Kao što smo naveli, MUP je i ovom prilikom zakazao ne utvrdivši obrazac zahteva, već je prepustio zaposlene same sebi. No, u principu, nema prepreke da se zahtev podnese bez neke posebne forme i u rukopisu. Ono što je bitno i što zahtev mora da sadrži su: podaci o podnosiocu (ime i prezime, JMBG, organizaciona jedinica u kojoj je zaposlen), pozivanje na odgovarajući pravni osnov (član 43. PKUzaDO i odgovarajuća tačka), opis činjenica koje opravdavaju odobravanje solidarne pomoći i odgovarajuću dokumentaciju u prilogu zahteva.

Međutim, kako bismo svojim članovima, ali i svim drugim zaposlenim u MUP-u olakšali podnošenje zahteva, pravni zastupnik SSP je izradio obrazac zahteva za dobijanje solidarne pomoći (koji možete preuzeti ovde: zahtev-za-solidarnu-pomoc-obrazac-ssp).

Zahtev se podnosi Sektoru za ljudske resurse MUP-a – Odeljenju za zarade i beneficije i možete ga predati bilo kojoj pisarnici bilo koje organizacione jedinice u MUP-u ili javnom poštanskom uslugom. Pošto, nažalost, još uvek postoje rukovodioci organizacionih jedinica u MUP-u i zaposleni u pisarnicama koji tvrde da ne mogu primati podneske koji nisu adresirani na tu organizacionu jedinicu, takvim „poznavaocima prava“ skrenite pažnju na odredbu iz člana 56. stava 1. Zakona o opštem upravnom postupku kojom je propisano da je organ nadležan za prijem podnesaka (pisarnice i sl.) dužan da primi podnesak koji mu se predaje.

Važno: obavezno čuvajte svoj primerak zahteva sa prijemnim pečatom, odnosno potvrdu o slanju pošiljke.

Koju dokumentaciju priložiti uz zahtev?

Najkraće rečeno, uz zahtev je potrebno priložiti svu dokumentaciju kojom se dokazuje postojanje odlučnih činjenica koje opravdavaju odobravanje solidarne pomoći. Tako je, npr. za rođenje deteta potrebno priložiti izvod iz matične knjige rođenih za dete i potvrdu o tome da je supruga nezaposlena ili zaposlena u privatnom sektoru ili da nije ostvarila pravo na solidarnu pomoć po ovom osnovu (ako je zaposlena u državnom organu). Za slučaj smrti člana uže porodice, osim izvoda iz matične knjige umrlih za preminulog, potrebno je dostaviti i dokaz o srodstvu zaposlenog sa preminulim (kao dokaz o srodstvu sa preminulim roditeljem najpodesniji je izvod iz matične knjige rođenih za zaposlenog, jer se u njemu nalaze i podaci o roditeljima). Za ostale slučajeve (duža ili teža bolest, nabavka ortopedskih pomagala i aparata, zdravstvena rehabilitacija, teža invalidnost, nabavka lekova) potrebno je dostaviti svu dokumentaciju kojom se dokazuju odlučne činjenice, kao i potvrdu (od Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje ili Zavoda za socijalno osiguranje ili Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje) da to pravo nije ostvareno u skladu sa drugim propisima iz oblasti obaveznog socijalnog osiguranja, boračko-invalidske zaštite i drugim propisima.

Šta ako uz zahtev nije podneta sva neophodna dokumentacija?

Ukoliko prilikom podnošenja zahteva nije podneta sva neophodna dokumentacija, postoji mogućnost, u skladu sa članom 133. stavom 2. Zakona o opštem upravnom postupku, da se zahtev dopuni tako što će se dostaviti dopuna zahteva (obrazac možete preuzeti ovde: dopuna-zahteva-za-dobijanje-solidarne-pomoci).

Šta ako zahtev ne podnesem do 31.12.2016?

Iako je najavljeno da će komisija MUP zasedati samo do 31.12.2016. i da će, samim tim, razmatrati samo zahteve pristigle do tog datuma, odnosno da zaposleni čiji zahtevi budu pristigli nakon 31.12.2016. godine neće ostvariti pravno na solidarnu pomoć, ostvarivanje prava na solidarnu pomoć ne može biti uskraćeno u slučajevima kada zahtev nije podnet do 31.12.2016. godine iz opravdanih razloga (npr. nemogućnost pribavljanja dokumentacije u kratkom roku).

