Skip to main content

Autor: Zoran Stojčić

SIZIFOV POSAO

Uzalud se Sindikat srpske policije trudi da tekstovima na   društvenim mrežama, dopisima u vidu molbe ili upozorenja, te u direktnom razgovoru na sastancima sa poslodavcem, ukaže na katastrofalne reakcije tužilaštva i sudstva. Ali, avaj! Sizifov je to posao.

Naime, ovoga puta, u dva nezavisna događaja (incidenta) na teritoriji grada Beograda, došlo je do fizičkog napada na policijske službenike, pripadnike PS Mladenovac, kao i verbalnog, zatim i fizičkog napada na građanina. Kolege policajci su napadnuti u kladionici, gde su na poziv radnika kladionice, pokušali da umire lice u vidno alkoholisanom stanju, koje je narušavalo javni red i mir. Nakon intervencije, trojici policajaca su konstantovane lake telesne povrede. U drugom slučaju, prilikom najobičnijeg konflikta u saobraćaju, od strane jednog lica, napadnut je građanin, za koga se kasnije ispostavilo da se radi o zameniku tužioca za organizovani kriminal.

Možda se ne bismo oglašavali da je vinovnik pomenutog napada na policijske službenike završio tamo gde mu je i mesto – iza rešetaka! Ali, nije, posle saslušanja od strane tužioca, po starom, dobrom običaju i šablonu, pušten je da se brani sa slobode. S druge strane, pouzdano znamo da je napadač na građanina završio u pritvoru, ali tek nakon što je utvrđeno da je oštećeni građanin zamenik tužioca za organizovani kriminal! Da ne bude zabune, oštro osuđujemo oba nasilnička čina, odnosno napada na službeno lice u vršenju službene dužnosti i građanina!

Ali, Sindikat srpske policije jasno i nedvosmisleno postavlja sledeća pitanja i zahteva odgovor od nadležnih:

– Da li su Ustav i zakoni isti za svakog građanina Republike Srbije?

– Da li postoji i koja je razlika između policijskog službenika, tužioca ili pak nekog trećeg lica?

– Dokle će, gospodo nadležni, naša država biti „Meka i Medina“ za pojedine nasilnike?

Uzalud kotrljamo kamen do vrha, ako na vrhu nemaju za nas vremena i sluha. To nas vraća na početak ove naše priče – Sizifove muke.

Služba za informisanje SSP
Zoran Stojčić

 

DOKLE, BRE, VIŠE?!

Dokle, bre, više, da nas napadaju, ometaju, omalovažavaju, prete, viču, skaču, divljaju, potcenjuju, ucenjuju, proteruju sa tribina, guraju baklje u usta?

Dokle, bre, više, da ih jurimo, razdvajamo, pratimo, mirimo, pomažemo, uručujemo sudske pozive, pregledamo, hapsimo, podnosimo prijave, oduzimamo im baklje, noževe?

Dokle, bre, više, da zbog njih, putujemo cele noći u poluispravnim autobusima, nenaspavani stojimo ceo dan u mestu i rizikujemo naše živote?

Dokle, bre, više, da izigravamo stabla u kordonima, gledamo ih, glumimo, trpimo i suszdržavamo se od upotreba sredstava prinude?

Dokle, bre, više, da se branimo, ćutimo, ne reagujemo i čekamo odobrenja „odozgo“, a kada ih dobijemo, tada bude kasno?

Dokle, bre, više, da se rukovodioci u MUP-u ustručavaju kako bi dali takva odobrenja?

Dokle, bre, više, da primenjujemo policijska ovlašćenja prema njima, znajući da je to sve,  „presipanje iz šupljeg u prazno“?

Dokle, bre, više, da nas procesuiraju zbog njihovih žalbi i predstavki?

Dokle, bre, više, da oni protiv nas podnose privatne tužbe, zbog upotreba sredstava prinude, a troškove postupaka, ali i kazne plaćamo iz svog džepa?

Dokle, bre, više, da ih potražujemo po mestima prebivališta, znajući da ih nećemo naći?

Dokle, bre, više, da naše slobodno vreme umesto sa porodicom, provodimo po sudovima i izigravamo svedoke, znajući da se oni neće ni pojaviti?

