Skip to main content

Mesec: novembar 2017.

HEROJI IZ NAŠIH REDOVA

Dnevni list BLIC je u izdanju od petka 24.11.2017. objavio zanimljiv tekst pod naslovom „Ovo su istinski heroji – umesto smrti, oni slave život“. Nisu nam poznati kriterijumi kojim su se vodili prilikom izbora tih desetak heroja koje su izdvojili iz mora drugih, običnih ljudi, vrlo često potpuno anonimnih, a koji zavređuju svaku pohvalu. Svakako, svi ovi ljudi zaslužuju da se nađu na ovoj listi a naše posebno zadovoljstvo jeste što su među njima čak četvorica naših kolega. Nažalost, dvojica među njima nisu više fizički prisutni među nama ali će u sećanju ostati zauvek kao i naš ponos i poštovanje koje osećamo dok izgovaramo njihova imena.

Tekst iz BLICA počinje ovako:

OVO SU ISTINSKI HEROJI: Umesto smrti, oni slave život

Da je savremeno doba odavno izgubilo osećaj za ljudskost i dobročinstvo jasno je svima. Ipak, pojedini ljudi ne prestaju da nas svakodnevno ubeđuju u suprotno. Ovoga puta izdvajamo nekolicinu koja se istakla svojim velikim delima i vratila veru u ljude. Neki su to, na žalost, platili životom i više nisu sa nama, drugi su bili na ivici smrti kako bi pomogli onima u nevolji, neki su bukvalno dali deo sebe, a neki prosto svaki dan žive tako što nesebično pomažu. Ovo su istinski heroji.

Uz svaku od priloženih fotografija u tekstu sledi kraće obrazloženje a mi smo izdvojili fotografije i reči kojima opisuju podvige naših kolega:

Dejan Lazarević
Vatrogasac Dejan Lazarević svojom herojskom smrću postao je simbol junaštva i požrtvovanosti usred jedne od najvećih prirodnih nepogoda koje su pogodile Srbiju. Njega je 2014. godine odnela bujica dok je, držeći se za sajlu, uz pomoć svog kolege pokušavao da pomogne Ljubiši Jovićeviću, radniku livnice u Topoli, da siđe s drveta. Ljubiša je ujutro biciklom pošao na posao, ali ga je kod mosta u Žabarima odnela voda, i on se spasao tako što se popeo na drvo. Telo hrabrog vatrogasca pronađeno je narednog dana.

Miodrag Rajković i Milan Vidojević
Fotografija vatrogasca Miodraga Rajkovića kojem se uhvatio led na trepavicama nakon celodnevnog spasavanja zavejanih ljudi na auto-putu ka Nišu izazvala je ogromnu podršku na društvenim mrežama početkom ove godine. Prema njegovim rečima, on je zajedno sa kolegom Milanom Vidojevićem „samo radio svoj posao“ kada je iz snega i leda vadio povređene u lančanom sudaru koji se na ovoj deonici desio, a u kojem je učestvovalo oko 30 vozila. (Samo na FB stranici SSP fotografiju je videlo više 600.000 ljudi – primedba M.L.)

Stevan Sinđelić
Pripadnik Žandarmerije Stevan Sinđelić preminuo je nakon što je hicem pogođen u glavu u blizini prelaza Merdare. On je s kolegama obezbeđivao mesto uviđaja posle incidenta sa šumokradicama koji se dogodio dan pre i u kojem je jedan Albanac ranjen u nogu. Šumokradice su se vratile kako bi uzele oružje koje su za sobom ostavile. U razmeni vatre, Stevan je pogođen u glavu, na rođendan majke.

Ministarstvo unurašnjih poslova ima čime da se ponosi i na koga da čuva uspomene! U našim redovima ima nebrojeno mnogo Sinđelića, Vidojevića… SSP podržava ideju ministarstva i inicijativu ministra Nebojše Stefanovića o podizanju spomenika na novom Beogradu, posvećenog svim našim palim herojima.

Služba za informisanje SSP
Mile Lazarević

ISPLATA NAKNADE ZA OSTVARENI VIŠAK RADNIH SATI

Vranje, 24.11.2017. godine, – Danas je izvršena uplata viška radnih sati našim članovima u još jednoj organizacionoj jedinici – u PS Preševo. Više od 130 zaposlenih, bez tužbi i ikakvih troškova, na osnovu vansudskog poravnanja i u skladu sa dogovorom Sindikata srpske policije i predstavnika poslodavca, ostvarilo svoja prava.

Za period od 01.01.2015. – 31.12.2015. prosek isplaćenih viška sati je oko 40.000 dinara po zaposlenom.

SSP nikada nije bio zagovornik pokretanja bespotrebnih tužbi čija jedina svrha jeste jeftina demagogija i privlačenje novih članova. Naš rad krase upornost i odgovornost, i prema zaposlenima i prema kući u kojoj radimo. Tužbe, kao jedan od legitimnh vidova sindikalne borbe, koristimo kao krajnji mehanizam u zaštiti prava zaposlenih, nakon što iscrpimo sve ostale mogućnosti.

Hvala svim članovima koji su imali strpljenja i poverenja u SSP. Znali smo da u saradnji sa vrhom ministarstva možemo dogovoriti isplatu naknade zaposlenima, uprkos protivljenja pojedinih starešina na nižem nivou, upravo onih čiji propusti u radu su i doveli do problema. Pohvale zaslužuje i rukovodstvo ministarstva koje je ovim pokazalo spremnost za saradnju u korist radnika, što u nekim ranijim vremenima nije bio slučaj.

Upornošću i insistiranjem na rešavanju ovakvih problema vansudskim poravnanjima, osim zaposlenima, pomažemo i MUP-u da izbegne plaćanje ogromnih sudskih troškova i to je ono što nas razlikuje od ostalih sindikata.

Služba za informisanje SSP
Zoran Stojčić

ZAKON O POLICIJI: MUP uvažio brojne predloge Sindikata srpske policije

Beograd, 21.11.2017. godine, – Danas je u Kabinetu ministra održan radni sastanak predstavnika Ministarstva unutrašnjih poslova i delegacije Sindikata srpske policije. Ispred MUP na sastanku su učestvovali državni sekretar Dijana Hrkalović, sekretar ministarstva Milica Ćatić i pomoćnik direktora policije Slobodan Malešić. Delegaciju SSP predvodio je predsednik Lazar Ranitović a činili su je još i članovi GO SSP Mile Lazarević i Siniša Ćuk.

