Skip to main content

Oznaka: kontrola bolovanja

Kontrola bolovanja je osetljivo pitanje

U odbranu radničkih prava
RODOLJUB ŠABIĆ: Petljanje Vlade u bolovanje može da bude krivično delo

Kontrola bolovanja je u prošlosti često bila tema kojom se  bavio Sindikat srpske policije. Ukazivali smo na nedopustivost samovolje policijskih starešina kojima je kontrola bolovanja najčešće bila sredstvo za nekakvo disciplinovanje radnika. Naši pravni zastupnici godinama vode bitke u odbrani članova sindikata protiv kojih su pokretani disciplinski postupci zbog navodne zloupotrebe bolovanja. A „zloupotrebe“ su navodno bivale utvrđene upravo kršenjem zakona koji regulišu ovu oblast. Apelovali smo na ministre i direktore policije, ali smo bivali prinuđeni i da podnosimo odgovarajuće disciplinske i krivične prijave protiv pojedinih starešina. (Kontrole bolovanja – još jedna pobeda SSP, Dopis ministarstvu zdravlja)

Danas je ponovo to pitanje aktuelizovano, kontrola bolovanja zaokuplja pažnju šire javnosti nakon poslednjih izjava vlasnika nekih privatnih preduzeća ali i usled nespretnih reakcija čelnika ministarstva za rad i ministarstva zdravlja.

Naravno, kao i nebrojeno puta do sada, deluje kao da je u odbrani radničkih prava najglasniji Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti. U stvari, gospodin Šabić ukazuje na kršenje zakona koje donosi kontrola bolovanja ukoliko bude sprovedena na predviđeni način. Još jednom se dokazuje da je odbrana zakona ujedno i odbrana radnih prava, da zakoni bivaju kršeni najčešće na štetu radnika, a vrlo često obratno.

Prenosimo kompletan tekst objaljen na sajtu Poverenika:

„VANREDNE KONTROLE BOLOVANJA“ – BEZ OSNOVA U ZAKONU

Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti pokrenuo je 5.10.2017. postupak nadzora nad primenom Zakona o zaštiti podataka o ličnosti u Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja i Ministarstvu zdravlja, povodom vesti objavljenoj na veb sajtu Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, koju su preneli mnogi mediji, a u kojoj se između ostalog navodi: „Ministri Vlade dogovorili su sa ambasadorom Kine u Srbiji i direktorom smederevske Železare mehanizam kontrole bolovanja… kao i na koji način će se on sprovoditi… ovo će biti jedna vrsta pilot projekta, koji će, ukoliko bude dao dobre rezultate, biti opšte primenjivan…“

Imajući u vidu da bilo kakav mehanizam kontrole bolovanja podrazumeva obradu podataka o ličnosti, i to podataka koji su po zakonu naročito osetljivi, Poverenik je od oba ministarstva zatražio da se u roku od tri dana izjasne o tome šta navedeni „pilot projekat“ kao i „dogovoreni mehanizam kontrole bolovanja“ podrazumevaju, koji je pravni osnov za navedenu obradu podataka o ličnosti, kao i o nizu drugih relevantih pitanja.

Ministarstvo za rad, zapošljavanje boračka i socijalna pitanja, iako kreator navedenih vesti, u ostavljenom roku nije dalo nikakvo izjašnjenje.

Ministarstvo zdravlja je u zadatom roku dalo izjašnjenje. U svom izjašnjenju Ministarstvo je navelo da ono ne stoji iza vesti o vanrednoj kontroli bolovanja, te da ministar zdravlja niti Ministarstvo, nisu davali nikakve izjave s tim u vezi, niti dostavljali medijima saopštenja u vezi s tim pitanjem.

