Skip to main content

Oznaka: žandarmerija

Novembarski sastanak sa Radnom grupom za saradnju sa sindikatima

BEOGRAD- U Palati Srbija dana 10.11.2016. godine održan je jedanaesti po redu redovan mesečni sastanak Radne grupe za saradnju sa sindikatima sa predstavnicima Sindikata srpske policije. Radnu grupu predstavljali su: državni sekretar, Milosav Miličković, zamenik načelnika Sektora za materijalno-finansijske poslove Željko Veselinović, pomoćnik načelnika Sektora za materijalno-finansijske poslove Drago Bjelica, pomoćnik direktora policije Bogoljub Živković, zamenik načelnika Uprave policije, Zoran Joksimović, pomoćnik komandanta Žandarmerije Zoran Divjak, zamenik načelnika Sektora za ljudske resurse Dragan Cvetković, pomoćnik načelnika Uprave granične policije Nebojša Kujović. Delegaciju Sindikata srpske policije predstavljali su: predsednik Lazar Ranitović, generalni sekretar Viktor Ratković, portparol Boban Đorđić, član Statutarne komisije Nikola Petrović i član Nadzornog odbora Radislav Mijatović.

wp_20161010_08_50_57_pro

Teme o kojima se razgovaralo su sledeće:

  1. Nabavka vozila i opreme za pripadnike Sektora za vanredne situacije (SVS)

Na pitanja da li je Ministarstvo budžetom za 2017. godinu planira nabavku novih vatrogasnih vozila i zamenu radne uniforme uz pojašnjenje da pripadnici nose redovnu uniformu punih 6 godina a da u međuvremenu nisu dobili nijedan novi deo radne uniforme. Takođe, da li se planira zamena zaštitne opreme u 2017. godini? Pripadnicima nije menjana punih 8 godina, mnogi delovi su nefunkcionalni i oštećeni čime se umanjuje znatno stepen zaštite korisnika opreme i povećava mogućnost nastupanja povreda.

Odgovor je dao državni sekretar, gospodin Milisav Miličković koji je izjavo da je budžetom MUP za 2017. godinu planirana nabavka vozila u visini od milijarde dinara kao i van toga iznosa nabavka opreme.

2.Uvećanje posebne naknade za rad sa migrantima

Ministru unutrašnjih poslova, gospodinu dr Nebojši Stefanoviću obratili smo se dopisom u kojem apelujemo da se po uzoru na pripadnike Vojske Srbije sa 1.800 dinara poveća naknada i pripadnicima policije koji su angažovani u opštinama pogođenim migrantskom krizom na 2.400 dinara. Kako nismo dobili odgovor da li je ministar zauzeo stav povodom dopisa i da li će doći do povećanja naknade?

Odgovor je dao državni sekretar koji je izjavo da nije realno kao i da nisu planirana sredstva budžetom za povećanje posebne naknade za rad sa migrantima, kao i da MUP ne raspolaže u ovom trenutku inforacijom da je pripadnicima Vojske Srbije naknada za rad sa migrantima povišena na 2.400 dinara.

3. Problemi u UGP oko postupka izveštavanja

Odeljenja i odseci pogranične policije za strance, suzbijanje ilegalnih migracija i trgovine ljudima su u obavezi da svakoga meseca dostavljaju tabele UZS 1 i 3. Upravi granične policije i T-29 Odsedku za analitiku i to na taj način što su u org. jedinicama gde se evidencije vode po policijskim stanicama prvo prikupljaju podatke, sabiraju ih a potom zbirne šalju UGP. Podaci koji se ovim putem dostavaljju su već uneti u JIS u aplikacijama „Prijava boravka stranih državljana“ i „Određena kategorija stranaca“ razvrstanih u 10 podkategorija ( od podkategorije „Broj stranaca prijavljenih na PBS po državama“ zaključno sa „Broj izdatih ličnih karata strancima po državama“)

Sve ove podatke zbirno za R. Srbiju ili po policijskim upravama, po članu Zakona o strancima ili nekog drugog zakona, po vrsti mere ili po državama preko aplikacija OKS i PBS može dobiti svako službneo lice koje ima pristup ovim aplikacijama, odnosno svaki radnik UGP ili analitike kojima se izveštaji dostavljaju.

Napominjemo, da i radnici koji popunjavaju ove izveštaje, podatke vade iz JIS-a i prepisuju na papir, čime se ovi izveštaji obesmišljavaju. Analitika brojke koje im dostavljaju sve org. jedinice samo sabira a isto tako mogu da ih dobiju kao i oni koji im se te brojke dostavljaju – zada parametre i pritisne taster „enter“. Uostalom analitika treba da služi da pomogne ljudima na terenu – operativnim i drugim radnicima. Ovime se bespotrebno opterećuju već opterećeni radnici na terenu i oduzima im se vreme za nešto što se po gore opisanom primeru može rešiti unutar analitike.

Odgovor na pitanje je dao pomoćnik načelnika UGP, gospodin Kujović koji je izjavio da je UGP sagledala neophodnost popunjavanja određenih obrazaca te da je zahtev osnovan i da ne postoji realan razlog za dodatno opterećenje zaposlenih popunjavanjem i dostavljanjem predmetnih izveštaja, te s tim u vezi je upućena depeša 8.11.2016. godine Direkciji policije na saglasnost da se obrasci 1. i 6. koji se popunjavaju ukinu a da Obrazac br. 29. je neophodan jer se u istom nalazi kategorija podataka neophodna za sačinjavanje Biltena a da će taj posao vršiti radnici analitike a ne operativni radnici.