Nakon kratkih pozdravnih reči, gospođica Dijana Hrkalović je naglasila kako je SSP jedini nereprezentativni sindikat koji, od samog početka, učestvuje u konsultacijama na donošenju Predloga zakona o izmenama i dopunama zakona o policiji. Premda nisu imali tu obavezu, u MUP je procenjeno da možemo pružiti veliki doprinos u tom poslu.  Namere i prioritetne ciljeve koje MUP želi da postigne predloženim izmenama, kao i obrazloženja pojedinačnih rešenja u predlogu približila nam je sekretar ministarstva, gospođa MilicaĆatić.

Za iskazanu otvorenost i želju MUP da, u saradnji sa relevantnim sindikatima, kakav SSP svakako jeste premda još uvek ne i zvanično reprezentativan, dođe do najboljih zakonskih rešenja kojima će biti unapređen rad policije i svih zaposlenih, rukovodstvo ministarstva zaista zaslužuje sve pohvale. Ne moramo bilo koga podsećati da je pre samo godinu i nešto više dana tako nešto bilo nezamislivo i da je na trenutno važeći ZOP presudan uticaj imao jedan čovek, nedostupan sindikatima, ali i gluv na sugestije dugogodišnjih najviših rukovodilaca u ministarstvu!

Moramo da se složimo da predstavnici MUP ovog puta deluju zaista iskreno kada govore o namerama da olakšaju rad policiji i da isprave najlošija rešenja u važećem ZOP, na koja su većina sindikata imala primedbe u predhodnom periodu. Uostalom, usvojenim predlogom u dobroj meri se to i postiže mada je rukovodstvo MUP nailazilo na velike otpore drugih ministarstava, pre svega ministarstva pravde i finansija, te da se može reći da ćemo po brojnim pitanjima biti u prednosti nad ostalim državnim organima. Takođe, treba reći i pohvaliti se činjenicom da je od prvih konsultacija, na nacrt predloga iz avgusta, prihvaćen veliki broj predloga Sindikata srpske policije koji su u međuvremenu postali deo zvaničnog predloga zakona. Ne želimo da budemo maliciozni, ali zaista nismo zapazili ikakav doprinos drugih sindikata po ovom pitanju.

Danas su podržani još neki naši predlozi ali ne svi, tako da i dalje ima mnogo prostora za unapređenje ovog predloga. S obzirom da konačnu reč na predloge daju neki drugi organi, ne bi bilo fer da danas izlazimo u javnost sa detaljima sa sastanka. Ono što možemo posebno da naglasimo i što je većinu zaposlenih brinulo jeste to da više neće biti zakonskog osnova za gubitak posla samim pokretanjem krivičnog postupka protiv nekoga, već tek nakon pravosnažne kazne zatvora. Takođe, naknada troškova za dolazak na posao i odlazak sa posla propisana je za stvarne relacije i realne troškove, a ne samo na teritoriji opštine rada.

Svi preostali naši amandmani na predlog Zakona o izmenama i dopunama ZOP, koje je pripremio stručni tim SSP, a koji nisu podržani od strane MUP, biće dostavljeni nadležnim skupštinskim odborima i poslaničkim grupama u Narodnoj Skupštini.

Služba za informisanje SSP
Mile Lazarević

POLITIČARI, DRŽITE VAŠE PRLJAVE RUKE DALJE OD POLICIJE!

Gospodo političari trećerazrednih kombi-stranaka, sa brojem glasača manjim od broja članova Sindikata srpske policije, držite se dalje od policije! Ne zloupotrebljavajte naše ime, ne vadite rečenice iz konteksta, ne prekrajajte ih po svom nahođenju!

Dosta nam je političara koji nas koriste zarad svojih sitnih dnevno-političkih interesa!

U svojim današnjim tvitovima delove teksta našeg saopštenja zloupotrebila je izvesna Marinika Tepić, poznata po tome da je poslanica postala kao član jedne stranke, da je proletos vodila kampanju lideru druge a danas je i sama jedan od lidera neke nove, treće stranke.

Ta i takva političarka, koja leže u jednoj a budi se u drugoj stranci, daje sebi za pravo da optužuje policiju za kasnu reakciju, prećutkujući jedinu istinu da je patrola policije odmah po pozivu izašla na teren, obezbedila tragove na licu mesta i učinila sve da se oštećena porodica oseti bezbednom. To je ono što je posao policije, to je ono što nas kao sindikat zanima. Nećemo dozvoliti prljanje imena policije političarima koji od buve prave magarca, zaboravljajući pri tome da je te večeri, na teritoriji PS Pećinci, bilo izvšeno još dva krivična dela a da je policija prioritet dala ovom slučaju. U pitanju su bili klasični primeri provalnih krađa i to kod ljudi koji veze sa politikom nemaju, te ne stoje ni optužbe da se radi o nekakvom politički motivisanom zastrašivanju.

Gospođa Tepić kao ključni dokaz nekakve zle namere policije iznosi našu rečenicu „Neko je tada izračunao da će država osiromašiti zbog dodatka za noćni rad pripadnicima kriminalističke policije!Ali namerno propušta da kaže na koji period se odnosi to „TADA“, propušta da citira jednu drugu, bitniju rečenicu koja daje tu vremensku odrednicu: „Razlog leži u tome što su kriminalističkoj policiji, nakon početka pune primene prvog PKU za policijske službenike 2012. godine, ukinute noćne smene u većini policijskih stanica.“

Ne verujemo da joj se slučajno omaklo, ubeđeni smo da je prećutkivanje rezultat želje da odgovornost za sve loše u policiji pripiše sadašnjoj vlasti i sadašnjem ministru. Istine radi, noćni rad kriminalističkoj policiji u manjim sredinama (ali i u svim beogradskim opštinama) ukinut je u vreme „Tadić-Dačić vlasti“ koja je odavno promenjena. Ono što se nije promenilo jeste SSP i naš kritički, ali pre svega realan, odnos prema svim vlastima! I tada smo, baš kao i sada, ukazivali na svu pogubnost takvih mera ušteda! Kako reče jedan komentator na našoj FB stranici, takva odluka je „potez jednak onome kada bi se, zbog štednje, ukinula dežurstva hitne pomoći ili vatrogasaca,’jer tada ima manje intervencija i ekipe često sede besposlene’.“

Ono što današnjem rukovodstvu ministarstva možemo da zamerimo jeste to što nisu ispravili i tu katastrofalnu brljotinu predhodne garniture na vlasti! Na tome ćemo insistirati u daljim pregovorima sa Radnom grupom MUP za saradnju sa sindikatima.

Svakako je ovaj slučaj iz Pećinaca jedan od onih koje mi policajci odlično razumemo i sa kojim se svakodnevno susrećemo ali građani te naše probleme ne vide na taj način (onako kako zaista jeste), već uz dozu opšteg revolta radije prihvataju stvari onako kako im zluradi serviraju. Naravno, to serviranje biva upodobljeno u skladu sa dnevno-političkim potrebama za stranačko prepucavanje.