Dokle, bre, više, da ih gledamo kako šetaju ulicom i skrećemo pogled od sramote, znajući da su država u državi?

Dokle, bre, više, da građani Srbije finansiraju naše aktivnosti prema njima?

Dokle, bre, više da vršimo pritiske na (ne)zavisno sudstvo i tužilaštvo, znajući da od toga nema ništa?

Dokle, bre, više, da mi i naše porodice trpimo zbog njih?

Dokle, bre, više, da država Srbija strahuje i trpi zbog njih?

Prethodnih nekoliko dana, dogodila su se tri napada na policijske službenike u Novom Pazaru, Nišu i Mladenovcu.

Zašto se u Novom Pazaru ne bi dogodio napad kolegnicu, a zatim i patrolu, kada su, pre nekoliko godina, u istom gradu, kriminalci pucali automatskim oružjem na policijske službenike, a još uvek nisu osuđeni? Zašto bi, oni što sebe zovu navijačima, bili procesuirani, nakon napada kod naplatne rampe „Nais“? Zašto bi se plašili zakona kada Žandarmeriju proteriju sa tribina, a tužioci ćute? Zašto policijski službenici u Mladenovcu ne bi bili napadnuti, kada je to postala svakodnevnica u Srbiji?

Sudije, opravdajte svoju platu! Tužioci, zaradite svoju platu!

AMAN, BRE, VIŠE !!!

Služba za informisanje SSP
Zoran Stojčić

NAGRADA SSP „DOBAR OFICIR“ JE U PRAVIM RUKAMA

Živimo u vremenu gde se, nažalost, brzo zaboravljaju dobri ljudi i dobre stvari. Znamo, a i svedoci smo da na mnoge naše kolege, nakon odlaska u zasluženu penziju, svi zaborave. Međutim, da ne bude sve tako crno u ovoj našoj lepoj Srbiji, pobrinuo se, već treću godinu zaredom, gospodin Vlado Glođović, načelnik PS Vrbas.

Naime, uvaženi gospodin načelnik praktikuje da svake godine, simbolično 13. maja, organizuje sastanak sa kolegama penzionerima koji su radni vek proveli u PS Vrbas i pošteno i časno služili građanima. Elem, taj datum za naše nekadašnje kolege ima poseban značaj, jer se svojevremeno slavio kao Dan bezbednosti.

Na temu okupljanja bivših kolega, gospodin Glođović kaže sledeće:

Najpre šaljem našim dragim kolegama penzionerima pozivnice putem patrole. Za datum smo simbolično odabrali 13. maj, kojeg stariji pamte kao Dan bezbednosti. Najčešće prisustvuju grupe od 80 do 110 penzionera. Prvo, izlazimo na groblje, kako bismo položili vence preminulim kolegama, a uz pratnju uniformisanih policijskih službenika. Oni sprovode naše penzionere u salu, gde održavamo radni sastanak, u prisustvu predsednika SO Vrbas. Tada se dodeljuje prigodan poklon nekom od penzionisanih kolega za doprinos u službi. Nakon sastanka, obavezan je koktel, gde se evociraju uspomene na srećnija vremena i prave se planovi za buduće skupove ovakvog tipa. Na kraju, najstarijima je uz pomoć patrola obezbeđen siguran povratak svojim kućama.“

Podsećamo da je na desetoj jubilarnoj Policijadi „Zlatibor 2017“, plaketu dobar oficir, upravo dobio gospodin Vlado Glođović. Pored redovnih poslova koje obavlja kao načelnik PS Vrbas, nekada proslavljeni fudbalski sudija, koji je pravdu delio širom Srbije, ali i Evrope, sada je jedini predstavnik „security UEFA“ sa Balkana. Njegov zadatak je da brine o bezbednosti učesnika fudbalskih utakmica visokog rizika.

Gospodine Glođoviću, svaka Vam čast, duboki naklon!

Služba za informisanje SSP

UKIDANJE STATUSA „OSL“ U SEKTORU ZA VANREDNE SITUACIJE?