Ministarstvo je u izjašnjenju takođe navelo da je, kako je to Poverenik i naglasio otvarajući postupak nadzora, postojeći mehanizam kontrole bolovanja predviđen članom 164. Zakona o zdravstvenom osiguranju, te da u skladu sa sadržinom te zakonske odredbe zdravstvena inspekcija Ministarstva ne vrši nadzor nad ostvarivanjem bolovanja.

Nezavisno od toga koliko vesti o „pilot projektu“ i „dogovorenom“ mehanizmu kontrole bolovanja imaju realan osnov, Poverenik će Ministarstvu za rad, zapošljavanje boračka i socijalna pitanja, a i Vladi Srbije, (budući da je predsednica Vlade i nakon otvaranja postupka nadzora davala izjave kojima je najavljivana „vanredna kontrola bolovanja“), uputiti odgovarajuća upozorenja.

Poverenik još jednom upozorava na činjenicu da zdravstveni podaci spadaju u kategoriju naročito osetljivih podataka, čija se zaštita osim Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti dodatno jemči i Zakonom o pravima pacijenata. Organi vlasti su u obavezi da se uzdrže od bilo kakvih aktivnosti koje podrazumevaju obradu ovih podataka na način van onog koji je izričito predviđen i uređen važećim zakonom. Što se kontrole bolovanja tiče, u slučaju sumnje u zloupotrebu prava na bolovanje, poslodavci imaju pravo da koriste mehanizme utvrđene Zakonom o radu i Zakonom o zdravstvenom osiguranju.

Međutim, tim mehanizmi ne predviđaju nikakva ovlašćenja i aktivnosti Vlade ili ministarstava. Ideja da bi se te aktivnosti mogle zasnivati na nekakvim „pilot projektima“ i „mehanizmima kontrole bolovanja“ dogovorenim sa bilo kim, bila bi izraz pogrešnog diletantskog tumačenja zakona ili nečeg goreg, ali u svakom slučaju upuštanje u takve aktivnosti dovelo bi do kršenja više zakona, masovnog kršenja prava građana i samim tim izvršenja velikog broja kažnjivih prekršaja, čak i krivičnih dela.


Služba za informisanje SSP
Mile Lazarević

Doktor sa šest državnih funkcija!!!

Nakon poslednjih gafova načinjenih objavljivanjem intervjua sa izmišljenim stručnjacima, uz priloge fotografija stvarnih ljudi, dnevni list „Politika“ nastavlja da briljira objavljivanjem sve gorih članaka. Baš kao da se trenutno uredništvo tog najstarijeg lista, ujedno, jednog od retkih koji još uvek nije tabloidiziran, trudi da uruši kakav-takav ugled koji imaju, teškom mukom povraćen nakon propadanja tokom devedesetih kada je list nazivan „Slobodankom“. Deluje da su na dobrom putu dobijanja novog imena, opet izvedenog iz ličnog imena, samo ovog puta nekog novog (starog?) političara!

No, otom-potom, namera ovog teksta nije lamentiranje nad sudbinom Politike, već nešto drugo. U četvrtak, 27. jula, na naslovnoj stranici tog lista objavljen je tekst sa bombastičnim naslovom „Glume depresiju da bi otišli na bolovanje“! Da li zbog, tek završenog, štrajka u Fiatu, ili zbog nekih drugih koji su i dalje u toku, ali čini se da je tekst tendenciozno napisan, sa ciljem potpore popularne teze naših vlastodržaca da smo lenj, neradan narod, spreman na zabušavanje i obmanjivanje poslodavaca, tih „jadnih“ kapitalista. U tekstu imaju i adekvatnog sagovornika, vrednog doktora Aleksandra Milovanovića koji izjavi sledeće:

„Imao sam slučaj čoveka koji se žalio na depresiju i zbog toga otišao na bolovanje, a onda sam ga video kako se šeta po tržnom centru. Imao sam nameru da tražim kontrolu njegovog bolovanja, ali sam odustao jer on može da se brani time da mu je za depresiju dobro da izađe među ljude.“