Upravo stoga je usledilo naše saopštenje odmah nakon prvih krivljenja istine od strane opskurnih političkih likova!

Verujemo da će naš glas, glas profesionalaca, imati veću težinu i dalji odjek među građanima!

Predsednik SSP
Lazar Ranitović

Zašto se kasnilo sa uviđajem u Pećincima?!

Sindikat srpske policije najoštrije osuđuje zloupotrebu događaja u Pećincima i pokušaj političara da u svoje prljave borbe uvuku policijske službenike koji profesionalno i odgovorno izvršavaju sve službene obaveze.

U javnosti su optuženi i već oglašeni odgovornima članovi uviđajne ekipe u Pećincima, jer su „izašli na lice mesta tek nakon tri sata od prijave događaja“. To je manje-više tačno, ali se niko, pre osude tih kolega, nije zapitao zašto je to tako. Političari, odavno naviknuti na razne privilegije, nama običnim smrtnicima nezamislive, ne žele ili ne mogu da shvate realne probleme policajaca na terenu. Da li su možda pomislili da je uviđajna ekipa imala drugi započet posao? Ili su očekivali da život stane, sve drugo bude zanemareno i da se sva policija sveta stavi njima na raspolaganje?

Sa koliko vremena čekanja bi bili zadovoljni? Sat vremena? Pola sata? Pet minuta?

Čekanje na uviđajnu ekipu skoro tri sata jeste naša profesionalna bruka, to treba priznati, ali i objasniti zašto je to tako. Najpre treba odmah reći da u Policijskoj stanici u Pećincima ne radi ni jedan kriminalistički tehničar i da je inspektor morao da sačeka njegov dolazak iz Rume. Manje je poznato i to da u samim Pećincima kriminalistički inspektori rade samo prvu smenu, zbog manjka ljudstva. Takođe, javnost treba da zna i da o samom uviđaju, o izlasku ili neizlasku na lice mesta, odlučuje mesno nadležni tužilac a ne policija. Naravno, odlučuju i policijske starešine koje, sprovodeći naložene mere štednje, u cilju smanjenja troškova, oklevaju sa izdavanjima naloga za prekovremeni rad. Sve te komplikacije i konsultacije odnose dragoceno vreme a donose kašnjenje.

Možemo ovog puta i da zanemarimo pravila forenzičke struke koja nalažu da je vršenje uviđaja, radi kvalitetnije obrade lica mesta i prikupljanja svih relevantnih tragova, svrsishodnije vršiti na dnevnom svetlu. Ali ne možemo a da ne zapitamo koliko vremena obični građani čekaju na dolazak uviđajne ekipe? Vrlo često i po celu noć, do jutarnje smene! Razlog leži u tome što su kriminalističkoj policiji, nakon početka pune primene prvog PKU za policijske službenike 2012. godine, ukinute noćne smene u većini policijskih stanica. Neko je tada izračunao da će država osiromašiti zbog dodatka za noćni rad pripadnicima kriminalističke policije! Treba reći i da u većini organizacionih jedinica starešine izbegavaju da izdaju naloge za pripravnost. I na tome se štedi! SSP godinama ukazuje na taj problem ali na strani poslodavca nije bilo previše sluha za njegovo rešavanje.

Ali kad se u javnosti digne prašina onda drvlje i kamenje na obične izvršioce. Danas je glavni problem kašnjenje inspektora i tehničara, premda je na licu mesta bila patrola koja je obezbedila sve tragove i čijim samim prisustvom su bili bezbedni i članovi porodice na čiju štetu je izvršeno krivično delo. Ono što su policijski službenici, obični izvršioci, mogli da urade, ono što je bilo do njih, uradili su krajnje odgovorno i profesionalno.

Problem prevazilazi njihovu moć, a političari su upravo ti koji nam mogu obezbediti bolje uslove za rad. Izvolite gospodo, predlažite, glasajte, menjajte zakone i unapredite službu. Najlakše je kritikovati i iznositi paušalne ocene!

Služba za informisanje SSP
Mile Lazarević

NOVOGODIŠNJE POKLON-ČESTITKE: Hoće li ih biti i zašto mislimo da neće!?

Povodom velike zabune u vezi sa novogodišnjim poklon-čestitkama zaposlenima u MUP-u i haosa time izazvanim, SSP saopštava sledeće:

Tačno je da je članom 14. stavom 1. PKU za državne organe predviđeno da je „poslodavac dužan da obezbedi deci zaposlenog starosti do 15 godina života poklon za Novu godinu – novčanu čestitku u vrednosti DO NEOPOREZIVOG IZNOSA“.

Međutim, isto tako je tačno, mada pojedini prećutkuju, da je članom 16. Zakona o budžetu (i za 2016. i za 2017. godinu) propisano da se u budžetskoj 2016. i 2017. godini neće „vršiti obračun i isplata božićnih, godišnjih i drugih vrsta nagrada i bonusa predviđenih posebnim i pojedinačnim kolektivnim ugovorima“.

Šta kaže Zakon o radu?

Ono što nama ne ide u prilog jesu odredbe Zakona o radu koji u članu 4. propisuje da kolektivni ugovori moraju biti u saglasnosti sa zakonom, a u članu 8. u stavu 2. stoji odredba:

„Opštim aktom i ugovorom o radu mogu da se utvrde veća prava i povoljniji uslovi rada od prava i uslova utvrđenih zakonom, kao i druga prava koja nisu utvrđena zakonom, osim ako zakonom nije drukčije određeno.“ 

Nažalost, Zakonom o budžetu je urađeno upravo to – „drukčije određeno“, odnosno propisana je zabrana isplata. Stoga pozive pojedinih sindikata na postojanje zakonskog osnova za isplatu novogodišnjih novčanih čestitki smatramo malicioznim, jer se na taj način zaposlenima uliva lažna nada.

Rizikujući da nas neko optuži kako branimo budžet MUP-a ili opstruišemo ostvarivanje prava zaposlenih mi vas ipak pozivamo da svi zajedno sačekamo usvajanje Zakona o budžetu RS za 2018. godinu pa ćemo znati na čemu smo. Do tada se čitava ova halabuka svodi na nagađanje i informacije pouzdanosti na nivou „rekla-kazala“.

SUŠTINA JE da se podnošenjem ili nepodnošenjem zahteva pravni status zaposlenih se ne menja, jer je poslodavac dužan da to obezbedi bez obzira na to da li je neko podneo zahtev! Ukoliko do isplate ipak nekako dođe (kršenjem zakona, ne bi im bilo prvi put da zakone krše), novac moraju dobiti deca svih zaposlenih. Dakle, PODNOŠENJE ZAHTEVA NIJE USLOV, a mi ostavljamo svakom da sam odluči da li će isti podnositi!