Republika Srbija
Ministarstvo unutrašnjih poslova
Kabinet ministra
— ministru, dr Nebojši Stefanoviću

Poštovani,

Predlogom nove sistematizacije, primetili smo da u Sektoru za vanredne situacije ministarstva unutrašnjih poslova nisu predviđeni radnici sa statusom OSL. U trenutno važećoj sistematizaciji, zaposleni u SVS – inspektori za preventivnu zaštitu, upravo imaju taj status i smatramo da je potrebno još jednom razmotriti mogućnost da novom sistematizacijom on bude zadržan. Na nivou ministarstva, prema našim saznanjima, posao obavlja oko 100 inspektora za preventivnu zaštitu.

Razlozi zbog kojih smatramo da je inspektorima za preventivnu zaštitu u SVS-u, potrebno zadržati status OSL su sledeći:

  • Vršenje uviđaja požara i eksplozija, što je zakonska obaveza u skladu sa članom 75. Zakona o zaštiti od požara (“Sl. Glasnik RS broj 111/2009 i 20/2015). Uviđaji požara i eksplozija se rade po nalogu tužilaštva i inspektori za preventivnu zaštitu su angažovani u statusu OSL zajedno sa OSL kriminalističke policije (krim.tehničari, inspektori kriminalističke policije).
  • Izdavanje prekršajnih naloga na osnovu člana 84. Zakona o zaštiti od požara (“Sl. glasnik RS broj 111/2009 i 20/2015), a u vezi člana 50. istog Zakona, kojim je zabranjeno spaljivanje biljnih ostataka na otvorenom prostoru. Ovo je jedina zakonom predviđena mera koja utiče na smanjenje broja požara na otvorenom.
  • Vršenje kontrole prometa i prevoza opasnih materija u skladu sa zakonom. Kontrola obuhvata sva pravna lica koja se bave prometom i upotrebom eksplozivnih materija, što podrazumeva i kontrolisanje magacina koji služe za skladištenje ovih materija, gde bi pristup navedenim objektima bio otežan ili onemogućen bez ovlašćenja.
  • Donošenje rešenja – odobrenja nabavke i upotrebe eksplozivnih materija kao i rešenja kojim se odobrava prevoz eksplozivnih materija, pirotehničkih sredstava, oružja i municije.
  • Davanje prostorno-tehničkih uslova za smeštaj oružja i municije po zahtevu OSL koji rade na poslovima izdavanja dozvola za posedovanje oružja.
  • Vršenje kontrole sprovođenja preventivno-tehničkih mera i sprovođenja fizičko-tehničke zaštite u subjektima zaštite od požara.
  • Vršenje inspekcijskog nadzora u objektima koji su od značaja za Republiku Srbiju (namenska industrija, elektro-energetski objekti, objekti vodosnabdevanja…), gde je pristup odobren samo ovlašćenim licima.
  • Napominjemo da inspektori za preventivnu zaštitu izdaju i određene licence i rešenja, kako za pravna tako i za fizička lica, i na taj način unose prihod u budžet Republike Srbije. Kao primer navodimo da za rešenje za nabavku i prevoz eksploziva treba uplatiti 5.600 dinara, za saglasnost na projektnu dokumentaciju i tehničke prijeme od 18.950. dinara do 99.066 dinara. Takođe iznos za prekršajne prijave za pravna lica od 300.000- 1.0000000 dinara, a za fizička lica od 10.000 dinara do 50.000 dinara.    

S poštovanjem,

Broj: 4077-01/18

Užice, 17.05.2018.godine

                                                                                                          Predsednik SSP

                                                                                                        Lazar Ranitović

 

SSP na međunarodnom turniru u Bugarskoj

U organizaciji SFK Sveti Nikola i opštine Burgas, na terenima sportskog kompleksa „Slavejkov“ u Burgasu, od 11.05 do 13.05.2018. godine je održan tradicionalni međunarodni dobrotvorni fudbalski turnir. Na takmičenju je učestvovalo ukupno 19 ekipa iz Republike Bugarske, Srbije, Makedonije, Grčke i Rumunije. Sindikat srpske policije je predstavljala kombinovana ekipa iz Regionalnih cenatra – Pirot, Leskovac, Kragujevac  i IPA regija Pirot.

