Skip to main content

Autor: spp_admin

SRBIJO, OPROSTI MU, NE ZNA ŠTA ČINI!

Taj 24. mart 1999. godine ostaće upisan velikim i krvavim slovima u istoriji Srbije. Ništa manje i ništa krvavije nego Kosovski boj! To je dan kada je najmoćniji vojni savez u ljudskoj istoriji započeo 78-odnevni UDRUŽENI ZLOČINAČKI PODUHVAT protiv malene, već ratovima, dugogodišnjom ekonomskom krizom i ekonomskim sankcijama izmučene zemlje – Savezne republike Jugoslavije!

Bez odluke Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija, najvažnijeg globalnog tela, zaduženog za ODRŽAVANJE MIRA I BEZBEDNOSTI U SVETU, NATO je NESELEKTIVNO bombardovao našu zemlju – bez trunke savesti sejući smrt, strah i krv! Ubijali su vojnike, decu, stare, bolesne, novinare,… Na civile i civilne objekte izvršeno je 3.381 napad, tj. skoro 40% od ukupno izvršenih. Ubijali su nas kako tokom tih 78 dana, tako i posle toga. A tako i danas. Jer, tokom „Milosrdnog anđela“ (kako to bezdušno zvuči!) NATO je na 91 lokaciji u 112 vazdušnih udara ispalio preko 50.000 projektila sa osiromašenim uranijumom! I ne samo uranijumom – kasnije analize su pokazale da su projektili, pored osiromašenog uranijuma, sadržali i americijum, neptunijum, plutonijum i tehnecijum, sve radiotoksični elementi koji izazivaju teška oboljenja koja se neretko završavaju smrću. I kojih niko od nas nije pošteđen, jer ih u svoj organizam unosimo svakodnevno – udisanjem ili putem hrane i vode. Zbog toga je upotreba oružja koje sadrži osiromašeni uranijom ZABRANJENA MEĐUNARODNIM KONVENCIJAMA, a zbog svog odloženog dejstva po stanovništvo (vreme poluraspada uranijuma je četiri i po milijadre godina!), neki naučnici ga smatraju ORUŽJEM ZA MASOVNO UNIŠTENJE! Zato nam je NATO „anđeo“ ostavio trajne posledice na naše i zdravlje budućih generacija – naših najvoljenijih – naše dece, unučadi,… svi oni nastavljaju da budu žrtve NATO agresije.

vucic-blerOsim nedužnih ljudskih života, čija je smrt zauvek ostavila ožiljke na srcima članova njihovih porodica, ožiljke prouzrokovane strahom i strepnjom nosimo svi mi. Oštećena je ili uništena infrastruktura, privredni objekti, škole, zdravstvene ustanove, medijske kuće, spomenici kulture, poljoprivreda, a značajno narušena životna sredina.

Nosioci ovog RATNOG ZLOČINA bili su Havijer Solana (generalni sekretar NATO), Vesli Klark (komandant NATO snaga), Bil Klinton (predsednik SAD), Toni Bler (premijer VB) i Gerhard Šreder (kancelar Nemačke).

*                       *                       *

Sa druge strane ponosno i hrabro su stajali i nas i našu otadžbinu od zločinca branili srpski vojnici i srpski policajci! Nisu marili za silu koja dolazi, već su na umu imali svetinju koju brane – svoju decu, svoje sestre, svoju braću, svoje majke, svoje očeve, svoje prijatelje, svoje mrtve pretke – svoj narod i svoje dostojanstvo! Mogli su i oni da, kao premijer juče, podignu ruke u vis i zločince dočekaju sa cvećem i osmesima… Mogli su! I imali mnogo veći razlog da to učine – mnogi od njih bi sačuvali svoje živote. Ali nisu! U njihovim žilama tekla je krv Stefana Nemanje, Svetog Save, Dušana i Lazara, Karađorđa, Njegoša i oba Miloša, kralja Petra i vaskrslih iz „albanske golgote“ – znali su da je život bez slobode, časti i dostojanstva samo privid života.

POP_9536Znao je to i u svojim žilama nosio i general Sreto Malinović, komandant 98. jurišnog puka, pa pred poletanje na borbeni zadatak, prvog dana NATO agresije na Srbiju, na aerodromu Lađevci kod Kraljeva, ovako govoraše svojim vojnicima:

„Sinovi moji dragi, Tigrovi 98. jurišnog puka!

Letesmo do danas hiljade letova iznad naše otadžbine, letesmo i uživasmo u njenoj lepoti iz vazduha. Ali danas, danas vas ne vodim na jedan takav let, danas vas vodim na let sa kojeg se možda nećete vratiti.

Možda je ovo let u smrt, ali ne običnu, već časnu, sa hiljadu kilometara na čas. To je privilegija samo nas odabranih. I danas kao neobrojeno puta u našoj istoriji, ne naređuje naša komanda. Srbija nas zove, anđeli moji čelični! Ista ona u kojoj provedosmo naše najlepše dane. Srbija zove!

Ispod naših krila ostaće naši gradovi, naša deca, žene, majke i očevi. Ne bacajmo ljagu na naš obraz, neka vas vodi geslo sa naše ratne zastave, zastave 98. jurišnog puka: OTADŽBINA IZNAD SVEGA! To geslo smo zajednički izabrali, pokažimo da nam je ono i na srcu.

Znam, dragi moji, da danas nema teže stvari na svetu nego biti pilot ratnog vazduhoplovstva. Ni teže ni ponosnije! Ja vam ne mogu obezbediti stanove, veće plate, bolji život. Obezbediću vam let u večnu slavu, u koju ću vas ja lično povesti!

Zato za mnom, krilo uz krilo kao nebrojeno puta do sada. Za čast profesije, za obraz otadžbine!

Na avione!“

*                       *                       *

Tačno 18 godina nakon ovog UDRUŽENOG ZLOČINAČKOG PODUHVATA, u svojstvu velikog prijatelja predsednika Vlade Srbije i predsedničkog kandidata Aleksandara Vučića, u našoj prestonici, među 30.000 Srba koji u svom DNK nose nanočestice NATO uranijuma, govorio je Gerhard Šreder! Govorio i potom bio zdušno pozdravljen aplauzom prisutnih – žrtve zdušno pozdravljaju svog i dželata svoje dece! Ovo će svakako ostati zabeleženo kao najekstremniji i najobimniji primer „stokholmškog sindroma“!

Nego, koliko je potrebno nisko pasti pa pre podne „odati poštu“ žrtvama, a popodne se grliti s njihovim krvnikom?!
vucic-klintonI nije ovo prvi krvnik kojem se predsednički kandidat Aleksandar Vučić grli – činio je to i sa Bilom Klintonom, kojem se praktično izvinio za to što smo bili žrtve; za specijalnog savetnika imenovao je trećeg krvnika – Tonija Blera; a Šreder je i ranije bio uzoran gost i veliki prijatelj našeg premijera! Sve smo ovo prećutkivali. Ili bar nedovoljno glasno stali na suprotnu stranu!