Što se prvostepene presude suda u Bečeju tiče, gde je presuđeno u korist podnosioca zahteva, mišljenja smo da je po sredi nerazumljivo loš rad zastupnika MUP-a (znate onu „MUP nije dobio samo onaj ko nije tužio“). Strahujemo da će na Višem sudu ta presuda, nažalost, biti oborena.

Na sledećem linku možete preuzeti obrazac zahteva koji smo pripremili za vas, ukoliko odlučite da isti podnesete:

Zahtev za NG paketic – novogodisnju cestitku – obrazac SSP

Služba za informisanje SSP

MUP ima čime da se pohvali!

Na zvaničnom Jutjub kanalu Ministarstva unutrašnjih poslova, kao i na zvaničnoj Fejsbuk stranici ministra dr Nebojše Stefanovića, pre par dana objavljen je video zapis pod imenom „Rezultati MUP-a u borbi protiv trgovine narkoticima i oružjem januar-oktobar 2017.“.

Na snimku možemo videti zanimljive fotografije načinjene na licu mesta prilikom zaplena droge i oružja ali i prilikom njihovog uništavanja, mogu se videti i cifre koje nam pokazuju broj pojedinačnih zaplena i ukupne količine zaplenjenog oružja i narkotika.

Prikazane cifre su zaista za svaku hvalu i svaki pripadnik MUP-a može i treba da bude ponosan na ostvarene rezultate u ovoj godini. Naravno, zasluge su to, pre svega, predanog rada pripadnika policije koji prikupljaju informacije na terenu. Zasluge idu i rukovodstvima Uprave kriminalističke policije i područnih Policijskih uprava koja su organizacijom posla doprineli uspešnoj realizaciji svake od brojnih akcija. Rukovodstvo Sindikata srpske policije ovom prilikom čestita i zahvaljuje se svim koleginicama i kolegama koji su dali svoj doprinos za ovako dobre rezultate.

Smatramo i da svakako treba naglasiti velike zasluge koje u borbi protiv trgovine oružjem i narkoticima ima ministar Stefanović, koji je svojim zalaganjem dao vetar u leđa službama koje rade na suzbijanju svih vidova kriminaliteta. Za takav stav i iskazanu podršku policajcima mi mu odajemo priznanje, kao i za, nešto ranije, izrečen stav da država neće tolerisati napade na policijske službenike te da će stati iza svakog policajca koji časno obavlja svoj poziv.

I u ovom video snimku možemo videti ministra Stefanovića kako kaže „Priorit MUP-a je borba protiv narko-trafikinga, nećemo stati, bićemo apsolutno posvećeni ovom poslu dok postoji i jedan narko-diler koji pokušava našu decu na ulicama Srbije!“.

Dalje u snimku možemo čuti i da je zbog trgovine narkoticima uhapšeno 432 osobe a zbog krivičnh dela u vezi sa oružjem još 78 lica i tu dolazimo do one ružnije strane medalje. Ne možemo a da ne primetimo kako svakom policajcu ostaje gorak ukus u ustima kada znatan broj tih lica ponovo sreće na ulici. Ne možemo a da se ne zapitamo koliki je, među tih 510 lica, broj napadača na policijske službenike? Koliki je broj višestrukih povratnika, izvršilaca raznih krivičnih dela, kojima suđenja traju godinama?

Svima nama je jasno da problem leži u tužilaštvima i sudovima, da nema mnogo veze sa policijom i sa MUP-om. Ostaje nam da radimo i ne gubimo nadu da će i tome jednom doći kraj. Da će kriminalci početi da bivaju osuđeni na zakonom propisane kazne zatvora, da im neće iznova i iznova pronalaziti olakšavajuće okolnosti i izgovore radi osuda na kazne koje su vređanje rada policajaca ali i zdravog razuma svih građana Srbije.

Do tada, rukovodstvo Sindikata srpske policije će nastojati da u razgovoru sa ministrom obezbedi još bolje uslove za rad i veću bezbednost svakog pojedinca.

Služba za informisanje SSP
Mile Lazarević

PRISTUP TAJNIM PODACIMA

OBAVEŠTENJE O AKTUELNOM PRIKUPALJU PODATAKA U VEZI SA IZDAVANJEM SERTIFIKATA ZA PRISTUP TAJNIM PODACIMA

Zbog učestalih poziva od strane članova i ostalih zaposlenih u MUP-u da se od njih zahteva potpisivanje izjava o postupanju sa tajnim podacima i popunjavanje osnovnih bezbednosnih upitnika, obaveštavamo Vas o sadržini, suštini i svrsi takvog prikupaljanja podataka, iako je to, shodno Zakonu o zaštiti podataka o ličnosti, obaveza poslodavca, odnosno predstavnika poslodavca (postupajućih rukovodilaca), kojim je propisano da se, pre prkupljanja podataka, lice na koje se podaci odnose upoznaje o svrsi prikupljanja i dalje obrade podataka, načinu korišćenja podataka, obaveznosti i pravnom osnovu, odnosno dobrovoljnosti davanja podataka i obrade,…

Suština je (i najbitnije) da je PRAVNI OSNOV AKTUELNOG PRIKUPLJANJA PODATAKA VALJAN, jer je sadržan u Zakonu o tajnosti podataka, kojim je propisano da je pristup tajnim podacima koji su neophodni za obavljanje poslova iz delokruga svog rada moguć samo ukoliko lica dobiju SERTIFIKAT, odnosno DOZVOLU ZA PRISTUP TAJNIM PODACIMA (shodno stepenu tajnosti određenih u sertifikatu). Bez tog sertifikata, tajnim podacima se ne može pristupati (osim predsednika Narodne skupštine, predsednika Republike i predsednika Vlade).

Takođe je propisano da pristup tajnim podacima svih stepene tajnosti koji su im potrebni za obavljanje poslova iz njihove nadležnosti BEZ BEZBEDNOSNE PROVERE imaju SAMO državni organi koje bira Narodna skupština, rukovodioci državnih organa koje bira Narodna skupština, sudije Ustavnog suda i sudije.
Za sva ostala lica sertifikat se izdaje nakon potpisivanja izjave kojom se potvrđuje da će postupati sa tajnim podacima u skladu sa zakonom i drugim propisom i nakon izvršene bezbednosne provere, pri čemu nivo vršenja bezbednosne provere zavisi od stepena tajnosti podataka sa kojima će lice postupati:
1) osnovna bezbednosna provera, za podatke označene stepenom tajnosti „INTERNO“ i „POVERLJIVO“;
2) potpuna bezbednosna provera, za podatke označene stepenom tajnosti „STROGO POVERLJIVO“;
3) posebna bezbednosna provera, za podatke označene stepenom tajnosti „DRŽAVNA TAJNA“.
Svrha bezbednosne provere jeste procena bezbednosnog rizika od pristupa i korišćenja tajnih podataka. Radi vršenja bezbednosne provere lica popunjavaju bezbednosni upitnik.
Zakonom o tajnosti podataka propisana je sadržina osnovnog i posebnog bezbednosnog upitnika.

