Skip to main content

Oznaka: policija u lokalnoj zajednici

Policijska stanica Vrbas – primer dobrog rada!

Penzioneri su važan partner u sistemu bezbednosti

U nekom prošlom vremenu, ne tako dalekom, dok je naša služba bila na mnogo višem stepenu ugleda i poštovanja u društvu, ali i efikasnosti u svakom smislu, 13. maj se slavio kao Dan bezbednosti, praznik na koji smo bili ponosni a sada ga se uz setu sećamo. Od 2000. godine taj praznik ukinut i polako odlazi u zaborav. Baš kao i naše kolege u penziji.

Odlaskom u zasluženu penziju, policijskog službenika brzo zaboravljaju starešine, nestaju sva sećanja na njih, svi tragovi njihovi, kao da nisu ni bili tu i da nisu pola svog života proveli u uniformi. Nažalost, u ovom ludom vremenu, sve više se gubi i osnovna kolegijalnost pa penzionere brzo zaborave i oni koji su do juče sa njima delili i dobor i zlo, štitili jedni drugima leđa…

Da ne bude svuda tako i da ne bude sve crno, kao izuzetak koji potvrđuje pravilo, načelnik Policijske stanice Vrbas, Vlado Glođović, pozvao je sve penzionere te policijske stanice i ugostio ih na dan njihovog (i našeg) praznika. Pored današnjeg rukovodstva stanice, skupu je prisustvovao i zamenik predsednika opštine Vrbas, gospodin Milan Glušac i 90 penzionera, nekadašnjih radnika te stanice. Načelnik Glođović je okupljenim penzionerima uručio legitimacije Udruženja penzionera Policijske stanice Vrbas i izjavio sledeće: „Pošto je većina naših penzionera 13. maja obeležavala Dan bezbednosti, upravo na taj dan uručujemo im legitimaciju penzionera Policijske stanice Vrbas. Za Udruženje smo im obezbedili prostorije u našoj zgradi, jer treba da se i dalje osećaju kao deo naše ekipe. Svi su svojim radom u nekom predhodnom periodu mnogo doprineli našoj zajednici. Njihovo iskustvo treba da nam bude dragoceno!“.

Naši penzioneri su važan partner u sistemu bezbednosti. Poštovanje kolegama koji su svoj radni vek posvetili poslovima bezbednosti. Poštujmo prošlost jer time gradimo budućnost.

Prijatan ambijent za građane

Nekako u isto vreme, sa proslavom nekadašnjeg Dana bezbednosti i ugošćavanjem penzionera, poklopilo se i puštanje u rad uređene sale za Upravne poslove u PS Vrbas. Nakon što je bolja saradnja sa građanima, ostvarena tako što je, u želji za poštovanjem radnog vremena svih građana, produženo radno vreme šaltera sredom do 20,30 časova, sada je pokazana i želja da se građani prijatno osećaju dok ostvaruju svoja građanska prava, u prijatnom ambijentu renovirane šalter sale. Velika zahvalnost ide lokalnoj samoupravi na svesrdnoj pomoći. Kako je sala izgledala nekada a kako sada možete pogledati u našoj mini fotogaleriji.

 

Tribina „BEZBEDNA UPOTREBA INTERNETA

Na inicijativu Policijske stanice Vrbas a u okviru projekta Policija u lokalnoj zajednici, u Vrbasu je 27. aprila, sa početkom u 18 časova u bioskop „Jugoslavija“ u Vrbasu u ulici M.Tita, održana tribina na temu „BEZBEDNA UPOTREBA INTERNETA“.

Okupljenim roditeljima i deci obratili su se Igor Jurić, osnivač Fondacije „Tijana Jurić“, Biljana Grujić iz Centra za bezbedni interenet NET patrola, Tanja Đurašković i Gordana Vujisić iz Odeljenja za visokotehnološki kriminalitet MUP-a Srbije, i Vlado Glođović, načelnik Policijske stanice Vrbas.

Uz zadovoljstvo što je inicijativu za organizovanje tribine u Vrbasu preuzela Policijska stanica, Igor Jurić upozorio je okupljene mlade na opasnosti koje im prete na mnogim mestima i pozvao celo društvo da učini maksimalne napore da popravi bezbednost dece.
Fondacija čini sve na poboljšanju bezbednosti dece, i na ulici i na internetu, a posebno nam je važna izmena zakonskih odredbi i stvaranje mogućnosti da policija reaguje odmah čim dobije prijavu o nestanku deteta. Zakon smo unapredili, a sada nam je cilj da uspostavimo i sistem za uzbunjivanje u slučaju nestanka dece. On veoma brzo alarmira i podiže sve državne resurse kako bi se sprečile tragedije. Takođe, potreban nam je i registar nestalih osoba i izmena Zakona o krivičnom postupku„, rekao je Jurić.