U jakoj konkurenciji, pobednik turnira bila je ekipa policajaca „RDMI-Vraca“. Regionalni centar Pirot zauzeo je 5. mesto, ali pored toga, dobitnik je dve nagrade: nagrada za fer-plej i nagrada za najorganizovaniju ekipu na turniru.

Nakon završetka takmičenja, usledila je dobrotvorna večera, uz prisustvo mnogih VIP gostiju, koji su uručili nagrade učesnicima. U ime Sindikata srpske policije, od strane člana SSP RC Pirot Srđana Pešića, dodeljeni su skromni pokloni i to: g-dinu Pavlinu Kovačevu, g-dinu Dimitru Nikolovom – gradonačelniku grada Burgas, g-dinu Valeri Gerovom – šefu carine Vidin, g-dinu Antonu Andonovu – načelniku granične policije Burgasa.

Sva prikupljena sredstva od turnira biće donirana deci poginulih radnika, pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Bugarske.

Sindikat srpske policije se zahvaljuje organizatorima i učesnicima turnira na gostoprimstvu, pozitivnom raspoloženju, vedrom duhu i odličnoj međunarodnoj saradnji. A kakva je atmosfera vladala u Burgasu, možete videti na slikama ispod teksta.

Služba za informisanje SSP
Zoran Stojčić

DOPIS MINISTRU – IZMENA PRAVILNIKA O SOLIDARNOJ POMOĆI

Užice, 17.05.2018. godine – Predsednik Sindikata srpske policije Lazar Ranitović uputio je dopis ministru unutrašnjih poslova, gospodinu dr Nebojši Stefanoviću, u kome predlaže izmenu i dopunu Pravilnika o solidarnoj pomoći, formiranje Fonda, ali i solidarisanje zaposlenih u MUP-u.

Služba za informisanje SSP
Zoran Stojčić

 

PETI MESEČNI SASTANAK U KABINETU

Beograd, 10.5.2018. godine – U Palati Srbija održan je peti ovogodišnji mesečni radni sastanak predstavnika Sindikata srpske policije i Radne grupe za saradnju sa sindikatima u MUP-u. Sastankom je, u odsustvu državnog sekretara Dijane Hrkalović, predsedavao pomoćnik direktora policije Slobodan Malešić. Delegaciju SSP-a činili su predsednik Lazar Ranitović, generalni sekretar Darko Ocokoljić, članovi GO SSP Jelena Tasić i Zoran Stojčić.

Razgovaralo se o sledećim temama:

  1. Penzionisanje po članu 173a Zakona o policiji

Nakon poslatog dopisa ministru unutrašnjih poslova dr Nebojši Stefanoviću 4057-01/15 dana 27.04.2018. godine, gde očekujemo odgovore, kako bi stali na put raznim dezinformacijama, Sindikatu srpske policije obratilo se nekoliko bivših pripadnika specijalnih jedinica – učesnika  rata, koji ispunjavaju većinu  kriterijuma za penzionisanje. Daćemo nekoliko primera: jednom broju sadašnjih i bivših pripadnika specijalnih jedinica, za ispunjavanje uslova od 45 godina starosti nedostaje samo nekoliko dana, odnosno nedelja. Najviše su ugrožena godišta 1974. i 1975. učesnici najsloženijih ratnih operacija (JSO, Žandarmerija ). 

Predlog SSP-a je da se uradi analiza takvih slučajeva, a zatim  spiskovi i da se u zavisnosti od potreba i procena na kraju godine predloži izmena i dopuna člana 173a Zakona o policiji i/ili Odluke ministra unutrašnjih poslova, gde će  pored pomenutih slučajeva biti obuhvaćeni pripadnici jedinica koji su posle ratnih dejstava ranjavani, povređeni ili su zbog svog zdravstvenog stanja bili ograničeni za dalja angažovanja u PJP i PJM. Radna grupa se složila sa iznetim stavovima sindikata i preneće naše sugestije  Kabinetu ministra.