Nakon izvršene bezbednosne provere nadležni organ dostavlja proporuku za izdavanje ili uskraćivanje sertifikata.

Ukratko – svako lice koje postupa sa tajnim podacima mora dobiti sertifikat (dozvolu). Preduslov za dobijanje sertifikata je bezbednosni upitnik. Svi koji ne dobiju sertifikat ili odbiju da popune i potpišu izjavu i bezbednosni upitnik – ne mogu postupati sa tajnim podacima. S ozbirom na karakter poslova koje kao policijski (i državni) službenicii obavljamo, ovakvi sertifikati su nam neophodni.

Ministarstvo pozivamo da ovim povodom izda zvanično saopštenje, a rukovodiocima naloži da zaposlenima detaljno obrazlože razlog i svrhu prikupljanja podataka (popunjavanja izjava i bezbednosnih upitnika), svrhu obrade tako prikupljenih podataka, način korišćenja tih podataka, obaveznosti (ne)davanja podataka, pravnom osnovu, odnosno dobrovoljnosti davanja podataka i posledicama nedavanja ovih podataka, a kako se među zaposlene ne bi unosio nemir i nepoverljivost. Očigledno je da je „analiza rizika“ ostavila dubok trag kod zaposlenih u Ministarstvu. Uostalom, obaveza upoznavanja zaposlenih sa napred navedenim je propisana Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti.

Služba za informisanje SSP

Novembarski mesečni sastanak u Kabinetu

Beograd, 10.11.2017. godine, – Održan je jedanaesti po redu redovni mesečni sastanak u Kabinetu ministra, sa Radnom grupom za saradnju sa sindikatima. Delegaciju Sindikata srpske policije sačinjavali su: predsednik SSP Lazar Ranitović, zamenik predsednika Mile Lazarević, generalni sekretar Viktor Ratković, član Glavnog odbora SSP Siniša Ćuk i predsednik SG OŽ Niš Nebojša Popović.

Razgovor je vođen po sledećim pitanjima:

  • Neevidentiranje, nepravilno evidentiranje i obračun prekovremenih sati nakon rada preko 12 sati, pre svega pripadnika IJP

Nepravilno evidentiranje i obračun prekovremenih sati se sastoji u tome što se vreme provedeno na radu nakon 12 sati rada ne tretira kao prekovremeni, već kao redovan rad, pa se ne izdaju nalozi za prekovremeni rad, niti se policijskim službenicima ovi sati plaćaju uvećano, niti im se omogućava korišćenje slobodnih dana po principu 1:2, a kao što je to propisano, već se ovi nesporno prekovremeni sati nepravilno preraspoređuju po principu 1:1.

Ovaj problem smo uočili u PU Subotica, PU Novi Sad, PU Šabac i PU Novi Pazar, dok smo u ostalim PU u kontaktu sa tamošnjim rukovodstvom uspeli da dogovorimo zakonitu primenu odredbi o prekovremenom radu.

Na ovaj problem smo ukazali i na prošlom sastanku sa Radnom grupom, kada je tadašnji predsedavajući Radnom grupom – gospodin Slobodan Malešić obećao rešenje ovog problema, kao i organizovanje posebnog sastanka sa načelnikom PU Novi Sad (iz ovog i još drugih razloga), ali ništa od toga nije realizovano. Uz to, gospodinu Malešiću je 15.10.2017. godine, po prethodnom dogovoru, mejlom dostavljen spisak PU u kojima postoji predmetni problem, ali do današnjeg dana nismo dobili povratnu informaciju, niti je ovaj problem rešen, osim u Nišu, gde smo problem rešili nakon sastanaka sa tamošnjim rukovodiocima.

Odgovor na ovo pitanje dao je Slobodan Malešić koji je priznao da su se nakon izvršenih provera i analiza od strane Direkcije policije tvrdnje SSP, iznete na dosadašnjim sastancima, kao i u prosleđenim dopisima, pokazale kao istinite. Nakon naše konstatacije da se pozitivno rešenje navedenog problema nazire u PU Šabac, Malešić je izjavio da će prilikom budućih angažovanja IJP Direkcija policije obratiti posebnu pažnju na PU Subotica, Novi Sad i Novi Pazar, u cilju uspostavljanja zakonitog obračunavanja radnog vremena policijskih službenika. S tim u vezi, nastavio je, 31.oktobra je na teren upućena još jedna instruktivna depeša, kojom je, prema njegovim rečima, nedvosmisleno naloženo da se radno vreme duže od 12 sati obračunava kao prekovremeni rad.

Na izrečenu tvrdnju predstavnika SSP da je predmetna depeša nejasna i nedovoljna precizna, a do kojeg tumačenja smo došli u kontaktu sa pojedinim rukovodiocima org.jedinica, te da je u cilju konačnog rešavanja ovog problema, na žalost, neophodno uputiti još jednu depešu, u kojoj bi eksplicitno bilo naloženo svim odgovornim rukovodiocima da rad duži od 12 sati tretiraju kao prekovremeni, uz izdavanje adekvatnih naloga, Slobodan Malešić je odgovorio da su isti dužni da postupaju u skladu sa Zakonom o policiji, odnosno da se predmetni rad mora obračunavati kao prekovremeni. U cilju dobijanja objektivnih i istinitih informacija sa terena gospodin Malešić je zatražio od predstavnika SSP obaveštavanje na dnevnom nivou, kako bi se, po ovom pitanju, konačno ujednačila praksa u celom Ministarstvu.

  • Neevidentiranje i/ili neobračunavanje pripravnosti u SVS

Tema i problem koji su u više navrata bili „na stolu“, ali su ostali nerešeni do današnjeg dana – kako u smislu postojećeg načina organizovanja pripravnosti, tako i u pogledu sklapanja sporazuma o vansudskom poravnanju sa vatrogascima-spasiocima za koje postoje dokazi da su bili pripravni, ali im ta pripravnost nije obračunata kao uvećanje zarade po tom osnovu.