Biljana Grujić iz Centra za bezbedni internet i mehanizma za prijavu štetnih sadržaja NET patrola, pozvala je mlade da se ne ustručavaju i prijave roditeljima, nastavnicima ili NET patroli sve slučajeve u kojim se na internetu sreću sa fotografijama, video snimcima ili tekstovima o seksualnom zlostavljanju maloletnika i svakim drugim oblikom zloupotrebe maloletnih lica u seksualne ili pornografske svrhe.

„Svaki put kada prijavite ovakav materijal mehanizmu Net patrola internet postane bezbednije mesto za vas i vaše prijatelje, sprečavate da neki drugi korisnik slučajno naiđe na uznemiravajuće, nedozvoljene ili štetne sadržaje i pomažete u suzbijanju nelegalnih radnji i zloupotrebe dece“, rekla je Grujić.

 

Projekat – zajedničkom akcijom protiv nasilja

U Vrbasu je u toku pilot projekat, prvi takve vrste u Vojvodini, u kojem se institucije i organizacije zajednički suočavaju sa socijalnim problemima, rastom siromaštva i nasiljem u društvu. Teška socijalna situacija i trend rasta siromaštva, nisu zaobišli ni Vrbas, koji je među bogatijima u okruženju što neminovno dovodi do porasta nasilja, posebno nasilja u porodici. U toku prošle godine je bilo prijavljeno oko 80 slučajeva nasilja, najčešće je nasilje nad ženama, odnosno u 72 odsto slučajeva su žrtve bile žene, dok je u samo 8 slučajeva žrtva bila muškog pola. Maloletnička delikvencija takođe predstavlja veliki problem.

Vladimir Glođović, načelnik policijske stanice, kaže da je Policijska stanica Vrbas jedina stanica na teritoriji Vojvodine koja primenjuje projekat „Policija u lokalnoj zajednici“ pored još dve policijske stanice na teritoriji Republike Srbije.

Pored lokalne samouprave koja je pomogla finansijski i organizaciono, ističe izuzetnu saradnju sa lokalnim sudom koji ima jedinicu u Vrbasu i tužilaštvom u Vrbasu, kao i Centrom za socijalni rad. Cilj je da se policijska stanica kroz razne projekte i aktivnosti približi građanima i pomogne lokalnoj zajednici u skladu sa potrebama vremena. Za nepunih godinu dana od početka implementacije programa, rezultati su ohrabrujući i projekat će nastaviti da se primenjuje tokom cele 2016. godine. Ova saradnja je novost za Vrbas, i ostaje da se vidi kakvi će biti dugoročni rezultati.

Svesno rizikujući da upadnemo u zamku za dobijanje kritika da preterano hvalimo načelnika Glođovića, jer je član Sindikata srpske policije (ako je to uopšte bitno u celoj priči, mi smatramo da nije, mada smo jako ponosni na takvog člana), ponovićemo još jednom – rad Policijske stanice Vrbas, i rad njenog načelnika,gospodina Vladimira Glođovića, za pohvalu je svuda i na svakom mestu. Da nam je u našim redovima više ovakvih starešina, gde bi nam bio kraj!

Šef službe za informisanje SSP
Mile Lazarević

Policajac po glavi stanovnika (II)

Policijski službenici i služba u celini preopterećeni su poslovima i zadacima koji se veoma nepovoljno odražavaju na zdravlje zaposlenih, a ne daju dugoročne rezultate i ujedno dodatno opterećujući službu. Naročito ukoliko se uzme u obzir obim poslova sa kojim se redovno suočavaju zaposleni ali i njihovi rukovodioci koji nemaju dovoljan, čak ni optimalan, broj izvršilaca koje bi uputili na zadatak i uspeli da zadovolje sve bezbednosne izazove unutar organizacionih jedinica sa kojim se svakodnevno suočavaju, tzv. funkcionalna raspodela ljudstva i resursa.

Poslednja potvrda izrečene teze jeste činjenica da je policijskim službenicima uveden novi vid obavljanja zadataka koji se ogleda u čuvanju zaposlenih u domovima zdravlja.

Jedno od prvih pitanja u kojima bi se moglo pronaći rešenje problema je određivanje broja policijskih službenika. Kao grubi okvir i zastarelo pravilo je jedan policajac na hiljadu stanovnika. Obzirom na činjenicu da se u međuvremenu policijska funkcija u društvu, kao i obim zadataka policije enormno povećao, jasno je da navedeni parametri ne mogu biti reper za bezbedno društvo i zajednicu.