Premijerova obrazloženja da je to zarad dobre budućnosti Srbije, suočavanja sa prošlošću i dobrih odnosa sa Zapadom su vređanje inteligencije! Naravno da treba gajiti dobre odnose sa svim državama i narodima, ali ne sa zločincima! Jer i najljući ratni neprijatelji nacističke Nemačke su posle Drugog svetskog rata radili na izgradnji dobrih odnosa sa Nemačkom i nemačkim narodom. Ali NIKOME I NIKADA nije palo na pamet da se, zarad pomirenja, sastaje i grli sa protagonistima nacizma! Nikome do premijeru Srbije!

*                       *                       *

A kakve veze ovo ima sa policijom i sindikatima u policiji? Odgovor je jednostavan – policija je jedan od stubova države, a policajci su, uz vojnike, te 1999. bili u rovovima, od NATO-a nas branili i od NATO-a ginuli. Zato što nam zemlja i danas grca – jer nam je bombardovanjem naneta šteta od oko 100 milijardi dolara. I 100 godina stranih ulaganja ne može to obrisati. I nisu to ulaganja, to su kupovine, a zapravo otimanja imovine, čiju su vrednost, najpre embargom, pa potom i bombardovanjem, desetkovali. Imovine koju su MUKOM stvarali naše majke i naši očevi, i njihove majke i njihovi očevi!

Danas policajci i vojnici idu pocepanih uniformi, mokrih čizama, pancirnih prsluka sa isteklim atestima, bez odgovarajuće opreme, gađaju bez antifona, rade za sramotne dnevnice od 150 dinara, jedu napolitanke umesto hleba, voze neispravna vozila, kupuju tonere, papir,…

I zato – Aleksandar Vučić ima obavezu da se javno i bezrezervno izvini svom narodu, svojoj otadžbini i onima koji su za za nju položili svoje živote! I to može učiniti na samo jedan način – tako što će se povući iz predsedničke trke i dati ostavku na sve funkcije koje obavlja! Jer sramota je i uvreda za Srbiju da  joj premijer i predsednik bude prijatelj srpskih krvnika!

„OTADŽBINA JE OVO SRBINA!“ Ne Šredera, Klintona i Blera !

Jedan u ime svih nas
Viktor Ratković

Ko policajcima sme da brani slobodnu političku volju?

Beograd, 23.03.2017. godine, – Povodom neproverenih glasnina da su pojedine starešine (uključujući i one ranga načelnika PU) kolegama zabranjivale prisustvo skupovima kandidata za predsednika Republike Srbije (posebno jednog od njih), a navodno po izričitoj naredbi ministra, imamo obavezu da kolege upoznamo sa njihovim Ustavom i zakonima zagarantovanim pravima, ne ulazeći u istinitost tih glasina.

S tim u vezi podsećamo vas da je pravo na sindikalno, profesionalno i drugo delovanje policijskih službenika jasno regulisano u članu 169. Zakona o policiji koji kaže:

Policijski službenici i ostali zaposleni imaju pravo na sindikalno, profesionalno i drugo organizovanje i delovanje ostvaruju na zakonom utvrđen način.
Policijski službenici ne mogu biti članovi političkih stranaka, ne mogu se stranački organizovati, niti politički delovati u Ministarstvu.
Policijski službenici ne mogu u uniformi prisustvovati stranačkim i drugim političkim skupovima, izuzev ako su radno angažovani.
Postupanje suprotno odredbama iz st. 2. i 3. ovog člana osnov je za pokretanje postupka za utvrđivanje disciplinske odgovornosti u smislu odredbi ovog zakona kojima se uređuje disciplinska odgovornost zaposlenih u Ministarstvu.

Dakle, u stavu trećem više nego jasno je istaknuto da policajci „ne mogu u uniformi prisustvovati stranačkim i drugim političkim skupovima, izuzev ako su radno angažovani“, što naravno implicira apsolutnu slobodu prisustva svakom skupu u civilnom odelu i njihovo slobodno vreme!

Policijski službenici su punopravni građani ove države i uživaju sva ustavom zagarantovana prava među kojima je i slobodna volja na izborima i niko im to ne može uskratiti niti zabraniti!

Svako drugo tumačenje je nezakonito i povlači konsekvence, te još jednom pozivamo sve zaposlene da ostanu pribrani i dostojanstveni, i da nam se jave za pravnu i svaku drugu pomoć ukoliko trpe prikrivene ili otvorene pritiske i zabrane u tom smislu!

Služba za informisanje SSP
Mile Lazarević

Pucnjava u Malom Zvorniku

Za samo 24 sata isti čovek (Antonić Stefan, 23), lokalni višestruki izgrednik, napao najmanje sedam policijskih službenika u četiri različita incidenta u Loznici i Malom Zvorniku i tom prilikom nekima od njih naneo lake i teške telesne povrede. U policijskoj stanici u Malom Zvorniku je došlo i do pucnjave, napadač se samopovredio prilikom pokušaja otimanja službenog oružja jednom od policijskih službenika. Tim povodom Sindikat srpske policije izdao je sledeće saopštenje:

Današnji incident je logična posledica svih nedostataka osnovnih uslova za rad policijski službenici i nebrige države o njima. Stalna izloženost opasnosti i rad pod pritiskom nešto je na šta su svi policijski službenici spremni i za šta su pripremani tokom školovanja. Nažalost, profesija je takva i problema će uvek biti. Ali ono na šta policijski službenici nisu pripremljeni tokom svog školovanja jeste rad u očajnim uslovima, nemaštini, lošoj ili nikakvoj opremljenosti.

Predsednik Sindikata srpske policije Lazar Ranitović kaže da mu je jasno da život ne može da stane i sačeka bolja vremena, da se mora raditi u uslovima koje imamo, i da se sve policijski službenici trude da daju svoj maksimalni doprinos u borbi za bezdebnost građana i stabilnost javnog reda i mira. Ali mi ne vidimo da je takva praksa i u vrhu Ministarstva unutrašnjih poslova i države. Naprotiv, poslodavac kao da se trudi da, dodatnim komplikovanjem procedura i naloženim merama, policajcima prilikom svakodnevnog postupanja što više oteža posao i iskomplikuje život. O besmislenosti mnogih naloženih mera ali i izmišljenih poslova i obaveza mogla bi se čitava jedna knjiga napisati. I to bi bilo malo.

Država nam svakodnevnim nemarom, olakim optuživanjem policijskih službenika, suspendovanjem i lišavanjem slobode, blagom kaznenom politikom prema napadačima na policajce, njihovim puštanjem na slobodu u najkraćem mogućem roku, daje dodatni pritisak i praktično nas onemogućava da trezveno i smireno razmišljamo prilikom postupanja.

Setimo se samo olakog kriminalizovanja sviju nas i to iz usta ministra lično, kada je početkom prošle godine govorio o hiljadama kriminalaca u našim redovima i potrebi nekakvog velikog pročišćenja naših redova. I šta se desilo? Je li ko izgubio posao zbog toga? Da li smo i dalje svi kriminalci? Ili smo velikom većinom samo obični policajci, profesionalci, posvećeni poslu i svojoj porodici u večitoj trci za preživljavanjem. Završila se ta čuvena „analiza rizika“ onako kako je jedino bilo pravedno, ali je ostala velika bruka MUP u javnosti, velika mrlja nad svima nama!