Na pitanje predsednika SSP Lazara Ranitovića, da li će ovakav vid prevremenog odlaska u penziju značiti i umanjenje (0,34% po godini), dobili smo odgovor da će se obračun vršiti na sličan način kao kod starosne penzije i da takvog umanjenja neće biti.

  1. OŽ Niš – Na decembarskom sastanku dobili smo podatak da će se na početku 2018. godine OŽ Niš preseliti u kasarnu u Aleksincu, gde bi se tom prilikom rešio i problem jednolične ishrane. Da li su odvojena neophodna sredstva, analizirani uslovi za smeštaj i kada možemo očekivati realizaciju?

Zamenik načelnika Sektora za materijalno-finansijske poslove Drago Bjelica je rekao da u odnosu na ostale odrede, OŽ Niš ima veoma loše uslove smeštaja i rada, dodao da su obezbeđena finansijska sredstva i da će za par meseci početi radovi oko premeštaja.

  1. OŽ Niš – U Odredu se ne postupa po depeši ministra unutrašnjih poslova dr Nebojše Stefanovića 01 broj: 4987/2017 od 10.maja 2017. godine, jer se vreme provedeno na službenom putu van mesta rada ne evidentira u vremeniku rada. Zahtevamo pokretanje DP prema odgovornim rukovodiocima.

Pomoćnik komandanta AleksandarĐorđević je negirao tvrdnje sindikata i obrazložio time da su od strane Komande Žandarmerije povodom primene ove depeše izvršene 11 kontrolne delatnosti u OŽ Niš, posle kojih nisu ustanovili takve i slične nepravilnosti.

Lazar Ranitović je izrazio sumnju u ove provere i naveo nekoliko primera gde se vreme provedeno u putu ne uračunava u radno vreme, među kojima je povratak i odlazak OŽ Niš, na terenima u Preševu i Bajinoj Bašti.  Dobili smo obećanje da će eventualne greške koje su nastale biti ispravljene.

Iskoristili smo ovu priliku i pitali gospodina Đorđevića da li su tačne informacije koje kruže u OŽ Niš da postoji naredba i da na terenu zaposleni moraju imati 120 radnih časova, ni više ni manje.  Dobili smo odgovor da se radi o dezinformacijama, jer ne postoji takva i slična vrsta naredbe.

  1. OŽ Beograd – Na prošlom mesečnom sastanku dobili smo podatak da je izvršena kontrola zračenja u bazi Lipovica 2. Potreban nam je dokaz o kontroli kako bi dostavili zaposlenima u Odredu jer oni u to ne veruju.

Na zahtev tadašnjeg komandanta PTJ, Institut Vinča je 2006. godine vršio merenja i nisu otkrivena štetna zračenja u Lipovici. Takođe je Agencija za zaštitu od jonizujućih zračenja i nuklearnu sigurnost Srbije uradila analizu teritorija koje su bile mete raketa sa osiromašenim uranijumom . U toj analizi nema Lipovice, i po rečima Draga Bjelice, razlog je taj što je Lipovica gađana tzv raketama „tomahavk“, sa bojevom glavom, bez osiromašenog uranijuma.

Na ponovno insistiranje Lazara Ranitovića da je sindikatu potrebna potvrda, ili izveštaj o tim analizama i kontrolama, kako bi u ove tvrdnje uverili zaposlene u OŽ Beograd, upućeni smo na sajt Agencije na kome se godišnje objavljuju Izveštaji o jonizujućim zračenjima i ispitivanja radionukleida. U to smo se i sami uverili, na sajtu: http://www.srbatom.gov.rs/srbatom/monitoring-radioaktivnosti.htm

  1. OŽ KRALJEVO – Sklapanje sporazuma za isplatu viška radnih sati

Insistiramo da se procedura ubrza, jer su prošli svi rokovi za sklapanje Sporazuma o vansudskom poravnanju i isplati, a zaposleni u Odredu su razočarani zbog toga , rekao je Lazar Ranitović.

Gospodin Drago Bjelica nam je nakon izvršenih provera dao uveravanja da su sredstva za isplatu odvojena i obećao da će pripadnicima OŽ Kraljevo koji su podneli Zahteve za sklapanje Sporazuma (preko 300), višak sati biti isplaćeni u roku od mesec dana, najkasnije do drugog dela plate u junu mesecu.