4. Elektronsko polaganje ispita putem e – uprave, „Modle“, Uprava za stručno osposobljavanje i obrazovanje

Prilikom sastavljanja testova za proveru znanja potrebno je obratiti pažnju na pitanja koja sadrže testovi određene linije rada iz druge linije rada. Podrazumeva se da svi treba da znamo pravilnike i zakone kojima se reguliše postupanje pripadnika policije ali je nepotrebno da pripadnik kriminalističke policije zna koja se viza izdaje na graničnom prelazu za koliko ulazaka i na koliko dana ili da saobraćajni policijski službenik treba da zna uslove pod kojima se maloletno lice može podvrgnuti poligrafskom ispitivanju ( provereni primeri sadržani u testovima). Kao što ortoped ne zna kako se operiše srce iako je i sam lekar, niko mu to neće zameriti jer i ne treba to da zna, dovoljno je što zna da to čini kardihirurg. Smatramo da bi se ovi testovi ubuduće trebali korigovati u tom smeru.

Odgovor je dao pomoćnik direktora policije, gospodin Bogoljub Živković, koji je izjavio da je razuman zahtev koji je prosleđen Upravi za obrazovanje te da su uzete primedbe u razmatranje i da će ubudće biti ispravljen nedostatak. Ubuduće će na testovima biti 80% pitanja iz oblasti koja pripada zaposlenom po liniji rada a 20% pitanja će biti iz drugih linija, dok će u okviru tih 20% biti uopštena pitanja. Delegacija SSP je ukazala na manjkavosti koje se ogledaju u nemogućnosti promene šifre čime postoji realna mogućnost zloupotrebe da neko ulogovan pod tuđim nalogom uradi test. Na navedeno smo dobili odgovor da će se ispraviti ovaj nedostatak.

5. Ugrožavanje radnih prava pripadnika Žandarmerije

Odredi Novi Sad, Kraljevo i Niš od momenta povlačenja iz Kopnene zone bezbednosti dobili su zadatak obezbeđenja KPZ Požarevac kojom prilikom bivaju upućivani 7 dana kojom prilikom konzerviranu hranu nose iz matičnih odreda. Tokom angažovanja, radno su angažovani svakodnevno u vremenskom intervalu od 8 časova. Nakon proteka radnog angažovanja u obavezi su protivno zakonskim odredbama kao i Posebnim kolektivnim ugovorom za policijske službenike da provedu unutar KPZ Požarevac bez mogućnosti napuštanja zavoda, a da im prethodno nije izdat Nalog za pripravnost. Smešteni su u prostorijama zavoda i za angažovanje ih sleduje dnevnica u iznosu od 150 dinara. Upozoravamo da policijski službenici nisu zatvorenici koji uzgred imaju veću dnevnicu od pripadnika MUP-a, da im ukoliko im prethodno nije izdat Nalog za pripravnost ne može im se ograničavati sloboda kretanja nipošto, kako bi van radnog angažovanja od 8 časova, mogli izaći iz objekta zavoda do grada radi zadovoljenja ličnih potreba i kupovine potrebnih stvari. O navedenom su upoznati kako komandant Žandarmerije, tako i svi komandanti Odreda, te ukoliko sa ovom praksom se ne prestane SSP će podneti krivične prijave protiv rukovodilaca u smislu člana 163. KZ. ( Povreda prava po osnovu rada i prava iz socijalnog osiguranja ) kao i inicijative za pokretanje disciplinskih postupaka. Ovo je slučaj i u sitacijama kada su u pitanju druga angažovanja odnosno obuke. Napominjemo da dok su predmetan zadatak vršile specijalističke čete Žandarmerije istima nije uskraćivano pravo napuštanja zavoda.

Odgovor smo dobili od državnog sekretaram Miličkovića, pomoćnika direktora Živkovića i pomoćnika komandanta Žandarmerije, Divjaka da će ubuduće svim zaposlenima koji budu obavljali zadatke u okviru Zavoda imati rešenje o pripravnosti, te da će u narednom periodu između Ministarstva i Zavoda biti sklopljen ugovor kojim će zaposleni pripadnici koji borave na zadacima u ovome Zavodu imati obroke koje imaju i sami zaposleni unutar Zavoda, čime će se omogućiti kvalitetnija ishrana u odnosnu na suve obroke (konzerve) koje su angažvani pripadnici nosili sa sobom iz matičnih odreda.

U Odredima se ne sačinjavaju rasporedi rada najmanje 48 časova unapred, a po depeši Direkcije policije, što predstavlja poseban problem radi organizacije privatnih obaveza policijskih službenika.

Povodom navedenog povela se rapsrava između delegacije SSP i Radne grupe u vezi prava i obaveza koja proističu iz Zakona o policiji i PKU za policijske službenike čime su se razmimoilazila tumačenja predmetnih odredbi Radne grupe sa jedne strane i Delegacije SSP-a sa druge. Državni sekretar je izjavio da nije sporno da se pravi raspored rada 48 časova ali da postoje probelmi u određenom trenutku zbog nepredviđenih okolnosti i situacija kada je potrebno angažovanje ove jedinice posebne namene i da u tim slučajevima nije realno niti moguće sačini raspored 48 časova unapred ali da se mora sačiniti 24 časa.