I nakon nekoliko tematskih sastanaka, uključujući i onaj sa načelnikom SVS Predragom Marićem lično, nakon upornog zalaganja predstavnika SSP da se problem sa neevidentiranom, a samim tim i neplaćenom pripravnošću pripadnika SVS u minulom periodu (januar 2016.-maj 2017.godine) sporazumno reši, predstavnici Ministarstva, a pre svih Goran Nikolić, pomoćnik načelnika SVS, su odbili navedeni predlog, uz izgovor da bi naknadno evidentiranje te prinadležnosti bilo protivzakonito, te da ne postoji drugi način da se oštećeni obesštete. Uz toliko puta iznete tvrdnje da pripadnicima SVS u tom periodu nije bila nalagana pripravnost, što je navodno bila lična procena načelnika OVS, da isti nisu bili dužni da se odazivaju na eventualne pozive, te da protiv onih koji se eventualno nisu odazvali na poziv na intervenciju nisu preduzimane disciplinske niti druge mere, ne preostaje nam ništa drugo osim da konstatujemo da će i po ovom pitanju mnoge, oštećene kolege pravdu i zadovoljenje potražiti putem nadležnih sudova. Sve to, naravno, uz višestruko uvećane iznose na ime sudskih troškova, naknada advokatima i pripadajućih kamata.

  • Pogrešan obračun zarade zaposlenima za vreme odsustva sa rada (godišnji odmor, plaćeno odsustvo)

Takođe tema sa prethodnog sastanka, kojom prilikom je dogovoren poseban sastanak ovim povodom.

Podsećamo, članom 114. stavom 1. Zakona o radu: „Zaposleni ima pravo na naknadu zarade u visini prosečne zarade u prethodnih 12 meseci, u skladu sa opštim aktom i ugovorom o radu, za vreme odsustvovanja sa rada na dan praznika koji je neradni dan, godišnjeg odmora, plaćenog odsustva, vojne vežbe i odazivanja na poziv državnog organa.“ Međutim, zaposlenima se pogrešno obračunava zarada za vreme odsustva sa rada u navedenim slučajevima, tako što se prilikom obračuna za osnovicu koristi OSNOVNA, a ne PROSEČNA zarada u prethodnih 12 meseci, čime se pričinjava šteta zaposlenima za vreme odsustva u navedenim slučajevima.

Zahtevali smo izradu i zaključivanje sporazuma o vansudskom poravnanju sa zaposlenima koji su oštećeni i zakazivanje posebnog sastanka na ovu temu, a zbog kompleksnosti teme, međutim, i pored obećanja na prošlom sastanku sa Radnom grupom, ovaj sastanak nije zakazan.

Pomoćnik načelnika Sektora za materijalno-finansijske poslove Drago Bjelica se složio da postoji neusklađenost između zakonom propisanog i onog kako se obračunava, ali da to nužno nije na štetu zaposlenih, već i u korist, navodeći kao primer da će, prema postojećem obračunu, zaposlenima koji koriste godišnji odmor tokom 2018. godine u naknadu plate biti uračunato planirnao uvećanje od 10%, a što ne bi bio slučaj da se plata obračunava po zakonom propisanom modelu.

Međutim, ovakva konstatacija je naprosto netačna iz razloga što se u oba slučaja uzima u obzir 12 meseci koje prethode mesecu u kojem se godišnji odmor koristi. Dakle, SSP ostaje pri stanovištu da su zaposleni oštećeni i u narednom periodu, a pošto poslodavac ne želi da ovaj problem reši sporazumno na obostrano zadovoljstvo, gde se MUP ne bi izlagao nepotrebnim sudskim troškovima, nakon dodatnih konsultacija sa pravnim zastupnicima, najverovatnije je da će zaposleni svoje zakonsko pravo morati da potraže na sudu.

  • Pogrešan obračun zarade u slučaju zamene rukovodioca

Članom 187. stavom 1. tačkom 6. propisano je da policijski službenik ostvaruje ravo na uvećanu platu u slučaju zamene rukovodioca, i to: do 10 radnih dana – 10% osnovne plate, duže od 11 dana – 15 % osnovne plate. I tako, umesto da se zaposlenom koji menja rukovodioca plata uveća linearno za 10% u slučaju da je menjao rukovodioca do 10 dana u mesecu, a 15% u slučaju da je rukovodioca menjao 11 i više dana u mesecu, vrši nekakav obračun prema broju radnih sati koje je zaposleni koji je menjao rukovodioca ostvario, pa se uvećanje tretira spram broja tih radnih sati, što je potpuno neosnovano.

Na ovaj problem smo ukazali u pojedinim PU, ali smo dobili odgovor da prilikom unosa u sistem za obračun zarada, sistem vrši obračun spram sati, a ne spram dana, što praktično znači da je problem u tome što program za obračun zarada nije programiran u skladu sa zakonskim odredbama, što ne može biti razlog da bilo koji zaposleni bude oštećen.

Gospodin Drago Bjelica je pojasnio da je članom 184. Zakona o policiji propisano da se pravo na uvećanu platu po ovom osnovu utvrđuje posebnim aktom Vlade. Međutim, prema važećem pravilniku ovaj osnov nije predviđen, pa sve do dopune tog pravilnika nema pravnog osnova za obračun.

Naravno da ni ovakvo obrazloženje nije valjano, jer je Zakonom o policiji (ne pravilnikom!) propisano da pravo zaposlenog na uvećanu platu u slučaju zamene rukovodioca. I to ne može biti sporno. Uostalom, zaposlenima koji zamenjuju rukovodioca se već obračunava uvećana plata po ovom osnovu, ali se to ne čini onako kako je to Zakonom o policiji predviđeno: prema broju radnih dana za koje zaposleni zamenjuje rukovodioca, već se to čini prema broju sati, a tu kategoriju (sat) u smislu ovog osnova za uvećanje plate, Zakon o policiji ne poznaje.

Ni u ovom slučaju se ne vidi iskrena želja i volja predstavnika poslodavca da se problem sporazumno reši, na obostrano zadovoljstvo, tako da zaposlenima preostaje da svoja prava izdejstvuju na sudu.

  • Problemi zaposlenih u Žandarmeriji

Za nadležne u ovoj organizacionoj jedinici spremili smo čitav set pitanja:

— Kada će biti izvršena podela nove uniforme? Imamo informaciju da je uniforma stigla u magacin. Ovo pitanje je posebno važno s obzirom na to da je zima na pragu, a postojeća uniforma je dotrajala, pogotovo čizme (za koje takođe imamo informaciju da su stigle u magacin).