U takvim neljudskim uslovima, kada policajci više nisu sigurni u sebe i u ovlašćenja koja mogu i trebaju da primene, dešavaju se i greške i incidenti. Onda dolazi do propusta, dolazi do napada, do povređivanja i policajaca i građana.

Možemo postaviti pitanje šta su nadležni preduzeli nakon našeg pisanja o problemima izazvanih nedostatkom odgovarajućih prostorija za zadržavanje u velikom broju policisjkih stanica širom Srbije? Da li su i koliko prostorija nadležni osposobili u ovih mesec dana? Zvaničan odgovor nemamo ali smo sigruni da je odgovor poražavajući – nisu ništa učinili, a opravdanje je kao i uvek „nedostatak sredstava“, uprkos navodnom budžetskom suficitu i nikad boljem stanju u državnoj kasi!

depesa zadrzavanje

Umesto ulaganja u adaptiranje prostorija pribeglo se staroj dobroj depeši – direktor policije dao je obavezujuće uputstvo da zadržana lica čuvamo u službenim prostorijama koje nikako nisu tome namenjene. Naravno da tako nešto ne samo da bespotrebno troši ljudske resurse (a samo kod nas u MUP su ljudi najjeftiniji umesto najskuplji resurs, no to je druga tema) već i zaposlene dovodi u potencijalnu, sasvim nepotrebnu opasnost, koju je uz malo dobre volje moguće eliminisati!

Povodom ovog događaja u međuvremenu se oglasio i ministar unutrašnjih poslova, vest je pod naslovom „Stefanović: Oštre kazne za napad na policiju“objavio portal Mondo, a mi vam je prenosimo:

Ministar unutrašnjih poslova Nebojša stefanović izjavio je povodom napada na policijske službenike u Malom Zvorniku da će insistirati da svi oni koji se drznu da napadnu policajce budu oštro kažnjavani. On je objasnio da su policajci napadnuti prilikom obavljanja svoje redovne dužnosti i da je to uradio čovek koji je pomislio da je sasvim normalno da napadna policijske službenike.

Nakon ovakve vesti ne možemo a da ministru ne postavimo sledeća pitanja:
– Šta ste preduzeli povodom našeg javnog obraćanja, uličnog protesta i traženja zaštite policijskih službenika?
– Da li ste pročitali naš dopis u kom smo tražili sastanak na kojem bi vam predložili ideje za konkretne akcije kako bismo nešto promenili po tom pitanju?
– Osim fotografisanja i javnog zaklinjanja kako nećete tolerisati napade na policajce, šta ste još konkretno preduzeli?
– Da li ovo zalaganje za „oštro kažnjavanje“ važi za sve napadače, bez obzira na njihov status u društvu ili članstvo u nekoj političkoj organizaciji?
– Kad ćete naći vremena za sastanak sa sindikalnom organizacijom koja okuplja preko sedam hiljada zaposlenih u MUP?

Služba za informisanje SSP
Mile Lazarević

Pogledajte u čemu se voze pančevački policajci

Katastrofalno finansijsko stanje u MUP-u kao posledica određenih propusta nadležnih pri planiranju i raspodeli novčanih sredstava iz budžeta, dovelo je do toga da danas ne postoji nijedna organizaciona jedinica koja nema problema sa voznim parkom. U više navrata smo pisali o ovom problemu,  upoznali javnost i nadležne institucije, međutim osim izjave rukovodicala iz MUP-a tipa „dobićemo vozila, strpite se“, do dana današnjeg ništa se nije promenilo na bolje. A verovatno i neće. Vozni parkovi po organizacionim jedinicama MUP-a širom Srbije više izgledaju kao auto-otpadi, gde običnom građaninu muka pripadne kada ih pogleda, ne daj Bože da uđe unutra i vidi one silne upaljene lampice koje trepću, tada bi se uplašio. Policijski službenici su vremenom navikli na sve to, i pored tih muka i rizika po život oni postupaju kao pravi profesionalci i koriste ta vozila kako bi na vreme izvršili službeni zadatak. Naravno, svi znamo da se ova vozila prilikom poseta i provera ne prikazuju ministru, direktoru i ostalim rukovodiocima, kako se načelnici OJ ne bi „obrukali“ zbog toga.

Plan je da se u ovoj godini, po hitnom postupku, raspodeli oko 1200 službenih vozila. Naravno, ovo je kratkoročno rešenje, jer činjenica je da će kao po običaju veliku većinu tih vozila „razgrabiti“ rukovodioci organizacionih jedinica, a na terenu će se koristiti i dalje stara vozila, koja se ne remontuju i ne održavaju.

Svesni ozbiljne situacije gde MUP, zbog zloupotreba i nesposobnosti, nije u stanju da održava ni sopstveni vozni park, zaposleni širom Srbije od svoje ionako male plate, odvajaju sredstva za popravku i održavanje vozila. Šta će, moraju ljudi, jer za razliku od „onih gore“, oni rade na terenu, svesni su i znaju koliko svaka sekunda u postupanju može uticati na spašavanje nečijeg života. To znaju i aktivisti SG SSP Pančevo koji su novac od dobijenih donacija uložili u popravku jednog službenog vozila koje koristi PI Sever. Urađena je kompletna limarija i farbanje, ubačen novi enterijer i zalepljene su nove nalepnice za oznakama policije.  Pohvala za njih, a još jedna velika sramota za našeg poslodavca.

Ovako je službeno vozilo izgledalo pre i za vreme popravke:

Ovako službeno vozilo izgleda sada:

Služba za informisanje SSP
Zoran Stojčić

SOLIDARNA POMOĆ: ISTERAĆEMO MUP NA ČISTAC!

Predsednik Sindikata srpske policije, gospodin Lazar Ranitović, uputio je danas dopis  Republičkoj agenciji za mirno rešavanje radnih sporova sa predlogom za pokretanje postupka mirnog rešavanja spora sa Ministarstvom unutrašnjih poslova nastalog oko primene pojedinih članova Posebnog kolektivnog ugovora za policijske službenike i PKU za državne organe.

Tokom primene PKU za policijske službenike, a nakon donošenja i početka primene Pravilnika o solidarnoj pomoći u Ministarstvu unutrašnjih poslova, postala je sporna primena odredbe čl.47 st.2 Posebnog kolektivnog ugovora za policijske službenike (Aneks) u vezi čl.43 Posebnog kolektivnog ugovora za državne organe. Ta odredba PKU za državne organe uređuje materiju solidarne pomoći zaposlenima.

ramrrs-03
Neki od pomiritelji Agencije MRRS

Naime, Ministarstvo unutrašnjih poslova je stanovišta da se solidarna pomoć može odobriti zaposlenima isključivo saglasno odredbi 176 st.1 Zakona o policiji a saglasno uslovima propisanim rečenim Pravilnikom. Međutim, ovakvo shvatanje nezakonito i takvim postupanjem se derogiraju odredbe Posebnog kolektivnog ugovora za policijske službenike.