Takođe u narednim danima biće donešen novi Pravilnik o pripravnosti koji će ovu materiju podrobnije objasniti i definisati.  Napominjemo da kao sindikalna organizacija nismo učestvovali u izradi predmetnog kao ni ostalih pravilnika iako smo zvanično u više navrata pisanim i usmenim putem zahtevali da budemo uvršteni u Radnu grupu za izradu pravilnika u skladu sa Zakonom o policiji ali to nije dozvolio poslodavac. Čak ni na naš zahtev da budemo prisutni bez aktivnog učešća već kao posmatrači nije nam navedeno omogućeno.

Kada će restoran MUP-a na Bežanijskoj kosi postati funkcionalan? OŽ Beograd, se snadbeva kako je poznato hranom iz pomenutog rastorana. Ternutno policijski službenici dobijaju lanč pakete ( konzerve) iako nisu na terenu, a mogli bi da dobiju i kuvani obrok kao što je bio slučaj dok je funkcionisao restoran na Bežanijskoj kosi. Smatramo da bi pre svega po zdravlje policijskih službenika bilo bolje da postoji mogućnost dobijanja kuvanog obroka, dok lanč paket skuplje košta čime bi se napravile uštede. Naš predlog za prevazilaženje ovog problema je jeste da dok se restoran na Bežanijskoj kosi ne dovede u funkciju OŽ Beograd snadbeva kuvanom hranom neki drugi restoran MUP-a. Napomena: Sa ovom temom je upoznat Kabinet ministra na sastanku 12.9.2016. godine i ništa nije urađeno kako bi se prevazišao ovaj problem, a situacija je postala još teže obzirom da poslednjih mesec dana zaposleni dobijaju samo sardine.

Odgovor na predmetno pitanje dao je gospodin Drago Bjelica koji je izjavio da u narednim danima se očekuje otvaranje restorana na Bežanijskoj kosi koji će nastaviti da snadbeva hranom pripadnike OŽ Beograd kao što je bio slučaj pre nego što je otpočeto sa renoviranjem restorana.

6. Zabrinjavajuće stanje na RCGP prema R. Hrvatskoj u vezi sa bezbednosnom situacijom

Situacija u RCGP prema Hrvatskoj je alarmantna jer zaposleni u SGP za OBDG Morović i Srem a nemaju vozila kojima bi mogli da izvrše obezbeđenje duž granične linije oko 120 kilometara, obezbeđenje vrše pešice. Određeni delovi granice nisu obilaženi više od godinu dana zbog nepostojanja vozila kojim bi mogao  da se izvrši obilazak. RCGP prema Hrvatskoj ima dovoljan broj vozila ali ono što je problem jeste nefunkcionalna raspodela istih. Imamo situaciju da se koriste u druge svrhe za vožnju starešina po Novom Sadu i ostalim mestima gde prebivaju. Apsurd je da SGP za kontrolu prelaska državne granice imaju na korišćenju nekoliko vozila dok nam kolege iz obezbeđenja kisnu i smrzavaju se na terenu. Svedoci smo da se vozila na zaduženju u stanicama za KPDG isključivo koriste za vozikanje starešina, SGP Bačka Palanka  poseduje čak i jedno terensko vozilo i još dva ispravna putnička, SGP Batrovci tri ili četri vozila itd. Sa napred navednim, starešine u RCGP prema R. Hrvatskoj su upoznati na ranije održanim sastancima kao i putem dopisa, ali niko od njih nema sluha kada je obezbeđenje, odnosno bezbednost državne granice u pitanju.

Odgovor na dato pitanje izneo je gospodin Kujović, koji je izjavio da su generalno problem UGP kao i Ministarstva vozila, da se u narednom periodu očekuje nabavka vozila, kao i deo vozila koji su predmet donacija međunarodne zajednice a u vezi sa migrantskom krizom. Takođe, deo vozila koji se nalazi na stanju u RC GP prema Hrvatskoj se nalazi na delu obezbeđenja državne granice prema Bugarskoj, te da su dva vozila neisprava i da će biti rashodovana, dok se druga dva vozila nalaze na servisu nakon čega će biti u funkcionalnom i operativnom stanju. Jedno vozilo koriste operativni radnici RC, jedno vozilo je kod zamenika načelnika RC. Jedno terensko vozilo koristi mobilna jedinica.

7. Ustanovljivanje „Pirotehničke naknade“ za zaposlene na poslovima zaštite od neeksplodirajućih ubojitih sredstava (NUS)

U celom MUP-u zaposleno je devetorica ljudi (dva pripadnika iz Vojske Srbije su pridodati kao ispomoć) koji obavljaju ove visokorizične poslove u kojima nemaju pravo na grešku, odnosno cena greške je njihov život što je opštepoznata činjenica. Zaposleni pri Vojsci Srbije prijamaju takozvane „Pirotehničke naknade“ i njihova dnevnica za rad sa neeksplodirajućim ubojitim sredstvima iznosi 4.400 dinara, dok naših devet ljudi koji su svakodnevno maksimalno angažovani obzirom na broj neekslodiranih ubojitih sredstava koji se pronalaze na terenu, primaju 150 dinara! Verujemo da će svako da se složi da je ovo poražavajuće, uz to dodajemo da njihov koeficijent osnovne zarade je isti kao i policijskog službenika sa srednjom stručnom spremom, jedina povlastica je šestomesečna beneficija.

U Vojsci Srbije ovaj problem je jednostavno prevaziđen odlukom ministra kojom je ustanovljena Pirotehnička naknada  i ona iznosi 4.400 dinara po danu uz šta sleduje poseban dodatak za ishranu na terenu ali i ograničenje efektivnog rada u direktnom kontaktu sa NUS od 5 časova. Smatramo da je potrebno hitno donošenje odluke ministra, obzirom na broj zaposlenih koji ove poslove obavljaju troškovi koji bi nastali u vezi odluke su neznatni i beznačajni u odnosu na ono šta je cena greške.