Upravo na ovom primeru se još jednom pokazuje neznanje svih onih iz MUP-a i reprezentativnih sindikata koji tvrde da zahtevi koji ne budu pristigli do 31.12.2016. neće biti razmatrani. Najpre, ne postoji imperativna odredba kojom je propisan prekluzivni rok za dostavljanje predmetnih zahteva. Dakle, ne može se kao osnov uzimati rok koji nije propisan. S druge strane, u slučaju kada bi postojao rok za dostavljanje zahteva, rokovi se ne računaju na taj način što se relevantnim smatra datum kada je zahtev pristigao (u ovom slučaju komisiji), već datum kada je podnesak (zahtev) predat organu nadležnom za prijem podnesaka (pisarnicama u MUP-u), odnosno danom predaje pošti, ukoliko se podnesak upućuje poštom preporučeno, a što je propisano članom 92. Zakona o opštem upravnom postupku. Treba dodati i to da rok za predaju zahteva svakako ne može biti 31.12.2016. godine, jer jedan deo zaposlenih ne bi bio u mogućnosti da blagovremeno dostavi zahteve zbog nemogućnosti pribavljanja relevantne dokumentacije, pa bi takav rok bio neprimeran. Primera radi, zaposleni kojem se rodi dete 31.12.2016. godine, ne bi bio u mogućnosti da podnese zahtev za ostvarivanje prava na solidarnu pomoć zbog rođenja deteta, čime bi mu ovo pravo bilo faktički uskraćeno.

U slučaju da mandat rada komisije ne bude produžen, odnosno komisija ne prihvati da razmatra zahteve pristigle nakon 31.12.2016. godine, SSP će svim svojim članovima omogućiti besplatnu pravnu pomoć i zaštitu u cilju ostvarivanja prava na solidarnu pomoć.

Generalni sekretar SSP
Viktor Ratković

APEL: Predsedniče, premijeru, gospodo ministri, pomozite da policajci konačno dobiju SVOJ krov nad glavom!

Beograd, 8.12.2016 – Konačno, i na opšte zadovoljstvo zaposlenih u MUP-u, dočekana je vest da će posle dugogodišnje nepravde biti rešeno stambeno pitanje i stambeni status zaposlenih u MUP-u kojima su dodeljeni stanovi predhodnih godina, ali koji to pravo nisu mogli ostvariti usled pravnog vakuuma uzrokovanog izmenama zakonskih i podzakonskih akata, odnosno novim Zakonom o stanovanju i održavanju zgrada.

Vlada je na sednici 17.11.2016. godine konačno usvojila Predlog Zakona o stanovanju i održavanju zgrada i uputila ga u skupštinsku proceduru.

Međutim, 2.12.2016. godine, nakon objavljivanja članka u dnevnom listu „Blic“ o mogućim zloupotrebama u pogledu omogućavanje otkupa državnih vila od strane državnih funkcionera, potpredsednica Vlade Srbije i ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, prof. dr Zorana Mihajlović je dala saopštenje za javnost da će iz Predloga zakona o stanovanju i održavanju zgrada biti uklonjeni članovi 153, 154. i deo člana 152, a koji se odnose na pitanje prava otkupa stanova u javnoj svojini.

Poštujući novinarsko zanimanje i profesiju, više je nego očigledno da je u konkretnom slučaju na svojevrstan način „zloupotrebljena“ novinarska profesija, imajući u vidu da se zakonska rešenja u konkretnom slučaju odnose samo na „obične“ ljude koji dugi niz godina čekaju da reše svoje životne i egzistencijalne muke i probleme u pogledu stambenog statusa.

stanoviNaime, odredbama članova 152, 153. i 154. predloženog Zakona o stanovanju i održavanju zgrada se ni na koji način i ni pod kojim uslovima nije predviđena mogućnost da se stanovi koje koriste državni funkcioneri po osnovu „službeni stanovi“ mogu otkupiti. Predmetni članovi isključivo se odnose na mogućnost otkupa stanova koji su dodeljeni zaposlenim u zakonom sprovedenom postupku po Uredbi o rešavanju stambenih potreba izabranih, postavljenih i zaposlenih lica kod korisnika državne svojine („Službeni glasnik RS”, br. 41/02, 76/02, 125/03, 88/04, 68/06-US, 10/07, 107/07 i 68/09) i Uredbom o rešavanju stambenih potreba izabranih, postavljenih i zaposlenih lica kod korisnika sredstava u državnoj svojini („Službeni glasnik RS”, br. 102/10 i 117/12 – US). Postupku dodele stanova prethodio je oglas ili konkurs na kojem su mogli da učešće uzmu svi zaposleni u organu ili organizaciji, pod strogo definisanim uslovima i pravilima.