SSP je stanovišta da se odredbe Pravilnika isključivo mogu odnositi na slučajeve u kojima se može odobriti solidarna pomoć koji su propisani u čl. 176 Zakona o policiji a nikako se njima ne mogu derogorati odredbe ili isključiti primena odredbe čl.47 st.2 PKU za policijske službenike u vezi čl.43 PKU za državne organe. Ovo posebno imajući u vidu činjenicu da se Pravilnikom razrađuju pojedine odredbe Zakona ili propisa Vlade a da se autnomni pravni akti, poput Posebnog kolektivnog ugovora za policijske službenike, primenjuju neposredno.

Ovakvo restriktivno postupanje Ministarstva  nema pravno utemeljenje, njime se zaposleni ograničavaju u ostvarivanju svojih prava a odredbe Posebnog kolektivnog ugovora se ovakvim postupanjem suštinski derogiraju.

Sindikat srpske policije očekuje da Republička agencija za mirno rešavanje radnih sporova po hitnom postupku pokrene spor. U tom sporu će MUP morati da učestvuje, shodno zakonskoj obavezi, a verujemo i da će se odgovorni urazumiti i pristati na jedino moguće rešenje – promeniti zauzeti stav i nastaviti sa neometanom primenom važećeg PKU. U slučaju da poslodavac tvrdoglavo ostane pri svojoj nezakonitoj odluci sledeća instanca je sud. Svi naši članovi će dobiti besplatno zastupanje na sudu, a MUP će dobiti nove, bespotrebne sudske troškove. 

Takođe, mada u ovom momentu ne u centru pažnje ipak nimalo manje bitno, u primeni PKU za policijske službenike, kao sporna javila se odredba sadržana u čl. 21 st.1 tač.12 Posebnog kolektivnog ugovora za policijske službenike koja propisuje korišćenje plaćenog odsustva za obavljanje ličnih poslova a koja ne sadrži normativno ograničenje koje bi propisivalo da se plaćeno odsustvo po ovom osnovu može koristiti samo jednom u toku kalendarske godine. Međutim, Ministarstvo unutrašnjih poslova, odnosno rukovodioci organizacionih jedinica Ministarstva, donosili su rešenja kojima su odbijali zahteve za korišćenje plaćenog odsustva ukoliko je policijski službenik u toku iste kalendarske godine već koristio plaćeno odsustvo po osnovu obavljanja ličnih poslova.

SSP smatra da je ovakvo postupanje, nezakonito i da protivi samoj prirodi prava na plaćeno odsustvo za obavljanje ličnih poslova, te da se ovakvim postupanjem policijski službenici nezakonito ograničavaju u svojim pravima usled čega u pojedinim slučajevima trpe materijalnu i nematerijalnu štetu. Ovo posebno u slučajevima nastupanja okolnosti koje policijski službenici nisu mogli da predvide niti da otklone poput slučaja i više sile.


U prilogu možete pročitati dopis upućen RAMRRS:

ramrrs-02

R e p u b l i k a   S r b i j a
REPUBLIČKA AGENCIJA ZA MIRNO REŠAVANJE RADNIH  SPOROVA
Makedonska br.4, Beograd

Predlagač: Sindikat srpske policije, sa sedištem u Užicu ul. Nade Matić br.8, Strana u sporu    čiji jezakonski zastupnik, predsednik Lazar Ranitović.

Strana u sporu: Ministarstvo unutrašnjih poslova sa sedištem u Beogradu, ul. Bulevar Mihajla Pupina br.2, koje zastupa ministar dr Nebojša Stefanović.

Radi: Mirnog rešavanja kolektivnog radnog spora.

Predmet spora: Primena Posebnog kolektivnog ugovora za policijske službenike („Sl. glasnik RS“, br. 22/2015 i 70/2015 – Aneks) 

Saglasno odredbi čl. 10 i čl. 18 Zakona o mirnom rešavanju radnih sporova („Sl. glasnik RS“, br. 125/2004 i 104/2009) predlagač Sindikat srpske policije, predaje

P R E D L O G
za pokretanje postupka mirnog rešavanja kolektivnog radnog spora

Predlagač, Sindikat srpske policije obraća se Agenciji ovim predlogom radi pokretanja postupka mirnog rešavanja kolektivnog radnog spora povodom

primene odredbe čl.47 st.2 Posebnog kolektivnog ugovora za policijske službenike („Sl. glasnik RS“, br. 22/2015 i 70/2015 – Aneks) u vezi čl.43 Posebnog kolektivnog ugovora za državne organe („Sl. glasnik RS“, br. 25/2015 i 50/2015) i

primene odredbe čl. 21 st.1 tač.12 Posebnog kolektivnog ugovora za policijske službenike („Sl. glasnik RS“, br. 22/2015 i 70/2015 – Aneks).

2. Tokom primene Posebnog kolektivnog ugovora za policijske službenike, a nakon donošenja i početka primene Pravilnika o solidarnoj pomoći u Ministarstvu unutrašnjih poslova („Sl. glasnik RS“, br. 105/2016) (u daljem tekstu: Pravilnik), postala je sporna primena odredbe čl.47 st.2 Posebnog kolektivnog ugovora za policijske službenike („Sl. glasnik RS“, br. 22/2015 i 70/2015 – Aneks) u vezi čl.43 Posebnog kolektivnog ugovora za državne organe („Sl. glasnik RS“, br. 25/2015 i 50/2015), koja odredba Posebnog kolektivnog ugovora za državne organe uređuje materiju solidarne pomoći zaposlenima. Naime, Ministarstvo unutrašnjih poslova je stanovišta da se solidarna pomoć može odobriti zaposlenima isključivo saglasno odredbi 176 st.1 Zakona o policiji („Sl. glasnik RS“, br. 6/2016) a saglasno uslovima propisanim rečenim Pravilnikom. Međutim, ovakvo shvatanje druge strane u sporu je nezakonito i takvim postupanjem se derogiraju odredbe Posebnog kolektivnog ugovora za policijske službenike.

Predlagač je stanovišta da se odredbe Pravilnika isključivo odnose na slučajeve u kojima se može odobriti solidarna pomoć koji su propisani u čl. 176 Zakona o policiji a nikako se ne mogu derogorati odredbe ili isključiti primena odredbe čl.47 st.2 Posebnog kolektivnog ugovora za policijske službenike („Sl. glasnik RS“, br. 22/2015 i 70/2015 – Aneks)u vezi čl.43 Posebnog kolektivnog ugovora za državne organe. Ovo posebno imajući u vidu činjenicu da se Pravilnikom razrađuju pojedine odredbe Zakona ili propisa Vlade a da se autnomni pravni akti, poput Posebnog kolektivnog ugovora za policijske službenike, primenjuju neposredno.

Ovakvo restriktivno postupanje Ministarstva  nema pravno utemeljenje, njime se zaposleni ograničavaju u ostvarivanju svojih prava a odredbe Posebnog kolektivnog ugovora se ovakvim postupanjem suštinski derogiraju.