Takođe potreba za obukom i osposobljavanjem novih pripadnika je više nego potrebna, ali nema interesovanja među zaposlenima koji bi želeli da ponesu rizik ovog posla, a jedan od razloga jeste nebriga poslodavca, odnosno nerazumevanje kada su u pitanju zarade sa jedne strane i rizik sa druge strane.

Odgovor na pitanje dao je državni sekretar koji je izjavio da je Ministarstvo prepoznalo težinu posla koji obavljaju ljudi zaposleni koji obavljaju poslove zaštite od neeksplodirajućih ubojitih sredstava, te je naloženo Sektoru za vanredne situacije da sačini izveštaj koji se odnosi na broj zaposlenih, obim posla i zadatke koji obavljaju i dostavi ih Kabinetu ministra a da će zaposlenima biti uvedena naknada koja bi bila u visini posebne naknade za rad sa migrantima u iznosu od 1.800 dinara te da će prilikom izrade Pravilnika o platama uzeti se u obzir posebne otežavajuće okolnosti koje se odnose na specifičnost obavljanja poslova čime bi se uvećao koeficijent zarade ove kategorije zaposlenih.

Služba za informisanje SSP

 

 

Dopis upozorenja u vezi sa rasporedom rada u Žandarmeriji

Beograd, 02.11.2016. godine, – Generalni sekretar sindikata srpske policije Viktor Ratković uputio je dopis rukovodiocima Žandarmerije, u komandi i u svim odredima, u kojim ih upozorava na obavezu poštovanja važećih propisa koji se direktno odnose na radnopravni status zaposlenih.

Naime, uočena je praksa nepoštovanja propisa u Žandarmeriji kod pravljenja rasporeda rada, kod pozivanja i izdavanja naloga za prekovremeni rad. Dešavalo se i da rasporedom rada nije određeno vreme početka i završetka radnog vremena, već jednostavno stoji odredba „Od 10,00 – do po potrebi“, što je zaista neshvatljivo.

Verujemo da će ovo dobronameno upozorenje imati efekta i da će se stati sa ovom praksom, te da nećemo morati da primenjujemo represivne mere u nastojanju da zaštitimo prava naših članova i drugih zaposlenih. Jer, podsetimo i na to – starešine nisu izuzete od disciplinske i krivične odgovornosti!

raspored1

raspored2

Služba za informisanje SSP

Druga strana medalje

Žandarmerija kao organizaciona jedinica Ministarstva unutrašnjih poslova, namenjena je za izvršavanje najsloženijih bezbednosnih zadataka na teritoriji Srbije. Jedinica u javnosti uživa visok ugled, njeni pripadnici važe za sposobne i beskompromisne borce za očuvanje bezbednosti građana i države.

U promotivnim spotovima, na pokaznim vežbama i prilikom poseta državnih zvaničnika jedinici, vidi se sav sjaj, dobra opremljenost, vrhunska obučenost i odlučnost! Ali svaka medalja ima dve strane… Onu drugu, tamnu stranu, javnost ne vidi ali je pripadnici jedinice itekako osećaju na svojoj koži.

Sindikat srpske policije želi ovom prilikom da javno ukaže na realnu, neulepšanu istinu.

Pripadnici Žandarmerije često obavljaju raznorazne zadatke van sedišta Odreda, najčešće na otvorenom terenu. Pored svih problema sa kojima se tamo sreću i suočavaju, a koji su u opisu posla, nažalost čekaju ih i krajnje prozaični problemi za koje slobodno možemo reći  da su zajednički svim službama bezbednosti u ovoj pokradenoj i osiromašenoj državi. To su uslovi smeštaja i boravka njenih pripadnika. Na priloženim fotografijama može da se vide krajnje diskutabilni uslovi u kojima se čuva i priprema hrana za ljude na terenu.

A mi postvljamo pitanje zašto ni jedna delegacija MUP ili pak sam premijer prilikom posete žandarmima na terenu, nije stigao na jedno od ovakvih mesta? Zašto i koga lažemo prikrivajući stvarnost? Ko god da je dolazio u obilazak žandarmima, odvođen je u bivše vojne baze koje su koliko-toliko funkcionalne, ali niko nije otišao da pogleda u kakvim uslovima rade i borave ljudi na pozicijama! Istina je poražavajuća i mnogo gora od onog što su videli zvaničnici koji su navedene baze posetili.

Zašto pojedinci u rukovodstvu Žandarmerije krije istinu, ulepšavaju je i na taj način obmanjuju ministra ili premijera? Time svesno propuštaju priliku da, ukazujući im na stvarne probleme, pokušaju da obezbede dodatna materijalna sredstva i upristoje uslove za boravak pripadnika jedinice!

Nemojmo zaboraviti da su, u bliskoj prošlosti, pripadnici jedinice oboljevali od mišje groznice (bolest slična hemoralgijskoj groznici) i drugih srednjevekovnih bolesti, u svetu odavno iskorenjenih. Nekolicini obolelih kolega ostale su trajne posledice po zdravlje a neki su čak i pnezionisani nakon toga.