Po sredi je apsolutno pogrešna teza i nepoznavanje materije od čoveka koji bi stručnošću trebao da prednjači budući direktorom Instituta za medicinu rada „Dr Dragomir Karajović“. Jasno je da gospodin ne poznaje osnovne principe za prevazilaženje depresije: što više provedenog vremena u društvu, posebno sa pozitivnim ljudima (zapravo izbegavanje osamljenosti); što više provedenog vremena napolju, što više kretanja, nikako sedenja, ležanja, gledanja TV-a; dobro spavanje i kvalitetna ishrana; bavljenje sportom, pozitivno razmišljanje…

Ali, ko je u stvari ovaj Politikin stručnjak? Je li možda i on neki lažni, izmišljeni lik?

Daleko od toga, ne da nije izmišljen, nego da ga nema trebalo bi ga izmisliti. Čovek je poseban i zaista sposoban. Ma šta sposoban, sposoban je za najmanje šestoricu! Baš kako to Dimitrije Pantić svojevremeno kaza Šojiću da ga podseća na „dvoglavog Arapina“, ovaj naš doktor vredi za barem šestoricu! Jer toliko funkcija obavlja, skoro toliko plata prima. Ovaj lekar, koji smatra da depresivan čovek nema pravo da izlazi napolje iz kuće i da je odlazak u kupovinu kontraindikovan njegovom stanju i samo dokazuje kako podli radnici žele da prevare gazde, verovatno nikada ne ide na bolovanje jer bi mu od ukupnih mesečnih primanja bio odbijen novčani iznos za koji se može pazariti jedan solidan polovan automobil.

Jedan drugi dnevni list, „Blic“ 16.06.2014. godine piše o „rekorderu po broju poslova koje obavlja i za koje je plaćen novcem iz republičkog budžeta“. U tekstu pod naslovom „Obavlja šest funkcija, tri nije prijavio agenciji“ precizira se „Milovanović ima šest funkcija od kojih tri nije prijavio Agenciji za borbu protiv korupcije. Kako tvrdi za „Blic“, trenutno za četiri prima platu, pa mesečno zaradi najmanje 235.000 dinara.“

Milovanović je prema podacima sa sajta Agencije za borbu protiv korupcije zaposlen u Institutu za medicinu rada kao direktor, gde prima mesečno 104.000 dinara, a redovni je profesor i na Medicinskom fakultetu, gde zarađuje 75.000 mesečno. Milovanović je i profesor na Politehničkoj akademiji, gde četiri puta godišnje u vreme ispitnih rokova prima po 50.000 dinara, te član komisije za ocenu radne sposobnosti Nacionalne službe za zapošljavanje (NSZ), gde devet meseci u godini prima po oko 5.000 dinara. Do 2009. je radio i kao profesor na Medicinskom fakultetu u Kosovskoj Mitrovici.

Prema saznanjima “Blica”, Milovanović, međutim, Agenciji za borbu protiv korupcije nije prijavio da je u januaru te godine imenovan za predsednika Upravnog odbora Klinike za rehabilitaciju “Dr Miroslav Zotović”, gde, kako kaže, tada nije tražio platu, a da li će – “nije znao”. Nije prijavio ni postavljenje na mesto predsednika Republičke stručne komisije za medicinu rada, ali ni rad u komisiji pri Nacionalnoj službi za zapošljavanje. „

Tako „Politikin“ stručnjak za medicinu rada, sisajući državne jasle ZA SKORO ČETVRT MILIONA DINARA MESEČNO, tvrdi da depresivan čovek na bolovanju treba da bude tužen gazdi i tako osuđen na otkaz, jer je otišao u tržni centar, uprkos svom stanju. Pazite se i vi, državni uposlenici na bolovanju, lekar sa šest državnih funkcija vreba da proveri da li, praveći se da ste bolesni, muzete državne pare. Pa da više ostane njemu.