3. Takođe, u toku primene Posebnog kolektivnog ugovora za policijske službenike kao sporna javila se odredba sadržana u čl. 21 st.1 tač.12 Posebnog kolektivnog ugovora za policijske službenike koja propisuje korišćenje plaćenog odsustva za obavljanje ličnih poslova a koja ne sadrži normativno ograničenje koje bi propisivalo da se plaćeno odsustvo po ovom osnovu može koristiti samo jednom u toku kalendarske godine. Međutim, Ministarstvo unutrašnjih poslova, odnosno rukovodioci organizacionih jedinica Ministarstva, donosili su rešenja kojima su odbijali zahteve za korišćenje plaćenog odsustva ukoliko je policijski službenik u toku iste kalendarske godine već koristio plaćeno odsustvo po osnovu obavljanja ličnih poslova.

Predlagač smatra da je ovakvo postupanje druge strane u sporu nepravilno, nezakonito i da protivi samoj prirodi prava na plaćeno odsustvo za obavljanje ličnih poslova, te da se ovakvim postupanjem policijski službenici nezakonito ograničavaju u svojim pravima usled čega u pojedinim slučajevima trpe materijalnu i nematerijalnu štetu. Ovo posebno u slučajevima nastupanja okolnosti koje policijski službenici nisu mogli da predvide niti da otklone poput slučaja i više sile.

Zbog prethodno navedenog, potrebno je da Agencija nakon razmatranja ovog predloga, priložene dokumentacije i nakon obaveštavanja druge strane u sporu, donese

REŠENJE

POKREĆE SE postupak za mirno rešavanje kolektivnog spora povodom primene Posebnog kolektivnog ugovora za policijske službenike („Sl. glasnik RS“, br. 22/2015 i 70/2015 – Aneks)

ramrrs-04

 Služba za informisanje SSP
Mile Lazarević

Ne damo pravo na solidarnu pomoć!

Povodom novonastale pravne situacije u vezi prava na ostvarivanje solidarne pomoći saglasno odredbi čl. 176 Zakona o policiji i čl.47 st.2 Posebnoog kolektivnog ugovora za policijske službenike (Aneks) u vezi čl. 43 Posebnog kolektivnog ugovora za državne organe i stava Ministarstva unutrašnjih poslova da će se solidarna pomoć isplaćivati isključivo prema odredbama Pravilnika o solidarnoj pomoći u Ministarstvu unutrašnjih poslova, Sindikat srpske policije zauzeo je sledeći pravni stav:

Pravilnikom, kao podzakonskim pravnim aktom, razrađuju se pojedine odredbe Zakona ili propisa Vlade, njime se ne mogu izvorno ustanovljavati ili uskraćivati prava i obaveze predviđene Zakonom ili propisom Vlade već je njegova svrha određivanje bližih uslova za ustanovljavanje prava odnosno obaveza predviđenih isključivo zakonom, ne i autonomnim pravnim aktima. Sa druge strane, Poseban kolektivni ugovor je autonomni pravni akt koji se neposredno primenjuje i kojim se mogu propisati veća prava od onih koja su propisana zakonom, u prilog ovome govori i odredba čl.8 Zakona o radu.

„Kolektivni ugovor i pravilnik o radu (u daljem tekstu: opšti akt) i ugovor o radu ne mogu da sadrže odredbe kojima se zaposlenom daju manja prava ili utvrđuju nepovoljniji uslovi rada od prava i uslova koji su utvrđeni zakonom.
Opštim aktom i ugovorom o radu mogu da se utvrde veća prava i povoljniji uslovi rada od prava i uslova utvrđenih zakonom, kao i druga prava koja nisu utvrđena zakonom, osim ako zakonom nije drukčije određeno.“

Takođe, iz samog Pravilnika jasno proizilazi da se isti ima primenjivati isključivo na osnove solidarne pomoći predviđene Zakonom o policiji jer je isti donet na osnovu čl.176 st.4 Zakona o policiji.

Osnovi ostvarivanja prava na isplatu solidarne pomoći koji su predviđeni Posebnim kolektivnim ugovorom za državne organe, PRIMENJUJU SE NEPOSREDNO I SVOJ OSNOV NALAZE U AUTONOMNOM IZVORU, sledom rečenog, na osnove po kojima se ostvaruje pravo na solidarnu pomoć NE PRIMENJUJE SE pravilnik o solidarnoj pomoći u Ministarstvu unutrašnjih poslova („Sl. glasnik RS“, br. 105/2016) niti se rečenim Pravilnikom mogu derogirati norme autonomnih pravnih akata, PKU za policijske službenike i PKU za državne organe.

Zbog prethodno navedenog u ovom trenutku postoje dva samostalna i nezavisna izvora prava na solidarnu pomoć od kojih su osnovi predviđeni Zakonom o policiji bliže uređeni Pravilnikom a osnovi predviđeni Posebnim kolektivnim ugovorom za državne organe primenjuju se neposredno.

Pozivamo članove Sindikata srpske policije i druge zaposlene u Ministarstvu unutrašnjih poslova, da se u slučaju ostvarivanja nekog od propisanih osnova za isplatu solidarne pomoći, obrate najbližoj Sindikalnoj grupi SSP radi preuzimanja Zahteva za ostvarivanje prava na solidarnu pomoć, koje zahteve će službe SSP predavati organima nadležnim za postupanje i preduzimati pravne radnje u cilju ostvarivanja prava.

Takođe, Sindikat srpske policije će u slučaju potrebe pokrenuti odgovarajući postupak pred Agencijom za mirno rešavanje radnih sporova u vezi primene PKU za policijske službenike i pokrenuti odgovarajuće postupke pred sudovima opšte i posebne nadležnosti.

Još jednom vas podsećamo na odredbe čl.47 st.2 Posebnoog kolektivnog ugovora za policijske službenike (Aneks) u vezi čl. 43 st.1 Posebnog kolektivnog ugovora za državne organe kojim su propisani seledeći osnovi po kojima je moguće ostvariti solidarnu pomoć:
1) duže ili teže bolesti zaposlenog ili člana njegove uže porodice;
2) nabavke ortopedskih pomagala i aparata za rehabilitaciju zaposlenog ili člana njegove uže porodice;
3) zdravstvene rehabilitacije zaposlenog;
4) nastanka teže invalidnosti zaposlenog;
5) nabavke lekova za zaposlenog ili člana uže porodice;
6) pomoć članovima uže porodice, odnosno maloletnoj deci zaposlenog za slučaj smrti zaposlenog i zaposlenom sa slučaj smrti člana uže porodice;
7) mesečnu stipendiju tokom redovnog školovanja za decu zaposlenog koji pogine u toku obavljanja poslova radnog mesta na koje je raspoređen – do visine prosečne zarade bez poreza i doprinosa u Republici Srbiji prema poslednjem objavljenom podatku organa nadležnog za poslove statistike;
8) rođenja deteta zaposlenog – u visini prosečne zarade bez poreza i doprinosa u Republici Srbiji prema poslednjem objavljenom podatku organa nadležnog za poslove statistike.