Pored uslova na terenu, za koje se ponekad i mogu da nađu opravdanja i izgovori, poražavajuća je činjenica da je i u Odredu u Beogradu situacija krajnje alarmantna a prizori potresni. Prostorije za boravak i presvlačenje kolega podsećaju pre na scene iz horor filmova negoli na smeštajni prostor pripadnika jedinice posebne namene.

Služba za informisanje SSP

Naizgled sitni problemi, ozbiljna opasnost po zdravlje!

Beograd, 16.05.2016. godine, – Sindikat srpske policije, kao ozbiljna organizacija, sa osnovnom svrhom zaštite i unapređenja radnih pravai uslova rada zaposlnih, nastavlja da poslodavcu ukazuje na probleme sa kojima se suočavaju naši članovi ali ostali zaposleni u Ministarstvu unutrašnjih poslova.

Jedan od banalnih, ali po zdravlje zaposlenih jako ozbiljnih problema, predstavlja činjenica da klima uređaji, koji su postavljeni na objektima-kućicama u kojima borave policijski službenici žandarmerije, nisu servisirani duži vremenski period (nije menjan filter klime kao ni osnovno čišćenje) što za posledicu može imati ugrožavanje zdravlja policijskih službenika. Te opasnosti smo svi svesni, ona je naročito izražena ako uzmemo u obzir da kućice imaju površinu od svega 2-3 metra kvadratna a da kroz njih cirkuliše veliki broj policijskih službenika koji dnevno provedu i po 12 časova u tom prostoru.

Nastavi sa čitanjem

Kraj nepravilnosti kod obračuna putnih troškova u Žandarmeriji!?

Beograd, 25.04.2016. godine, – Aktivisti Sindikatasrpske policije, predsednik RC Sedište MUP, Srećko Zimonjić i predsednik SG OŽBeograd, Nikola Petrović, održali su sastanak sa pomoćnikom načelnika Sektora za materijalno-finansijke poslove MUP-a gospodinom Dragom Bjelicom. Sastanak je imao samo jedu temu – razjašnjavanje nepravilnosti nastalih prilikom obračuna naknade za dolazak i odlazak sa posla u Žandarmeriji.

Na sastanku je potvrđeno ono na šta je Sindikat srpske policije ukazivao u više navrata predstavnicima poslodavca u Odredu Žandarmerije u Beogradu, kao i na sastanku u komandi Žandarmerije 18.04.2016. godine.

Ukazivali smo na to da se pravilnik o načinu obračuna naknade za putne troškove zaposlenih u MUP ne primenjuje pravilno u svim jedinicama, i da su time policijski službenici u Žandarmeriji oštećeni. Naravno, nije to slučaj samo u Žandarmeriji.

Naime u obračunu broja dana za koji sleduje naknada za putne troškove poslodavac je umanjivao iznose i za dane nedeljnog odmora, iako su dani nedeljnog odmora bili posledica preraspodele radnih sati. Poslodavac je zauzeo stav da je potrebno da se za određeni mesec ostvari pun fond radnih sati što se ispostavilo kao netačno.

Da bi ostvario pun iznos naknade za putne troškove radniku je potrebno da u mesecu nema odsustva po sledećim osnovama: PLAĆENO ODSUSTVO, GODIŠNJI ODMOR, BOLOVANJE I SLUŽBENI PUT (poseban zadatak).

putni bjelica

Za ostvarivanje prava na pun iznos cene mesečne pretplatne karte nije bitan broj radnih dana niti radnih sati, on može biti i 10 radnih dana po 8 sati, bitno je da radnik nije odsustvovao po gore navedenim osnovama, samim tim radnik je ispunio plan rada koji je za njega predvideo poslodavac u određenom mesecu. Takvom neispravnom primenom pravilnika došli smo u situaciju da se policijski službenik koji radi 13 dvanaestočaovnih smena a zbog jedne smene (ili čak par sati rada!) ne dobije naknadu u celom iznosu cene mesečne pretplatne karte nego se ka obračunskoj službni pošalje samo broj smena pri tom čak ne vodeći računa ni da li su smene dvanaestočasovne primer (12/14, 13/14 u slučaju odsustva za koje ne sleduje naknada) nego je poslat samo broj 13 samim tim u obračunskoj službi je smatrano da su smene 8 časovne što je za posledicu imalo da radnik dobije 13/21 (primer) mesečne karte.

Ovakvim načinom obračuna mesecima unazada načinjena je velika šteta policijskim službenicima, te se, kao sindikat koji vodi računa o svojim članovima kao i ostalim zaposlenima, pitamo ko će i na koji način danadoknadi štetu načinjenu policijskim službenicima obzirom da se pravilnik nepravilno primenjuje od prvog dana stupanja na snagu, tačnije od maja 2014 godine?

Verujemo da je ovakav nepravilan način obračuna na snazi u još dosta organizacionih jedinica (ako ne i u većini), jer je odgovornim licima uvek lakše i draže, da oštete pojedinca (namerno ili iz straha) nego da slučajno oštete državu. Stoga vam ovo može biti dobar putokaz kako da se izborite za svoja prava – najpre se obratite našim aktivistima u vašoj jedinici, onda će sve biti lakše. Ali sve dok ćutite, sindikat se ne može izboriti za vas.

Služba za informisanje SSP

Da li će neko odgovarati za propuste?