  1. PU Pirot – Po zatvaranju restorana u PU Pirot, četiri radnika (dva kuvara, prodavac u bifeu i pomoćni radnik) dobili su privremena rešenja na radnim mestima u Odeljenju za analitiku PU Pirot i Odeljenju policije – rad na administrativno-tehničkim poslovima. Bivši načelnik PU Pirot Slaviša Virijević i pravna služba PU Pirot poslali su zahtev za njihov premeštaj u toku 2017. godine, gde je od strane Odeljenja uprave za ishranu i smeštaj data saglasnot za njihov prelazak u Direkciju policije – Uprava za Upravne poslove. Sa ovim zahtevom se kasnije i saglasio novopostavljeni načelnik PU Pirot Zoran Bogdanović. Do dana današnjeg ne zna se njihov status.

Dobili smo odgovor da će nakon stupanja sistematizacije, pomenuti zaposleni dobiti trajne premeštaje i to: troje u Upravu za upravne poslove i jedan u Sektoru za materijalno-finansijske poslove. Gospodin Malešić  je dodao da je najbitnije da ovi ljudi, inače  žrtve promena nakon ukidanje Komande zajedničkih snaga vojske i policije, neće ostati bez posla.

  1. PU Prijepolje – Odluka o ograničavanju broja sati pripravnosti na 2.000 sati mesečno na nivou policijske uprave se primenjuje bez izuzetaka. Iako je na prošlom sastanku gospodin Malešić rekao da se Direkciji policije nadležni rukovodioci OJ mogu obratiti i obrazložiti zahtev za povećanje broja sati u PU Prijepolje to nije urađeno, iako je verovatno bilo neophodno. Pozivamo se na taj zaključak, jer pojedinim zaposlenima koji su prešli ovaj limit pripravnih sati za mesec mart 2018. godine, ona nije isplaćena iako su po rasporedu rada i plana bili pripravni.

Na zahtev gospodina Malešića, sastanku je prisustvovao zamenik načelnika PU Prijepolje Hadžalić Čamil, koji je u svom pisanom Izveštaju, ali i sindikatu obrazložio da su nadležni rukovodioci u PU Prijepolje procenili da je broj pripravnih sati od 2.000 sasvim dovoljan za nesmetanu organizaciju rada tokom marta meseca. On ne spori da je postajala mogućnost odstupanja i nastanka problema u radu i da novonastali „prekoračeni“ pripravni sati nisu isplaćeni. Od strane načelnika PU Prijepolje je dana 07.05.2018. godine izdat nalog da se moguće nepravnilnosti otklone, a oštećenima će ubrzo biti i isplaćena nastala dugovanja po ovom osnovu.

Gospodin Malešić je ponovo istakao da Direkcija policije neće praviti probleme, i u svakom opravdanom zahtevu će odobriti prekoračenje ove kvote od 2.000 i ti pripravni sati biće evidentirani i isplaćeni na vreme. Takođe se zahvaljuje Sindikatu srpske policije na dostavljanju ovakvih i sličnih informacija, jer se na osnovu njih eventualne greške i propusti pravovremeno otklanjaju i sprečava mogućnost pokretanja sudskih sporova i stvaranja dodatnih troškova MUP-u.

  1. Solidarna pomoć i izmena Pravilnika o solidarnoj pomoći

Predsednik SSP Lazar Ranitović je predložio izmenu pojedinih članova Pravilnika o solidarnoj pomoći, jer je očigledno da se radi samo o tipičnoj refundaciji nastalih troškova. Potrebno je prilikom izmena obratiti posebnu pažnju oko visine novčanih iznosa vezanih za duže i teže bolesti i urediti ovu materiju, tako da svaka duža i teža bolest mora imati svoju fiksnu vrednost u dinarima. Na taj način, svi u postupku biće ravnopravni.

Služba za informisanje SSP
Zoran Stojčić

NAČELNICE, TRAŽIMO HITNE ODGOVORE!!!