Ranije smo već pisali detaljnije o postupku ostvarivanja prava na solidarnu pomoć – SOLIDARNA POMOĆ UPUSTVO: ŠTA, KAKO, KOME?

Služba za informisanje SSP
Mile Lazarević

Sastanak SSP sa rukovodstvom RC GP prema R. Hrvatskoj

Sremska Kamenica – 14.3.2017. godine održan je sastanak sa rukovodstvom Regionalnog centra granične policije prema R. Hrvatskoj i Sindikata srpske policije. Ispred RC GP prema R. Hrvatskoj bili su v.d. načelnika gospodin Duško Šuman, šef Odseka za OBDG Dragoš Aleksić i oficir Odseka za KPDG Nataša Rakić. Delegaciju SSP sačinjavali su članovi GO SSP Siniša Ćuk i Boban Đorđić, predsednik RC Novi Sad, Ana Tomašević, predsednik SG SGP Novi Sad Miroslav Lazarov, predsednik SG Šid, Radislav Mijatović i član GO SG Šid, Branko Erić.

U uvodnom delu sastanka domaćin, gospodin Šuman pozdravio je delegaciju i dao reč predstavnicima SSP. Ana Tomašević pozdravila je rukovodstvo RC GP i ukazala na propust prilikom nepozivanja predstavnika SSP na godišnju analizu RC GP. Gospodin Šuman se izvinio zbog nepozivanja uz obrazloženje da nije nijedan sindikat posebno dobio poziv, te da u tome ne postoji bilo kakva pozadina i loša namera, ali da su svi dobrodošli i imali su mogućnost prisustvovanja, kao i da će ubuduće biti poslat dopis  za sastanak. Ana Tomašević se zahvalila na odgovoru uz konstataciju da predstavnici SSP nikada nisu došli kod bilo koga bez prethodnog poziva ili dogovora o sastanku, pa tako ni na pomenutu godišnju analizu.

Predsednik SG Šid, Radislav Mijatović upoznao je rukovodstvo RC GP da je na mesečnom sastanku sa Radnom grupom za saradnju sa sindikatima u Kabinetu ministra jedna od tema bila problematika vezana za RC GP prema Hrvatskoj i SGP Šid na graničnim prelazima Sot, Ljuba, Jamena, Šid drumski i Šid železnički, gde je  izvršen epidemiološki nadzor objekata od strane Zavoda za javno zdravlje Sremska Mitrovica, a na inicijativu Sindikata srpske policije. Po izvršenom epidemiološkom nadzoru i dostavljenim nalazom, od strane Sindikata srpske policije predstavljena su sledeća pitanja :

  1. Obezbediti zdravstveno ispravnu vodu za piće

– na osnovu ugovora između Ministarstva unutrašnjih poslova i preduzeća za distribuciju vode „La Fantana“, na graničnim prelazima Sot, Ljuba i Šid – drumski nalazi se po jedan aparat za vodu, dok se na graničnom prelazu Šid – železnički koristi aparat za vodu Stanice granične policije Srem, s obzirom da se ova SGP nalazi u prostorijama železničkog graničnog prelaza Šid. Mesečno se isporučuje 25 balona od 19 litara vode, a prema iskazanim potrebama od strane Stanice granične policije Šid. Na graničnom prelazu Jamena ne nalazi se aparat za vodu, jer navedeni granični prelaz nije priključen na niskonaponsku elektro mrežu. Takođe, na ovom graničnom prelazu nema tekuće vode zbog nedostatka vodovoda. Policijski službenici koji delatnost obavljaju na graničnom prelazu Jamena vodu za piće donose samostalno. Imajući u vidu da MUP nema zaključen ugovor za isporuku flaširane vode, po zaključivanju novog ugovora sa preduzećem za distribuciju vode, u planu je nabavka aparata za vodu i za granični prelaz Jamena. Uprava granične policije preduzela je mere da se od strane Sektora za materijalno-finansijske poslove obezbedi flaširana voda za policijske službenike koji delatnost obavljaju na graničnom prelazu Jamena. Povodom navedene teme Mijatović je dodao da je zaključan toalet na GP Šid drumski kao i da je neophodno obezbediti cisternu sa vodom radi održavanja higijene. Gospodin Šuman dao je odgovor da će naložiti otključavanje toaleta na pomenutom GP kao i da će uložiti dodatni napor u cilju obezbeđenja cisterne sa vodom.

  1. Obezbediti uslove za održavanje higijene ruku

– uslovi za održavanje higijene ruku postoje u svim predmetnim organizacionim jedinicama, osim na graničnom prelazu Jamena gde nema vodovoda. Prema iskazanim potrebama Regionalnog centra prema Republici Hrvatskoj, na mesečnom nivou vrši se trebovanje 51 litre tečnog sapuna za ruke, 59 komada sapuna, 46 litara sredstva za dezinfekciju ruku i 444 rolni ubrusa. Navedena sredstva redovno se na mesečnom nivou preuzimaju u Centralnom magacinu MUP-a, a u skladu sa nabavkama koje vrši Sektor za materijalno-finansijske poslove. Zbog nedostatka vodovoda, ova Uprava je preduzela neophodne mere kako bi se za ovaj granični prelaz obezbedila cisterna za vodu koja bi se koristila za održavanje higijene ruku, ili, u nedostatku cisterne, terenska česma. Imajući u vidu da je selo Jamena od graničnog prelaza udaljeno oko 600 metara, i da u samom selu postoji vodovod, preduzeće se mere kako bi se utvrdile mogućnosti priključenja graničnog prelaza.

Na navedene konstatacije SSP je imao primedbe u pobrojanim količinama trebovanog materijala jer situacija na terenu ne odgovara dobijenim podacima i pitao rukovodstvo RC GP da li oni u magacinima drže opremu koja očito ne dospeva do ljudi na terenu ili pak UGP je dala pogrešne podatke SSP na sastanku u Kabinetu ministra. Gospodin Šuman i Aleksić dali su odgovor da sva trebovana roba koja stigne u magacin RC GP biva raspodeljena u roku od par dana od momenta pristizanja po stanicama unutar RC GP, kojom prilikom su pozvali delegaciju SSP da može obići magacin i uveriti se u navedeno, što SSP nije smatrao potrebnim obzirom da je nedvosmisleno utrđeno koje informacije su relevantne i gde se očito radi o grešci, namernoj ili nenamernoj prosudite sami, na šta SSP neće ostati nem, već će na predstojećem sastanku povodom navedenog obratiti se Kabinetu ministra i predstavnicima UGP i zahtevati dodatna objašnjenja.