Beograd, 14.03.2016. godine, – Pre par dana, tačnije 10. marta komisija, formirana od strane poslodavca, izvršila je obilazak Policijske uprave Kraljevo i Odreda žandarmerije u Kraljevu, kao i ispostave u Raškoj i na  Rudnici, sa zadatkom utvrđivanja činjeničnog stanja na terenu povodom učestalih žalbi pripadnika MUP-a na ishranu koja im biva obezbeđena u terenskim uslovima. Podsećanja radi, na loš kvalitet hrane, prvi je reagovao i javno ukazao Sindikat srpske policije na svom sajtu, još 17. februara u tekstu „Zašto se štedi na hrani u KZB?“

Prilikom obilaska terena komisija je otkrila „toplu vodu“, utvrdila je ono što je svima bilo više nego jasno – policajci na terenu su dobijali hranu jako lošeg kvaliteta i sumnjive ispravnosti. Postavlja se pitanje zašto je MUP-u za bilo kakvu reakciju trebalo skoro mesec dana?! Zar moguća zaraza ili trovanje zaposlenih nije dovoljan razlog za hitnu reakciju? Formiranje nekakve komisije, i njen izlazak na teren nakon tolikog vremena, je bilo apsolutno bespotrebno jer, pored pisanja SSP i primedbi policajaca, u Odeljenje za ishranu i smeštaj svakodnevno su pristizale primedbe i upozorenja odgovornih lica, šefova restorana i kuhinja.

I sada, nakon zakasnele reakcije (srećom se niko nije otrovao hranom), komisija je podnela izveštaj, sa preporukom da se prekine distribucija proizvoda dosadašnjeg snabdevača (Mesna industrija „Đurđević“ iz Sremske Mitrovice). Na lisu mesta ustanovljeno je „da su namirnice lošeg organoleptičkog svojstva (što podrazumeva boju, miris, ukus i koegzistenciju)„. Komisija je takođe utvrdila da policijski službenici navedene proizvode ne konzumiraju, nego se „snalaze“ (kako piše u izveštaju).

Obzirom da je izveštaj komisije potvrdio naše navode, postavlja se pitanje zašto se stalo sa procedurom? Komisija svakako nije mogla da da zvaničnu ocenu i donese odluku o isključenju iz dalje upotrebe proizvode navedene industrije mesa „Đurđević“, jer je to posao nadležnih inspekcija. Javlja se i opravdana sumnja o zdravstvenoj bezbednosti konzumiranja takvih proizvoda. Obzirom  da „Đurđević“ proizvodi nisu zvanično povučeni iz upotebe postavalja se pitanje ko će preuzeti odgovornost ukoliko dođe do zdravstvenih problema policijskih službenika? Zar moramo izlagati zdravlje riziku zbog nečijeg nemara i nečinjenja? Kada kupimo proizvod u prodavnici za koji pretpostavljamo da je pokvaren mi taj proizvod istog momenta bacimo ili vratimo i uzmemo novac nazad, ne konzumiramo.

Sindikat srpske policije, kao odgovorna organizacija, poziva poslodavca da što pre obustavi podelu lanč paketa koje policijski službenici uglavnom ne konzumiraju (barem kada su u pitanju mesne prerađevine pomenutog dostavljača) i na taj način prestane sa uzaludnim trošenjem novca poreskih obveznika a da i pored toga policijski službenici ostaju  gladni a sve zarad nečijeg profita. Od ministarstva tražimo zvaničnu potvrdu pisanja jednog sindikata da je dobavljač zamenjen i da će umesto „Đurđevića“ policajci na terenu dobijati proizvode „Zlatiborca“, kao i povlačenje svih zaostalih količina proizvoda spornog snabdevača hrane.

Za neko buduće vreme ostaju otvorena mnoga pitanja. Ko je zaista nadležan za sprovođenje tendera u MUP-u ? Da li je i kako ponuđač „Đurđević“ bio i prošao na tenderu? Na koji način se odgovorno lice uverilo u kvalitet proizvoda i da li smo dobili to što je plaćeno? Na koji način se vrši kontola, da li dobavljač sam donosi dokaz, neki papir na kome piše da proizvod zadovoljava kriterijume i sastav sa deklaracije, da li se i te kontrole vrše slučajnim uzrokom ili možda namernim? Da li će iko snositi odgovornost za posledice po zdravlje zaposlenih i novac iz budžeta? Ili ćemo sve ovo gurnuti pod tepih i praviti se da je sve u redu?

Sindikat srpske policije, kao odgovorna sindikalana organizacija, zadržava pravo da u nekom narednom sličnom slučaju, možda  pošalje slučajne uzorke na analizu? Ili je neko lice u MUP-u zaduženo i plaćeno da o tome brine, samo ne radi svoj posao odgovorno? Ili mu možda neko brani da radi savesno?

Služba za informisanje SSP
Nikola Petrović

hrana Izvestaj-11.03

Humanost pripadnika Žandarmerije u Kraljevu

Poslednjih nekoliko godina u našem društvu, gde mediji i razne NVO putem pojedinačnih slučajeva generalizuju i pripadnike Žandarmerije i opisuju ih kao lica iz krimogenih sredina, za posledicu ima stvaranje stereotipa i averzije prema pripadnicima te jedinicie. Slučajevi gde oni ispoljavaju hrabrost, herojstvo i humanost se veoma retko i objavljuju, prelazi se kao da ne postoje, ali mi kao sindikat činimo sve što je u našoj moći da putem informacija kojima raspolažemo, informisanjem javnost o realnom stanju, povratimo ugled tih hrabrim i humanim ljudima.