Nakon još jednog u nizu tragičnih događaja u Ministarstvu unutrašnjih poslova, gde je policijski službenik  Dragan Ristić iz sela Jelašnica kod Leskovca službenim pištoljem izvršio samoubistvo u porodičnoj kući, predsednik Sindikata srpske policije Lazar Ranitović uputio je dopis načelnici Odeljenja za psihološku prevenciju i selekciju Tanji Jeremić Velimirović.

 

Služba za informisanje SSP
Zoran Stojčić

NAPAD NA POLICAJCA U LAZAREVCU

Lazarevac, 03.05.2018. godine – Intervencije policijskih službenika nikada nisu lake i uvek su nepredvidive. Tako, čak sasvim obična i bezazlena, ona u trenutku preraste u noćnu moru dok se ne privede kraju. Najgore je to, kada se na prvi pogled žrtva, na kraju preobrazi u napadača. Nažalost, na svojoj koži to je osetio policijski službenik PS Lazarevac Živadin Proković.

Dana 03.05.2018. godine oko 23,55 časova patrola PS Lazarevac poslata je u ulici 1300 Kaplara u visini broja 88 gde je prijavljeno narušavanje JRM-a. Prilikom dolaska na mestu događaja, zatečena su četiri lica i to: S.M i S.D koji su stajali i posmatrali L.S i L.F koji su ležali jedan preko drugoga. Patrola je razdvojila L.S i L.F, a L.F je još uvek ležao na trotoaru i psovao L.S. U tom trenutku, deliću sekunde, u toj gužvi L.F. koristi priliku i zatvorenom šakom desne ruke udara policijskog službenika Živadina Prokovića u predelu desnog oka. Brzom reakcijom, povređeni Proković i kolega iz patrole Sredojević, savladavaju L.F. i uz pomoć druge patrole dovode ga do prostorija PS Lazarevac i istog procesuiraju.

Proković Živadinu je ukazana lekarska pomoć u H.S D.Z. Lazarevac, a dalje lečenje je nastavio u UC Valjevo. Kolegi želimo uspešan oporavak i brz povratak na posao, a kakvu je povredu naneo jedan udarac, možete videti na fotografijama ispod teksta. Prema našim informacijama , nadležni tužilac i u ovom slučaju nije tražio pritvor za L.F. tako da će se on braniti sa slobode.

Praksa je pokazala da u većini slučajeva, na napade i ometanja ovlašćenih službenih lica prilikom obavljanja službenih zadataka, tužilaštvo blagonaklono gleda prema osumnjičenima i prema njima se uglavnom preduzimaju mere i radnje u redovnom postupku. Upravo je taj procesni deo jedan od ključnih problema u istražnom i predistražnom postupku i zbog toga apelujemo na nadležne pravosudne organe da u takvim slučajevima reaguju nultom tolerancijom i krivični postupak završe u što kraćem roku.

Nemojte dozvoliti da napadi na policijske službenike prolaze nekažnjeno, a obrazloženja presuda budu puna olakšavajućih okolnosti po optuženog (npr. u ovom slučaju alkoholisanost). Napad na policajca bi trebalo da bude napad na državu, a ta parola je u poslednjih nekoliko godina, usled mnogobrojnih oslobađajućih presuda obesmišljena.

Služba za informisanje SSP
Zoran Stojčić

KOME VEROVATI NA GLOBALNOM TRŽIŠTU SINDIKATA?

Poslednjih nekoliko godina širom Srbije, od strane zaposlenih u državnim organima masovno se pokreću sudski postupci radi zaštite njihovih radničkih prava. Naravno, među tuženima od strane svojih radnika nalazi se i MUP, a po našim podacima je u samom vrhu po broju utuženja. S jedne strane, stvarno je „tužno seći granu na kojoj sediš“ jer od skromne plate preko 45000 zaposlenih izdržavaju svoje porodice, a s druge, živimo u demokratskom društvu i po pravilu, primena propisa bi trebalo biti obaveza i pitanje nečije odgovornosti. Kada u praksi, usled mnogobrojnih faktora nastanu problemi u toj primeni, počinje glavobolja za sve one u lancu funkcionisanja: oštećenog radnika, rukovodioca, poslodavca i sindikata. Ima li leka?