  1. Obezbediti adekvatne sanitarne čvorove

– Uprava granične policije redovno iskazuje potrebe za izgradnjom i adaptacijom objekata koje koriste organizacione jedinice na terenu, ali zbog objektivnog nedostatka finansijskih sredstava trenutno ne postoji mogućnost za veća ulaganja u objekte, pa samim tim ni u sanaciju, odnosno adaptaciju sanitarnih čvorova. Gospodin Šuman, nadovezao se da je o stanju i potrebama za sanacijom sanitarnih čvorova upoznata UGP pisanim putem, da je lično obišao sve SGP gde se uverio u stanje kako objekata tako i sanitarnih čvorova i slaže se sa SSP da je situacija loša. Ana Tomašević upitala je da li je pokušano dobiti donaciju od strane lokalne samouprave. Šuman je odgovorio da jeste u određenim slučajevima bilo komunikacije ali da je sve ostalo na kontaktu. Delegacija SSP pozvala je rukovodstvo RC GP da zajedničkim snagama ulože napore u cilju obezbeđenja određenih donacija radi adaptacije sanitarnih čvorova i obezbeđenja minimuma uslova za rad policijskih službenika, na šta je rukovodstvo RC GP pozitivno odgovorilo, te u narednom periodu će uslediti određene akcije od strane SSP u cilju obezbeđenja donacija.

  1. Obezbediti posebne prostorije za smeštaj lica u postupku prelaska granice i poslovima readmisije

– zbog generalnog nedostatka prostora u svim organizacionim jedinicama Uprave granične policije, i već pomenutog problema finansijskih sredstava za izgradnju i adaptaciju objekata, trenutno nije moguće obezbediti adekvatne prostore za boravak lica pri postupanju u vršenju kontrole prelaženja državne granice i u sprovođenju postupka readmisije. Isti problem ova Uprava istakla je i po pitanju neadekvatnosti, odnosno nedostatka prostorija za zadržavanje lica.

Predstavnici SSP istakli su da ovaj problem egzistira duži vremenski period i da na terenu zaposleni u istoj prostoriji zadržavaju lica, vrše pregled lica i primenjuju druge mere i ovlašćenja, dok paralelno u istoj prostoriji obavljaju druge redovne zadatke, borave i obeduju pa je bila situacija da je jedan policijski službenik u SGP Šid dobio šugu i da je pukom srećom to bio jedini slučaj. Zbog navedenoga potrebno je staviti akcenat na zaštitna sredstva i održavanje higijene objekata dok MUP ne bude u mogućnosti da izdvoji sredstva i reši pomenuti problem prostorija.

  1. Redovno održavanje higijene objekata i vozila koja upotrebljavaju policijski službenici (čišćenje i dezinfekcija)

– uspostavljeni su uslovi za dezinfekciju prostorija i vozila nabavkom određenog broja prskalica na nivou Uprave granične policije, od čega je, prema iskazanim potrebama, Regionalnom centru prema Hrvatskoj u toku 2016. godine dostavljena 21. Takođe, na mesečnom nivou, a prema iskazanim potrebama, vrši se nabavka 39 litara sredstva za dezinfekciju prostorija i 27 litara sredstva za dezinfekciju vozila. U obavljenom razgovoru sa komandirom SGP Šid, isti je izjavio da je održavanje čistoće vozila otežano zbog nedostatka perionice koja bi preko računa Ministarstva unutrašnjih poslova vršila pranje. Uprava granične policije preduzela je mere i po ovom pitanju, te je u više navrata Sektoru za materijalno-finansijske poslove upućeno trebovanje za 8 kompresora za pranje vozila koji do današnjeg dana, iz nama nepoznatih razloga, nisu nabavljeni.

SSP će se obratiti Sektoru za materijalno-finansijske poslove u cilju realizacije 8 kompresora za pranje vozila.

  1. Zaštita od kontakta sa glodarima i zmijama postavljanjem barijera i zaštitnih mreža na prozorima i vratima koje sprečavaju ulazak kako zmija i glodara tako i insekata (komaraca pre svega), čuvanjem hrane na adekvatan način kao i održavanjem higijene objekta

– u prethodnom periodu od strane organizacionih jedinica Uprave granične policije nisu iskazivane potrebe za nabavkom barijera i zaštitinih mreža za zaštitu od kontakta sa glodarima i zmijama, kao ni zahtevi za vršenje dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije prostora i objekata (osim u jednom navratu Regionalni centar prema Makedoniji tokom 2016. godine). Uprava granične policije je odmah preduzela mere na utvrđivanju potreba svih organizacionih jedinica za ovim sredstvima, te će po sagledavanju realnog stanja, od Sektora za materijalno-finansijske poslove zatražiti nabavku.

Po pitanju čuvanja hrane na adekvatan način, ova Uprava je za potrebe Regionalnog centra prema Republici Hrvatskoj od Sektora za materijalno-finansijske poslove zahtevala nabavku 14 frižidera.

  1. Obavezna upotreba lične zaštitne opreme u skladu sa dostavljenim preporukama

– kao što je već navedeno u tački 6. , u skladu sa povećanim rizikom povodom pojačanih migratornih kretanja, ova Uprava je uputila dopis svim svojim organizacionim jedinicama, u kojem je naloženo preduzimanje svih neophodnih mera kako bi se poboljšali higijenski uslovi boravka i rada policijskih službenika (održavanje lične higijene, održavanje dobrih higijenskih uslova boravka na terenu, adekvatno korišćenje sredstava za dezinfekciju i dr.) i naređeno da se osigura sprovođenje protivepidemijskih mera. U tom smislu, svim organizacionim jedinicama dostavljeno je Uputstvo Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“ – Korišćenje lične zaštitne opreme i mere prevencije i kontrole u slučaju rada sa izbeglicama/migrantima i azilantima: preporuke za pripadnike Ministarstva unutrašnjih poslova.

U skladu sa naloženim merama, a na osnovu iskazanih potreba, dana 06.01.2017. godine upućen je dopis 03/8 broj: OTP 404-25/17 Sektoru za materijalno-finansijske poslove (preko Direkcije policije), gde je traženo da se za potrebe Regionalnog centra prema Republici Hrvatskoj izvrši nabavka 50 pakovanja zaštitnih maski za jednokratnu upotrebu (2500 kom.) , 20 pakovanja zaštitnih rukavica za jednokratnu upotrebu (2000 komada) i 100 zaštitnih odela-skafandera za jednokratnu upotrebu. U kontaktu sa organizacionim jedinicama na terenu utvrđeno je da svi trenutno raspolažu dovoljnim brojem zaštitnih sredstava, kao i dovoljnim količinama sredstava za dezinfekciju ruku, prostorija-objekata i vozila.

Predstavnici SSP i rukovodstva RC GP složili su se da zaštitna odela za jednokratnu upotrebu nisu pristigla u RC GP, dok maske za jednokratnu u potrebu i rukavice jesu i podeljene su po SGP.