Sindikalna grupa SSP OŽ Kraljevo i Udruženje ratnih vojnih invalida grada Kraljeva su dana 25.12.2015. godine potpisali Ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji. Da ovaj Ugovor nije samo mrtvo slovo na papiru dokaz je i njihova prva zajednička aktivnost. Ono što država nije mogla više od šest godina – da obezbedi paketiće deci ratnih vojnih invalida učinili su SSP SG OŽ Kraljevo i Udruženje RVI Kraljevo koji su putem sopstvenih sredstava i donacija organizovali predstavu za decu i dodelu novogodišnjih paketića. Osmeh dece koji pokazuje njihovu sreću u novogodišnjim i božićnim praznicima ovog dana je odagnao sve muke i teškoće sa kojima se organizatori, članovi i njihove porodice svakodnevno susreću. Slike govore više od hiljadu reči. Ova aktivnost medijski nije propraćena, jer problemi sa kojima se susreću ovi hrabi ljudi i njihova deca izgleda da nikome nije interesantna. A mogla bi i biti jer oni i njihove porodice zaslužuju da mi kao društvo učinimo sve da im pomognemo, učinimo život lakšim i poboljšamo materijalno-socijalni status. Ti ljudi su žrtvovali zdravlje za ovu državu, koja se, nažalost, pokazuje nezahvalnom!

I pored svega,  ne možemo a da se ne osvrnemo na odnos države prema Udruženju RVI  jer su u poslednjih nekoliko godina smanjena novčana izdvajanja za pomoći, a zakonski i podzakonski akti kojima se može poboljšati njihov status, na čekanju su. Sindikat srpske policije je i pored svih problema kojima smo zaokupljeni ovih dana, kao i u nekoliko slučajeva ranije, delimično ponovo preuzeo ulogu države,  izašao u susret i pomogao u skladu sa svojim skromnim mogućnostima.

Do kada će sindikati deliti paketiće, novčano pomogati zaposlene, opremati službene prostorije, kupovati papire i slično? I pored Zakonskih i podzakonskih akata gde su bar ove stvari definisane kao obaveza države, oni koji su odgovorni ne čine ništa da to u praksi i implementiraju. Sindikat srpske policije će u narednoj godini u još težoj borbi koja nas očekuje staviti poseban akcenat na ovakve i slične obaveze države prema zaposlenima.

Služba za informisanje SSP
Zoran Stojčić

Srpska Žandarmerija danas i zakonska regulativa

Istorijski počeci današnje Žandarmerije vežu se za drugu polovinu XIX veka kada je formirana Žandarmerija kao specijalna, vojno-policijska jedinica, čiji je položaj utvrđen Zakonom o ustrojstvu Vojnog ministarstva koji je stupio na snagu 1864. godine. U kasnijem periodu položaj Žandarmerije je definisan Zakonima o Žandarmeriji iz 1881. godine i 1921. godine.

Nakon uspostavljanja nove države, po završetku II svetskog rata, Žandarmerija je iz ideoloških razloga ukinuta.

Tek nakon petooktobarskih događaja iz 2000. godine, odlukom Vlade Republike Srbije, dana 25. juna 2001. godine ponovo je oformljena Žandarmerija, ovoga puta kao posebna jedinica u okviru Resora javne bezbednost Ministarstva unutrašnjih poslova.

Uprkos tome što postoji već skoro petnaest godina, organizacija i nadležnosti Žandarmerije nisu definisani ni jednim  Zakonom. Ako i postoji razumevanje da to, u ona burna vremena posle 2001. godine, nije moglo biti učinjeno izmenama i dopunama tadašnjeg Zakona o unutrašnjim poslovima, sasvim je nejasno zašto zakonodavac nije iskoristio priliku kada je donosio Zakon o policiji iz 2005. godine.

Ni prvi prednacrt Zakona o policiji iz jula 2014. godine nije predviđao definisanje Žandarmerije kao posebne jedinice u okviru Ministarstva, već su samo pomenute jedinice za posebnu namenu, bez navođenja naziva Žandarmerije.

12399007_10204224474045509_127712787_n

Prvi koji je u javnosti ukazao na ovaj nedostatak i na potrebu „legalizacije“ Žandarmerije i njenog smeštanja u zakonske okvire, bio je Sindikat srpske policije koji je, na svojoj internet stranici i u emisiji „Radar“ RTV Vojvodine od 24.02.20015. godine, izneo stav da je Žandarmeriji, zbog njenih specifičnosti, potrebno posvetiti jedno posebno poglavlje u okviru budućeg Zakona o policiji ili čak da njen položaj, delokrug rada i funkcionisanje budu obuhvaćeni posebnim zakonom, navodeći to i kao uslov da srpska Žandarmerija uđe u evropsku porodicu žandarmerija i policijskih snaga sa vojnim statusom. Ovakvom stavu se gotovo nema šta ni oduzeti ni dodati.

Tek posle toga, u novom prednacrtu, a kasnije i u nacrtu Zakona o policiji, u stavu 2. člana 21. u delu koji se odnosi na Direkciju policije, pominje se, između ostalih, Žandarmerija kao posebna jedinica policije u sedištu Direkcije policije. Dodatno, u stavu 4. člana 22. ZOP navodi se da „Specijalna jedinica policije, Helikopterska jedinica i Žandarmerija kada se angažuje jedan ili više odreda u maksimalnom kapacitetu, angažuju se na predlog rukovodioca nadležne organizacione jedinice uz prethodno odobrenje direktora policije i saglasnost ministra“. Stav 5. kaže da „Žandarmerija, osim izuzetka iz stava 4. ovog člana, angažuje se na predlog rukovodioca uz prethodno odobrenje direktora Policije“.