S druge strane, članovima 152, 153. i 154. je isključena mogućnost otkupa stanova koje državni funkcioneri koriste kao „službene stanove u javnoj svojini“, jer je kao preduslov predviđeno jedino ukoliko se stan koristi po osnovu ugovora o zakupu na određeno vreme i na osnovu pravosnažne odluke o dodeli stana u zakup donete u skladu sa skladu sa navedenim uredbama.

Za službene stanove koji se koriste na osnovu predmetnih uredbi ne postoje niti se sačinjavaju ugovori o zakupu, već ugovori o privremenom korišćenju stana na vreme dok traje obavljanje službene dužnosti, jer se takvi stanovi koriste dok traje državna funkcija državnim funkcionerima, bez naknade za stanovanje, osim obaveze plaćanja dažbina i tekućeg održavanja.

Na osnovu navedenog nedvosmisleno se da utvrditi i zaključiti da je isključena svaka mogućnost otkupa bilo kakvih službenih stanova ili vila u javnoj svojini kroz stilizaciju članova 152, 153. i 154. predloženog Zakona.

Takođe, Predlogom Zakona isključena je i mogućnost otkupa/kupovine vila i stanova kojima gazduje-raspolaže DIPOS, jer se takvi stanovi koriste u skladu sa Zakonom o javnoj svojini, Zakonom o posebnim uslovima prodaje određenih nepokretnosti u državnoj svojini, u skladu sa Uredbom o uslovima i otuđenju nepokretnosti neposrednom pogodbom,davanja u zakup stvari u javnoj svojini i postupcima javnog nadmetanja i prikupljanja pismenih ponuda, a ne u skladu i na osnovu Uredbe o rešavanju stambenih potreba izabranih, postavljenih i zaposlenih lica kod korisnika sredstava u državnoj svojini.

Dakle, članovi 152, 153. i 154. Predloga Zakona o stanovanju i održavanju zgrada se odnose isključivo na stanove u javnoj svojini koji su bili predmet dodele na osnovu Uredbe o rešavanju stambenih potreba izabranih, postavljenih i zaposlenih lica kod korisnika sredstava u državnoj svojini. Samim tim, predloženi Zakon o stanovanju i održavanju zgrada se ne može poistovećivati, niti dovoditi u vezu sa Predlogom Zakona o uslovima prodaje određenih nepokretnosti u svojini R. Srbije, koji je predsednik R. Srbije Tomislav Nikolić početkom avgusta 2015. godine vratio na ponovno odlučivanje.

Ovim povodom predsednik Sindikata srpske policije uputio je dopis predsedniku države Tomislavu Nikoliću, premijeru Aleksandru Vučiću, ministarki građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture prof. dr Zorani Mihajlović i ministru unutrašnjih poslova dr Nebojši Stefanoviću, kao i dnevnom listu „Blic“, sa apelom da snagom autoriteta i snagom argumenata na temelju zaštite prava i građana, utiču da se članovi 152, 153. i 154. predloga Zakona o stanovanju i održavanju zgrada usvoje u svom izvornom obliku i blagovremeno spreči nepravda u odnosu na veliki broja građana i njihovih porodica koji godinama unazad uz izdvajanje nemalih materijalnih sredstava za zakup stanova, čekaju da se ispravi dugogodišnja pravna nepravda.

U dopisu se podseća da se SSP godinama zalagao i argumentovano ukazivao na probleme u kojem su našle mnoge naše kolege, njihove porodice, kao i deca i supruge stradalih, poginulih i zaslužnih policijskih službenika, te da se na predmetni dopis gleda kao na vapaj zaposlenih koji je SSP samo iskazao.

Generalni sekretar SSP
Viktor Ratković

Apel građanima i javnosti – pomozite nam!!!

Kako vreme odmiče, sve je teže zaposlenima u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Mere štednje su po običaju najviše pogodile one koji najviše rade i taj teret ušteda još uvek nose na svojim leđima. Tu naravno ne mislimo na većinu visoko pozicioniranih rukovodećih kadrova, sa večitim radnim mestima u klimatizovanim kancelarijama i kožnim foteljama, koji su očigledno izgubili dodir sa stvarnošću i stanjem na terenu. Ovde mislimo na obične izvršioce – policijske službenike i ostale zaposlene iz ove kategorije.