— Šta je preduzeto (i ukoliko nije – zašto) na tome da se poboljšaju katastrofalni uslovi za smeštaj i presvlačenje pripadnika beogradskog, a naročito niškog odreda? Ovo je tema bila više puta na sastancima, obrazloženje Radne grupe je da postoji problem u pogledu inovinsko-pravnog statusa objekata. Razumeli smo ovu činjenicu, ali ovo loše stanje predugo traje, a uslovi su sve gori. Bojimo se da je u ovom slučaju mnogo manji problem imovinsko-pravni status, od nedostatka volje za rešavanje ovih problema. U prilog tome je i činjenica da je zgrada Komande OŽ Beograd u potpunosti renovirana pre nekoliko godina, iako i tu postoji istovetan problem imovinsko-pravnog karaktera.

— Ishrana pripadnika OŽ Niš već godinama se sastoji od mesnog nareska i paštete, eventualno sardine. Gotovo je neverovatna nebriga MUP-a za, pre svega, zdravlje tih ljudi. Neophodno je opredeliti sredstva za renoviranje kuhinje-trpezarije i žandarmima omogućiti odgovarajuću ishranu.

— Nepoštovanje odredbi koje se odnose sastavljanje rasporeda rada. Nepoštovanje obaveze sastavljanja rasporeda rada dva dana unapred. Nepotrebno planiranje smena u trajanju od 12 sati, gde se npr. nakon 8 ili 10 sati rada žandarmi usmeno obaveštavaju da je smena završena i da idu kući.

— Zbog brojnih tema i problema koji u provom redu nisu takvog karaktera da bi bili predmet sastanka na Radnoj grupi, kao i zbog ograničenog vremena, potrebno je i neophodno organizovati sastanak sa komandantom Žandarmerije Goranom Dragovićem.

Gospodin Malešić nas je informisao da je za pripadnike Žandarmerije nabavljena nova uniforma i nove kvalitetne čizme, ali da podela uniforme i čizama neće biti izvršena dok se još ne nabave jakne, a što se očekuje krajem tekućeg meseca. Nakon toga će uslediti podela uniforme, jakni i čizama.

Što se tiče objekata u kojima je smeštena Žandarmerija, saopšteno je da su svi u Ministarstvu svesni problema sa smeštajem u OŽ Beograd i OŽ Niš, ali da ne može biti značajnog poboljšanja upravo zbog problema imovinsko-pravnog karaktera. No, započeto je renoviranje WC-a i kupatila u Nišu. Takođe, radi se na rešavanju obezbeđenja smeštaja pripadnika OŽ Niš na drugoj lokaciji – u Aleksincu, a što će biti učinjeno tokom sledeće godine.

Predstavnici Radne grupe su se složili da starešine u Žandarmeriji ne mogu planirati smene duže nego što je potrebno, a potom pre isteka smene žandarmerce upućivati sa posla kući. I upravo ova, kao i još druge brojne teme i problemi u Žandarmeriji biće razmatrane na posebnom sastanku predstavnika SSP i komandanta Žandarmerije Gorana Dragovića koji će biti zakazan u toku sledeće nedelje.

  • Uslovi rada u KZB koje pokriva PU Kruševac i problemi u vezi sa opremom u PO Brzeće

Trebovanje uniforme za obavljanje poslova u ekstremno hladnim uslovima. Naime, za kontrolu i regulisanje saobraćaja prema TC Kopaonik najviše se angažuju  policijski službenici PO Brzeće, neprekidno od početka snežnih padavina, tj. nekih 4-5 meseci. Takođe, radi obezbeđenja JRM na ski-stazama koje se na području PO Brzeće rasprostiru na oko 60% od ukupnog ski-prostora TC Kopaonik, delatnost se obavlja u ski-patrolama, za koje je takođe potrebna uniforma za obavljanje poslova u ekstremno hladnim uslovima.

— Neophodno je obezbediti odgovarajuće terensko vozilo za obavljanje delatnosti u otežanim uslovima (vozilo koje je komforno za obavljanje delatnosti u trajanju od 12 sati neprekidno terenskog rada, koje se retko kvari, ima odgovarajuće grejanje, koje ima sve potrebne oznake policije: rotacije, nalepnice i koje je kao takvo uočljivo u ekstremnim zimskim uslovima).

Gospodin Malešić je pojasnio da primarne policijske stanice na Kopaoniku (baš kao i na Zlatiboru) imaju posebnu uniformu za obavljanje poslova u ekstremno hladnim uslovima, ali da ostele policijske stanice (ispostave, odeljenja) ne mogu dobiti takvu uniformu, jer to nije njihov primarni posao, te da bi u tom slučaju takvu uniformu mogli zahtevati i sve druge policijske stanice gde su niske temperature i snežni pokrivač prisutni tokom značajnog dela godine.

Objašnjenje je isto i u pogledu vozila koje koriste policijski službenici policijskih stanica koje nisu primarne, dok je problem kvarova na vozilima, njihove neispravnosti, neodgovarajućeg grejanja, neodgovarajuće obeleženosti i druge opreme – pitanje za konkretne policijse stanice koje imaju problem sa ovakvim vozilima.

Obavezali smo se da ćemo „na terenu“ izvršiti dodatne provere u vezi sa ovim problemima i o tome izvestiti Radnu grupu.

  • Privremeni premeštaji

Zbog čega se ne odobravaju privremeni premeštaji prema mestu prebivališta u kontekstu spajanja porodica i uštede na putnim troškovima?

Šef Odseka za saradnju sa sindikatima, Sektora za ljudske resurse, Dragiša Cvetković je pojasnio da su Zakonom o policiji (član 198) propisani uslovi za privremeni premeštaj zaposlenih (zamena odsutnog zaposlenog, povećan obim posla, privremeno ograničena radna sposobnost ili obavljanje poslova radnog mesta do okonačanja konkurstnog postupka), te da ni „spajanje porodica“, ni „finansijske uštede“ ne postoje kao zakonski osnovi.

Konstatovali smo da razumemo šta je propisano Zakonom o policiji, ali da, isto tako, MUP mora voditi računa o zaposlenima koji rade i po nekoliko stotina kilometara od mesta prebivališta, baš kao što mora voditi računa o budžetskim uštedama, da je svojevremeno postojala ideja Ministarstva da se ovakvo što sprovede, ali da je ostalo kratkog daha. Gospodin Cvetković je odgovorio da je to apsolutno tačno, ali da se isto tako mora voditi računa o tome da se npr. velikim „odlivom“ iz Beograda policijskih službenika koji žive u unutrašnjosti, stvorio ozbiljan bezbednosni problem. Smatra da će se prilikom nove sistematizacije voditi računa o ovom problemu u slučaju postojanja većeg broja zaposlenih od sistematizacijom predviđenih u pojedinim organizacionim jedinicama.