Mi trenutno imamo nenormalnu situaciju gde su ekonomski parametri stavljeni ispred bezbednosnih što nijedna ozbiljna država i sistem sebi ne smeju da dozvole, naročito ukoliko uzmemo u obzir da bezbednost nema cenu, da od bezbednosti sve polazi pa i ekonomski prosperitet. Tako danas uštede od nekoliko procenata ispod nule u BDP, u pogledu „viškova“ zaposlenih u MUP plaćamo životima ljudi, velikim materijalnim štetama prouzrakovanim kriminalitetom i slično.  Ostaje nam nada da procenti neće ići na gore. Tamo gde se pozivamo na nadu nema upravljanja i strateškog programa jer je situacija prepuštena slučajnosti, ili je pak nedovoljno sagledana uz neiznalazak adekvatnih odgovora i rešenja.

Cilj policijske organizacije je efikasna realizacija zadataka koje pred policiju postavlja društvena zajednica. Kako bi uspešno obavljala zadatke značajni su: broj policajaca, zdravlje i sposobnosti, obučenost i opremljenost, veza između napredovanja u karijeri i efikasnost rada, moral policajaca, odnos policije i javnosti, nivo ekonomskog i društvenog razvoja, uključivanje drugih segmenata društva pre svega obrazovno-vaspitnih, bezbednosna kultura društva i tome slično. Neki preduslovi su ispunjeni, na nekima se novim zakonom teži i odpočeo je proces što je za svaku pohvalu relevantnih faktora koji su bili uključeni u donošenje zakona.

Leonard i Mur (Leondard and More, Police Organization and Management, Police Science Series, NY-2000) navode okvire za određivanje broja policajaca sa punim radnim vremenom u odnosu na 1000 stanovnika u zavisnosti od veličine grada, i to: 2,5 policajca /1000 stanovnika za gradove do 10 000 stanovnika; 1,7 do 1,9 / 1000 stanovnika za gradove od 10.000 do 250.000 stanovnika, 2,8 policajaca/1000 stanovnika za gradove preko 250.000 stanovnika.

Dakle, nije potrebno niti produktivno „gasiti požare“, već preventivnim radom uz uključivanje svih segmenata društva raditi na tome da do „požara“ ne dođe. Navedeno bi se moglo implementirati i sprovesti kroz projekat „Policija u lokalnoj zajednici“, kroz konkretan primer u Požegi, gde je projekat ralizovan pod pokroviteljstvom i mentorstvom kolega iz Švajcarske. Naime, u jednom parku u Požegi dolazilo je do većeg broja izvršenja krivčnih dela krađe na drzak način kojom prilikom su mahom bile žrtve osobe ženskoga pola. Način izvršenja se ogledao u otimanju tašni. Park je bio zapušten, bez adekvatne rasvete, dakle vrlo pogodan za izvršenje ovakvih delikata. Kolege iz Požege su predlagale uvođenje stalnog skraćenog pozorničkog rejona, uz periodinčno sprovođenje operativno-taktičke mere i radnje – zasede, na šta su kolege iz Švajcarske rekle da je navedeno bespotrebno, da treba utvrditi uzroke tih događaja, te da postoji produktivnije rešenje kako za policiju tako i za zajednicu u celini. U koordinaciji sa lokalnom zajednicom izvršeno je uređenje parka, popravka i zamena rasvete, uveden je video nadzor. Navedeni park je postao svetla tačka grada, više nije bio mračan i zapušten, ljudi su rado cirkulisali i zadržavali se u njemu, osećajući se bezbedno obzirom i na činjenicu da je pod video nadzorom. Više nije izvršeno nijedno krivično delo. Policija je i dalje u okviru svoje redovne patrolne delatnosti nastavila da obilazi park. Izbegnuto je osipanje ljudstva i na taj način slabljenje patrola na sektoru, na uštrb drugih mesta gde je bezbednosna problematika složenija i koja je zahtevala usmeravanje kapaciteta službe.

Sa velikom sigurnošću možemo pretpostaviti da ministri Stefanović i Lončar nisu razmišljali poput švajcarskih kolega. Sumnjamo da su, pre militarizacije zdravstvenih ustanova, naredili analizu uzroka nasilja nad medicinskim osobljen, posebno lekarima. Da li su uvek i jedini uzrok pacijenti, kao što je nesumnjivo bio slučaj u Šapcu? Ima li tu krivice u ophođenju lekara prema građanima, u njihovom nastupu prema pacijentima? Verujem da bi, dragi nam Švajcarci, imali i tu što šta da nam predlože i posavetuju nas!

Pozivamo odgovorne u oba ministarstva da imaju u vidu ove sugestije, jer Sindikat srpske policije ukazuje na probleme ali se trudi i istinski posvećuje da pomogne savetima, stručnošću i iskustvom, kako bi unapredili rad i rezultate, na zadovoljstvo svih u Ministarstvu unutrašnjih poslova i građana Srbije.

Služba za informisanje SSP
Boban Đorđić