Verovatno će čitaoci ovog teksta, posle prvog pasusa, odmah pomisliti: „Evo, policajcima nije dovoljno ni povećanje plate od 5% koje će se početi primenjivati od januara 2017. godine, nisu još ni to dobili, a traže još“. Ne, mi samo tražimo pomoć, kako bismo preduhitrili i sprečili ono najgore. Kako bi spasili živote policajaca, a samim tim mogli da zaštitimo i građane. Kako bismo na poslu vozili ispravna službena vozila i vratili se nepovređeni svojim domovima. Je li to mnogo?

Ne prođe ni par dana a da se na društvenim mrežama, ali i u pojedinim štampanim medijima, ne pojavi fotografija policijskog službenog vozila, u neispravnom ili polu-ispravnom stanju, naravno sa policijskim službenikom pored ili unutar njega, koji na sve načine pokušava da uradi nemoguće stvari, kako bi osposobio vozilo i na vreme izvršio službeni zadatak, možda i spasio nečiji život. Takve stvari često izazivaju podsmeh i predmet su anketa i glasanja u kojima se građani nadmeću u tome ko će zanimljiviji i smešniji komentar ostaviti, ili čak montirati fotografiju na osnovu događaja i time dodatno etiketirati i ismejati tog čoveka.

Naravno da ne zameramo građanima Republike Srbije što smo zbog ovakvih i sličnih stvari predmet podsmeha, što smo stavljeni na stub srama. Jasno je da nema njihove krivice i da nisu dovoljno upućeni u to gde i kako se planira budžet, u kom pravcu je usmeren novac koji oni, u vidu poreza, odvajaju od svojih usta i usta svoje dece kako bi dobili odgovarajuću zaštitu državnog aparata i osećali se bezbedno. Stoga skrećemo pažnju javnosti na činjenicu da je budžet MUP već godinama izrazito restriktivan i da su pozicije za održavanje i popravku vozila, u većini policijskih uprava, smešno male. Budžetska sredstva planirana za te namene utroše se već početkom godine i trenutno novca nema ni da se zameni brisač ili sijalica na automobilu.

Preveliki broj službenih vozila je još uvek sa letnjim, ali i „ćelavim“ gumama, a uveliko evo snega na putevima. Koristimo vozila stara i preko trideset godina, sa slabijim kočnicama, sve to radimo na našu ličnu odgovornost i sopstveni rizik samo da bi zadatak na koji smo upućeni izvršili u što kraćem vremenu. Često zbog toga bivamo i kažnjavani umanjenjem ionako već umanjene plate jer se dešavaju slučajevi da se službeno vozilo ugasi u vožnji, otkažu mu kočnice, pokvari menjač i slično, pri tome dođe do manjih udesa a rukovodioci uvek na to kažu: „E policajac je sam kriv, nije trebao da krene sa polu-ispravnim vozilom na zadatak“ . A dobro znaju da ispravnih vozila i nema.

Čija je odgovornost za takvo stanje? Da li ministar unutrašnjih poslova dr Nebojša Stefanović i v.d. direktora policije Vladimir Rebić znaju za sve ovo? Da li postoji bar jedan rukovodilac iz Uprava u sedištu MUP-a ili van, koji je smogao hrabrosti da njima na licu mesta pokaže ovakva vozila? Verujemo da ne postoji i sigurni smo da im se uživo šminka stvarno i realno stanje voznih parkova, prikazuju im samo ispravna i najbolja vozila koja, uzgred, ti rukovodioci lično i voze i ne daju ih policajcima na terenu.

Ko zna, možda bi se nešto barem malo promenilo ukoliko bi ministra provozali službenim vozilom sa jednim ispravnim svetlom, i to dugim, sa napuklom šoferkom, uz pocepani auspuh, na raspalim sedištima, bez klime i grejanja, ali sa ćelavim gumama?