  • Izbor rukovodilaca nakon donošenja sistematizacije

Do nas stižu informacije iz više izvora, doduše ne sasvim pouzdane, da će se prilikom usvajanja nove sistematizacije izbeći raspisivanje konkursa za rukovodeća radna mesta, već da će se oni jednostavno imenovati. Da li je informacija tačna?

SSP smatra da je, ukoliko je ova informacija istinita, ovo potpuno pogrešno i štetno za MUP, jer se umesto pravilne selekcije i izbora rukovodilaca na konkursima, gde će se izabrati oni sa najboljim kvalifikacijama, stručnim kompentencijama i najboljim rezultatima u dosadašnjem radu, ostavlja mogućnost da na rukovodeća mesta dođu manje kompententni ili potpuno nekompetentni ljudi.

Predstavnici Radne grupe su dematnovali ovakve informacije navodeći da će nakon novog pravilnika o sistematizaciji svakako biti raspisivani konkursi na upražnjena radna mesta – za sva rukovodeća, ali i za izvršilačka, osim za ona za koja ministar pravilnikom propiše da se popunjavaju bez konkursa.

  • Dinamika isplate posebnih naknada i solidarne pomoći

— Posebne naknade za rad sa migrantima i u KZB nisu isplaćene za septembar i oktobar 2017. Šta je razlog kašnjenja isplate? Kada će biti isplaćena, odnosno kakva je planirana dinamika isplate?

— Kada će početi isplata solidarne pomoći po osnovu smrti člana uže porodice, kao i po osnovima dužih i težih bolesti, lečenja i rehabilitacije zaposlenih i članova njihovih porodica onima koji su zahteve predali u 2017. godini? Kolike su planirane isplate za svaki od osnova za solidarnu pomoć? Kada će se odlučivati o zahtevima zaposlenih za solidarnu pomoć u 2017. za zaposlene koji zahtev predaju samim krajem tekuće ili početkom naredne godine i kada će im biti izvršena isplata? Kada će konačno biti isplaćena solidarna pomoć iz 2016. za deo zaposlenih kojima ona još uvek nije isplaćena?

Isplata posebnih naknada za rad sa migrantima i u KZB za septembar biće isplaćene u ponedeljak 13.11.2017. godine, ali da nije poznata dinamika isplate za ubuduće. U vezi sa time isplata posebnih naknada nije jednovremena, gospodin Drago Bjelica je naveo da je to zbog toga što pojedine organizacione jedinice dostave nepotpune i neodgovarajuće spiskove za isplatu, pa se u tim slučajevima isplate vrše nakon izvršenih korekcija i ispravki.

Solidarna pomoć za rođenje deteta za kolege koje su zahteve podnele do 30.9.2017. godine je isplaćena, odnosno bi trebalo da je isplaćena, sledi isplata solidarne pomoći za slučaj smrti člana uže porodice, a potom uskoro i za slučaj bolesti, lečenja, rehabilitacije, nabavke ortopedskih pomagala za zaposlene i članove njihovih porodica. Komisija će zasedati redovno kako bi svi podneti zahtevi bili rešeni do kraja godine. O zahtevima za solidarnu pomoć u 2017. godini koji budu predati samim krajem tekuće godine ili početkom naredne, komisija će odlučiti do kraja januara 2018. Godine. Takođe je planirano da tokom 2018. godine komisija zaseda jednom mesečno, gde će se odlučivati pre svega o zahtevima za isplatu solidarne pomoći za rođenje deteta i za slučaj smrti člana uže porodice, a da li će se mesečno odlučivati i za ostale slučajeve solidarne pomoći ili će to biti učinjeno pri kraju godine – još uvek je neizvesno.

  • Neobjavljivanje podzakonskih propisa MUP-a

Potrebno je, bar na intranet stranici MUP-a, redovno objavljivati sve propise i obavezujuće depeše kojima se propisuju ili preciziraju prava i obaveze policijskih službenika i način njihovog postupanja.

Zakoni i podzakonski akti koji se tiču MUP-a i zaposlenih u MUP-u, a koji se objaljuju u Službenom glasniku RS se nalaze na sajtu MUP-a (odeljak dokumenti). U pogledu pravilnika, instrukcija, odluka i depeša koje se ne objavljuju u Službenom glasniku RS, ne postoji takva evidencija. Predložili smo da pravljenje takve evidencije koja bi bila dostupna svima, a kako bi zaposleni bili upoznati sa svim propisima koji se odnose na njih.

  • Nepotpisivanje sporazuma u vezi sa preporukama RAMRRS-a

Pošto je očigledno da MUP ne želi potpisati sporazum sa SSP-om u vezi sa preporukama RAMRRS-a, iako se predstavnik poslodavca u tom procesu složio sa našim predlozima, iako smatramo da za to ne postoje opravdani razlozi, a nastavlja se svakodnevna samovolja starešina u neprimeni PKU ili se on pogrešno primenjuje, zarad zaštite zaposlenih u MUP-u, predlažemo da ministar raspiše depešu koja će sadržati preporuke RAMRRS-a.

Budući da bi potpisivanje sporazuma vodilo izmenama PKU, sa kojima se MUP složio, ali ne i reprezentativni sindikati, dogovoreno je da MUP svim organizacionim jedinicama uputi depešu čija će sadržina biti istovetna sadržinama preporuka RAMRRS-a.

Služba za informisanje SSP

SSP deo akcije ČEPOM DO OSMEHA

Sindikat srpske policije dobio je lepo priznanje od organizacije Čepom do osmeha. Kao odgovorna društvena organizacija, a zašto ne istaći i jedina u okviru policije, SSP je aktivno podržao organizaciju Čepom do osmeha.

Ova humanitarno-ekološka akcija sakupljanja plastičnih čepova sprovodi se radi prikupljanja pomoći deci sa invaliditetom. Prikupljena sredstva se koriste za kupovinu raznih pomagala sa ciljem da im se omogući lakše funkcionisanje u obrazovanju.

SSP je, na poziv aktivista tog udruženja, uzeo aktivno učešće u ovoj akciji i pozvao svoje aktiviste da širom Srbije pokreću sakupljanje čepova. Veliko nam je zadovoljstvo da ćemo biti delić ekipe koja svojim radom vraća osmehe na dečija lica i olakšava im njihovu veliku životnu borbu.

Ispred SSP zahvalnicu je primio naš predsednik Regionalnog centra Bor, Miroslav Stojimirović. Zahvalnicu je uručila gospođa Vanja Đurđević koordinator organizacije „Čepom do osmeha“ u Negotinu.

http://www.jutarnjiglasnik.info/ekologija/sindikat-srpske-policije-deo-akcije-cepom-do-osmeha/

Služba za infmormisanje SSP
Mile Lazarević

  • 1
  • 2