U svega tri rečenice u okviru Nacrta Zakona o policiji u poglavlju o Direkciji policije, nije ni moglo stati ništa više: nema ni jedne reči o nadležnosti, delokrugu rada i organizacionoj strukturi Žandarmerije, čime se ostavlja mogućnost da svaka buduća vlada „pravi“ Žandarmeriju „po svojoj meri“.

Zanimljivo bi bilo i običnom čitaocu, kako je ova problematika regulisana u pojedinim zemljama koje imaju dugu istoriju žandarmerije ili drugih policijskih snaga sa vojnim atributima.
gendarmerie nacionale

U Francuskoj se položaj i funkcionisanje Žandarmerije reguliše posebnim Zakonom o žandarmeriji (LOI n° 2009-971 du 3 août 2009 relative à la gendarmerie nationale), dok se rad turske žandarmerije zasniva na Zakonu o dužnostima i ovlašćenjima Žandarmerije (Jandarma teşkilat, görev ve yetkileri kanunu) iz 1983. godine. Iako se njeni počeci vezuju za 1850. godinu, moderna rumunska Žandarmerija je nastala Odlukom Vlade br. 0749 od 5. jula 1990. godine transformisanjem iz  Garda și Ordine trupelor HQ., a njena organizacija i funkcionisanje definisani su posebnim zakonom – Zakon 116/98, čije je donošenje predstavljalo veoma važan momenat u procesu demokratizacije Rumunije. Ovaj Zakon se posmatra kao jedan od ključnih momenata u procesu reformisanja rumunskih institucija i stabilizacije Rumunije na njenom demokratskom kursu. Ostao  je na snazi do 2004. godine, kada je stupio na snagu  Zakon 550/2004, kojim je rumunska Žandarmerija definisana kao specijalizovana državna ustanova sa vojnim statusom u okviru Ministarstva uprave i unutrašnjih poslova, koja, u skladu sa zakonom, sprovodi svoje atribute u zaštiti javnog reda i bezbednosti, prava građana i osnovnih sloboda, javnog i privatnog vlasništva, u sprečavanju i otkrivanju kriminala i drugih povreda zakona, kao i u zaštiti temeljnih državnih institucija i u borbi protiv terorizma. Zakonom su utvrđeni organizacija i funkcionisanju rumunske Žandarmerije, njen status, dužnosti i ovlašćenja, organizacija i vođstvo, te prava i obaveze ustanove.

Zakonsko uporište za svoje postojanje španska Civilna garda (Guardia Civil) nalazi u zakonu La Ley Orgánica guardia civil2/1986, od 13. 03.1986. godine. Proces uspostavljanja zakonskog okvira za osoblje Civilne garde dovršen je usvajanjem zakona La Ley 28/1994 od 18. oktobra 1994, a njemu je prethodio la Ley 17/1989, od 19.07.1989. godine koji se odnosio na profesionalno osoblje. Treba pomenuti i najnoviji Zakon od 22. 10. 2007. godine – la Ley Orgánica 11/2007– kojim se regulišu prava i obaveze članova Civilne garde, kao i la Ley Orgánica 12/2007 od istog datuma kojim se uspostavlja Disciplinski odbor Civilne garde i utvrđuju standardi od izuzetnog značaja za kreiranje statuta za njene pripadnike. Iako je situacija sa španskom Civilnom gardom po pitanju zakonske regulative malo „komplikovanija“ nego u gore navedenim evropskim zemljama, navodimo detaljnije njen primer da bismo ukazali na ozbiljnost koju pojedine države pokazuju u regulisanju statusa i funkcionisanja policijskih snaga sa vojnim atributima, što srpska Žandarmerija svakako jeste.

Ako krenemo dalje od Evrope, videćemo da se i tamo rad nacionalnih žandarmerija i policijskih snaga sa vojnim statusom uglavnom reguliše posebnim zakonima, primer Kanade (Loi sur la Gendarmerie royale du Canada, dernière modification 2014-11-28 ), da ne pominjemo neke druge zemlje Centralne i Južne Amerike.

Srpska Žandarmerija kao najveća i najbrojnija oružana formacija stalnog sastava u MUP R Srbije, sa svim svojim specifičnostima koje se ogledaju, pre svega, u njenom poluvojnom karakteru, zahteva da se novim Zakonom o policiji, a možda i posebnim zakonskim aktom, na šta nepobitno navode iskustva iz razvijenih evropskih zemalja, preciznije definiše njen položaj, delokrug rada, organizaciona struktura i način funkcionisanja, metodologija rada i način upotrebe, kao i uslovi pod kojima se ona može upotrebiti, a u cilju uspostavljanja demokratske kontrole nad njom. Na to nas upućuju i naša iskustva iz istorije Žandarmerije.

Poseban zakonski akt bi bio korisniji i za samu Žandarmeriju jer bi čvršće utvrdio njenu poziciju u bezbednosnom sistemu Republike, a omogućio bi i kvalitetniju selekciju kadrova i bolju obuku za njene pripadnike. Pretpostavka je da bi se posebnim zakonskim aktom ostvarili preduslovi za selektivniju upotrebu žandarmerijskih snaga koje se danas često angažuju u situacijama kada za to i ne postoje dovoljni razlozi.

I na kraju, iako manje važno, ali ne i nevažno, ostvarili bi se uslovi za pristupanje srpske Žandarmerije Asocijaciji evropskih i mediteranskih žandarmerijskih i policijskih snaga sa vojnim statusom „FIEP“.

Šef službe za informisanje SSP
Mile Lazarević