Tržište je prezasićeno lekovima. Apoteke kao glavni distributeri nude različite vrste lekova: jeftine, a sporodelujuće, malo skuplje, ali sa neželjenom reakcijom, i najskuplje, a najdelotvornije. U svim ovim slučajevima prodavci u apotekama zadovoljno trljaju ruke nakon prodaje. Međutim, kako bi izbegli troškove, pritiske i neželjene efekte, a pritom se izlečili,  potrebno je na vreme i preventivno delovati, ući u samu srž nastanka bolesti i iskoreniti je.

Naveli smo jednu kratku analogiju sa apotekama, prodavcima i lekovima aludirajući na sindikate, advokate i mehanizme, kako bi na metaforičan način predstavili situaciju u kojoj se nalazimo. Pojavom mnogobrojnih sindikata u MUP-u, čiji tačan broj stvarno ne znamo, jer je podložan promenama (ima ih oko tridesetak), nastalo je, ekonomskim rečnikom – prezasićenje tržišta. Sindikati,  shodno politici i svojim internim aktima koriste različite mehanizme radi stvaranje poverenja i privlačenja članstva, gde pojedini pritom ne mare za krajnje posledice. Laži, obmane i plasiranje dezinformacija koristeći društvene mreže, stvaraju zabludu i nepoverenje među radnicima MUP-a. Prilikom deljenja određenih novosti i dešavanja, često dolazimo do situacije da su potpune iste stvari između  tri ili četiri sindikata kontradiktorne. Kome verovati?

Verujte sebi. Potrebno je uraditi ono najteže –  da  u moru podataka koji od strane sindikata u MUP-u  svakodnevno kruže internetom, počevši od kupovina na rate, preko standardnih objava „biće isplata putnih troškova“ pa sve do protesta i tužbi, uradi njihovo filtriranje i obrada i da na takav način svako ponaosob donese ključnu odluku. Logički čvrstu, jaku i neoborivu, potkrepljenu svim činjenicama i rezultatima. Ona bi trebalo da bude glavni okidač datog poverenja i legitimiteta sindikatu da nekog zastupa.  Ako nečije poverenje, odnosno, nečija odluka usled novih informacija bude dovedena u pitanje,  ponavlja se ovaj postupak. .

Apoteke su kao pojedini sindikati, stalno se otvaraju, ali i menjaju vlasnike i one nam u jednom broju slučajeva i ne trebaju.  Mi se možemo izlečiti i pre nastanka prvih simptoma i rešiti taj problem jednom za svagda – direktno ući u suštinu i razloge nastanka bolesti i uz pravilno presimptomsko lečenje, strpljenjem i upornošću doći do ozdravljenja organizma.  A to, nažalost, ne može baš svako…

Još jedan dokaz tome je i 1. maj, dan kada se tradicionalno organizuju manifestacije i protesti širom sveta. Ovaj dan je pokazao da je sindikalna svest i borba  za radnička prava u Srbiji na veoma niskom nivou. Želeli mi to da priznamo ili ne, on je postao samo jedan u nizu nekoliko neradnih dana koji se praznuju, praktično jedan sasvim običan produžen porodični vikend. Tako je već decenijama, a od strane nekoliko sindikata on se obeležava samo simboličnim protestom, u kome, nažalost, uglavnom učestvuju samo stotinak njihovih aktivista i mali broj radnika . Kada na kraju to sve sumiramo, vraćamo se po starom . Prvi maj je i ove godine pokazao  da sindikati u Srbiji nemaju dovoljno snage, a radnička klasa dovoljno samopouzdanja, poverenja i hrabrosti da se u što većem broju okupe na jednom mestu i ukažu na veoma težak status radničke klase.  Glavni razlog leži u tome da su radnici u Srbiji „prodani“ više puta u prethodnih nekoliko godina.

Do povratka njihovog poverenja, sindikatima ostaju drugi načini sindikalne borbe, gde hteli,  ne hteli, oni moraju u dogovoru sa poslodavcima napraviti jedan odgovorajući balans gde će svi biti zadovoljni. A jedan od najsvrsishodnijih načina za to je – KOLEKTIVNO PREGOVARANJE.

Služba za informisanje SSP
Zoran Stojčić