Činjenica je da se policijski službenici ne osećaju bezbedno u službenim vozilima kojima odlaze na službene zadatke. Svako od njih će to i potvrditi – veći je rizik zadužiti i sesti u polu-ispravno službeno vozilo nego izvršiti i najteži zadatak. Za izvršavanje zadataka smo školovani i obučeni ali silom prilika moramo biti i auto-mehaničari, bez škole i iskustva. Iskreno, nikome od nas nije jasno kako većina službenih vozila MUP-a prilikom registracije uopšte prolazi na tehničkim pregledima i do kada će takvo očajno stanje trajati…

Zbog svega ovoga apelujemo na javnost, na građane, da iskoriste sva moguća zakonom dozvoljena sredstva i na sve načine utiču na MUP da iznađe modus kako bi makar osvežio vozni park i popravio neispravna i polu-ispravna vozila, a da ispravna redovno održava. Fotografišite takva vozila na ulici i objavljujte fotografije slobodno, podržavamo vas u tome…  Samo vas molimo, da ne ismevate policajce koje zateknete u ulozi mehaničara, ne zbijajte šale na naš račun, najmanje smo krivi za to.

Služba za informisanje SSP
Zoran Stojčić

Nekad ni nagrada ministra nije dovoljna!

Veliku pažnju zaposlenih u Ministarstvu unutrašnjih poslova privukla je najava uspostavljanja sistema karijernog napredovanja. Probuđene su nade hiljada zaposlenih koji godinama vredno i savesno rade, daju sebe službi u potpunosti, a zauzvrat ne dobijaju bilo kakvo priznanje, osim tapšanja po ramenu. Tapkaju pri tome u mestu u svojim karijerama, gledajući neke druge koleginice i kolege kako meteorskom brzinom napreduju, penju se na lestvici radnih mesta, preskačući i po nekoliko stepenika.

U poslednjih desetak godina imali smo priliku da vidimo zaista začuđujuće uspone u karijerama, gde su policajci od vođa patrole ili sektora stizali za svega par godina do visokih činova, pukovnika pa čak i generala. Tim meteorskim usponima, naravno, kumovale su kumovsko-rođačke, zavičajne ali i sindikalne i pre svega političke veze. Podrška jednog reprezentativnog sindikata ili odgovarajuće stranke (vladajuće u tom trenutku) bila je sigurna ulaznica u „visoko društvo“.

I danas je tako još uvek! Iskreno se nadamo ne još zadugo jer kako svojevremeno izjavi ministar Nebojša Stefanović, najavljujući novine u Zakonu o policiji: „Karijerno napredovanje znači da čin stičete isključivo na osnovu znanja i zasluga, tokom obavljanja posla, policajac da bi napredovao mora pokazati požrtvovanje, rezultate i mora da ima odgovarajuću školu.“

Upravo to – požrtvovanje, znanje i dobri rezultati jeste ono što krasi našeg kolegu iz jedne područne Policijske uprave i što nas je podstaklo na ovu priču. Taj policijski službenik pridodat je Odeljenju kriminalističke policije još davne 2008. godine. Duži niz godina ostvaruje izvanredne rezultate a kao priznanje za taj i takav rad stigla je i vredna nagrada i to iz ruku ministra. Proglašen je za policajca godine u Policijskoj upravi za 2015. godinu i tom prilikom nagrađen revolverom.

Međutim, dugogodišnji rad, mnogobrojna priznanja i nagrada ministra nisu bili dovoljni da taj kolega napreduje. On i dalje radi odgovoran posao, posao kriminalističkog inspektora, a prima platu običnog policijskog službenika. Na predlog za raspoređivanje u OKP dobijen je odgovor da za njega nema mesta!

I možda bi takav odgovor manje boleo da nije one priče iz drugog pasusa ovog teksta, a toga je bilo i u toj PU u izobilju. Mnogi su napredovali brzo i preko reda, a za izvrsnog policajca, vrednog i požrtvovanog, eto, nema mesta!

Svesno i namerno izbegavamo pominjanje imenom i policijske uprave i konkretnog kolege, da mu ne nanesemo dodatnu štetu, ukoliko prorade sujete odgovornih, ali i zbog toga što konkretna imena ne znače mnogo – u našem tekstu mnogi se mogu prepoznati! Nadamo se da će se neko u vrhu Direkcije policije osetiti prozvanim, kad pročita ovaj tekst, te pokrenuti mehanizme za iznalaženje sistemskih rešenja za ovakve primere. A rešenje se za odličnog radnika mora naći. Nema alternative ukoliko želimo uspešnu i efikasnu službu zaista, a ne samo pred kamerama.

Služba za informisanje SSP
Mile Lazarević