Služba za informisanje SSP
Mile Lazarević

Kontrola bolovanja – još jedna pobeda pravnog tima SSP

Oslobađajuća presuda policijskom službeniku, koji je za vreme bolovanja bio na svadbenom veselju kolege, implicira da zaposleni za vreme bolovanja nije u kućnom pritvoru i može normalno da živi, koliko mu to priroda bolesti dozvoljava. Starešine nemaju pravo da vrše kontrolu na način na koji su to navikli, niti da zabadaju nos u privatne stvari policajaca.

O kršenju prava zaposlenih na privatnost tokom privremene sprečenosti za rad govorili smo i pisali mnogo puta u poslednjih nekoliko godina, ali kao da to pojedincima među starešinama nije dovoljno. I dalje se vrši nezakonita kontrola bolovanja u skladu sa nekom depešom koja je u suprotnosti sa:

  • Zakonom o radu koji previđa mere u slučaju sumnje u opravdanost bolovanja;
  • Zakonom o zdravstvenoj zaštiti koji reguliše čuvanje lekarske tajne;
  • Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti koji reguliše materiju zaštite, prikupljanja i obrade ličnih podataka građana.

O mogućnostima koje zakoni pružaju poslodavcu prilažemo i Mišljenje Ministarstva rada i socijalne politike br. 133-00-1/2010-02 od 08.02.2010. godine:

„Zakonom o radu („Sl. glasnik RS“, br. 24/2005, 61/2005 i 54/2009), u članu 103. stav 1. propisana je obaveza zaposlenog da u roku od tri dana od dana nastupanja privremene sprečenosti za rad, u smislu propisa o zdravstvenom osiguranju, o tome dostavi poslodavcu potvrdu lekara koja sadrži i vreme očekivane sprečenosti za rad.

U stavu 5. istog člana je propisano da poslodavac, koji posumnja u opravdanost razloga za odsustvovanje sa rada, može da podnese zahtev nadležnom zdravstvenom organu radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti zaposlenog, u skladu sa zakonom. Prema članu 179. tačka 6) Zakona o radu, ako se utvrdi da je zaposleni neopravdano koristio bolovanje ili ga zloupotrebio, poslodavac može da mu otkaže ugovor o radu.“

Jedan od novijih primera bezumnih postupaka starešina koji slepo poštujući navedenu depešu ispadaju smešni, desio se u Policijskoj upravi Čačak. Kako je u Ivanjici došlo do toga da disciplinski postupak bude pokrenut protiv policajca zbog svadbenog veselja rođaka i koleginice, kao i šta se sve tu dešavalo pogledajte na priloženim fotografijama. SSP pratiti situaciju na terenu i, ako ustreba, prema starešinama ali i prema doktorima ćemo inicirati sudske postupke ukoliko dođe do kompromitovanja osetljivih zaštićenih podataka budući da imamo situacije gde starešine zovu lekare i interesuju se o bolesti zaposlenog.

Služba za informisanje SSP
Mile Lazarević

SSP uputio dopis Ministarstvu zdravlja u vezi kontrole bolovanja

Poštovana gospođo Đukić-Dejanović,

 U prilogu akta dostavljamo Vam depešu (instruktivni akt) broj 2319 od 26.10.2007.godine koju je uputio načelnik Uprave policije general Mladen Kuribak koja se tiče privremene sprečenosti za rad policijskih službenika po osnovu korišćenja bolovanja.

Sindikat srpske policije smatra da su pojedine odredbe predmetne depeše u suprotnosti sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti (članom 30. (Pravo na privatnost i poverljivost informacija); članom 31. (Pravo na samoodlučivanje i pristanak); članom 36. (Pravo na uvid u medicinsku dokumentaciju); članom 37. (Pravo na tajnost podataka) ) te je zahtevao da se predmetna depeša stavi van snage i sačini nova – zakonita.

Nastavi sa čitanjem