Boban Đorđić, postavio je pitanje Šumanu koliko je vozila iz kontigenta od 82 vozila koja su pristigla u UGP raspoređeno u RC GP prema R. Hrvatskoj, kao i da li dobijena vozila će biti korišćena isključivo za obavljanje patrolne delatnosti. Odgovor je glasio da je u RC GP pristiglo: 4 patrolna vozila „škoda jeti“ koja su raspodeljena u SGP Srem, Morović, Apatin i Dunav. 1 minibus je dodeljen SGP Batrovci, 1 kombi u sedište RC GP prema Hrvatskoj koji će služiti za terenski rad mobilne jedinice, 1 patrolno vozilo pripalo je SGP Batrocvci, 1 civilno vozilo načelniku RC GP prema Hrvatskoj i pre par meseci jedno terensko vozilo „dačija daster“ dodeljeno je za potrebe mobilne jedinice. Branko Erić, ukazao je na problem patrolnih vozila SGP Šid, koja poseduju 3 vozila marke „punto“, koja su u izuzetno lošem stanju sa pređenih +500 000 km, kao i da je samo 1 kombi u funkciji koji služi za prevoz zaposlenih u službu. Šuman i Aleksić složili su se sa navedenim da je loše stanje voznog parka SGP Šid, te da će pomenuta SGP biti prioritet u narednom periodu kada je u pitanju raspodela vozila.

Siniša Ćuk, povodom nedostatka ljudstva u SGP Šid, izneo je predlog Šumanu da po uzoru na načelnika PU Sremska Mitrovica, gospodin Šuman uputi dopis UGP sa pozivom da se ljudstvo iz SGP Šid izuzme od upućivanja na teren u RC GP prema R. Makedoniji jer su preopterećeni poslovima naročito kada je u pitanju readmisija i ilegalni prelasci državne granice pored manjka ljudstva u samoj SGP Šid.

Takođe, ukazano je na stavljanje u nervanopravan položaj zaposlenih u SGP Bogojevo prilikom upućivanja na teren u RC GP prema Makedoniji, kojom prilikom je potrebno omogućiti zaposlenima da u skladu sa potrebama službe budu upućeni te da se rotiraju kako ne bi bili upućivani jedni te isti ( van dobrovoljnosti), odnosno ukoliko većina izrazi želju na dobrovoljnoj bazi da bude upućena da se ispoštuje redosled kako bi svima bilo omogućeno da odu na teren.

Gospodin Šuman se složio da se na teren upućuje pre svega na bazi dobrovoljnosti te ukoliko nema dovoljan broj prijavljenih određuju se ostali do planiranog broja, kao i da što se tiče samog problema biće naloženo komandiru SGP Bogojevo da se omogući rotiranje kako bi svima bilo omogućeno uživanje jednakih prava.

SGP Bačka Palanka – privremeni granični prelazi Vajska i Kamarište

Na graničnom prelazu Bačka Palanka postoje dva privremena granična prelaza Vajska i Kamarište od kojih je trenutno u funkciji prelaz Vajska. Rešenje o otvaranju privremenih prelaza donosi Ministar unutrašnjih poslova na osnovu mišljenja UGP RC prema Hrvatskoj, a koje se izdaje na tri meseca, gde je potrebno da podnosilac zahteva u ovom slučaju d.o.o. „Bager“ koja eksploatiše pesak iz Dunava na mestu koje se nalazi na teritoriji R. Srbije i isti izvozi na teritoriju R. Hrvatske, obezbedi određene uslove između ostalog i prevoz za policijske službenike od policijske stanice  do prostorija u kojima boravi policijski službenik za vreme radnog vremena zajedno sa carinikom, prevoz od prostorija do samog broda koji vrši iskop radi kontrole putnika, prostorije u kojima boravi policijski slubenik kao i prevoz na kraju radnog vremena do SGP Bačka Palanka.  Sindikat srpske policije smatra da je pod hitno potrebno izvršiti, a pre izdavanja novog rešenja o otvaranju navedenih prelaza odnosno pre davanja mišljenja na osnovu kog Ministar Unutrašnjih poslova donosi rešenje, kontrolu ispunjenosti sledećih uslova:

Prostorije u kojoj boravi policijski službenik zajedno sa radnikom carine

Radi se o kamp kućici koja nema osnovne uslove za boravak. Prostorija je male kvadrature, zimi je radno vreme od 7 do 16 časova, grejanje je rešeno pomoću plinske boce gde se konstantno oseća plin i dolazi do „ošamućenosti“ zaposlenih kao i glavobolja, dok   je  leti radno vreme od 7 do 18 časova, te  zbog visokih temperatura, s obzirom na činjenicu da nema električne energije na objektu nije moguće ugraditi rashladni uređaj koji bi ljudima koji tamo borave omogućio normalne uslove za rad kao i zaštitu  zdralja na radu.  Takođe , čuvanje hrane koju zaposleni nose sa sobom je neadekvatno te se kvari zbog neadekvatnih uslova već na pola smene. Smatramo da je moguće podnosioca zahteva za otvaranje privremenog prelaza usloviti da obezbedi agregatni uređaj i na taj način obezbedi struju i ugradi rashladni uređaj-klimu.

Utvrditi da li je prevoz od prostorija u kojima borave u toku smene do kamp kućice bezbedan

Već je pomenuto da prilikom dolaska odnosno odlaska sa rada, policijski službenici se prevoze čamcem do mesta rada te je neophodno utvrditi  da li je policijskim službenicima obezbeđen bezbednosni prsluk u slučaju prevrtanja čamca kojim se prevoze. Postavlja se pitanje u slučaju da dođe do nesreće,  naročito jer  je mesto gde borave zbog same vode, puno raznoraznih insekata i zmija,  na koji način policijski službenici mogu da potraže pomoć s obzirom da nema ni signala za mobilni uređaj kao ni sredstva veze dok su udaljeni od stanice 40 ili 50 km? Ko je u tom slučaju odgovoran?

Trenutno je otvoren samo privremeni granični prelaz Vajska ali je situacija i na privremenom graničnom prelazu Kamarište apsolutno ista te Sindikat srpske policije izražava ozbiljnu zabrinutost za zdravlje i bezbednost policijskih službenika koji obavljaju poslove na navedenim prelazima.

VD načelnika Duško Šuman, saopštio nam je da se do sada niko od zaposlenih nije žalio ali da  će odmah naložiti da se izvrši kontrola  i da će preduzeti sve potrebne mere koje su u njegovoj nadležnosti da se uslovi policijskih službenika na privremenim graničničnim prelazima poboljšaju o čemu ćemo biti obavešteni.

Ukazali smo na ozbiljan propust Uprave granične policije kada je u pitanju poslednja nabavka službenih pantalona gde su naručeni iz policijskih stanica brojevi iz evidencija koje postoje o veličinama, a da pri tom niko nije vodio računa da se nabavka vrši preko drugog proizvođača i da  standardi nisu isti kao kod prethodnog dobavljača. Smatramo da je to propust ljudi koji su zadužili pantalone iako su im velike verovatno u strahu da narednih pet godina neće dobiti druge dok im je  stara uniforma odavno dotrajala, te da su trebali svi da vrate zadužene pantalone, a poslodavac da obezbedi odgovarajuće. Apelujemo da u budućoj nabavci koja se planira ne dozvole da dođe do istog propusta već da se obezbede modeli kao i za druge uprave kako bi ljudi isprobali uniformu i u skladu sa standardima firme od koje se nabavka vrši, naruče odgovarajuće brojevi svih delova uniforme. Dobili smo uveravanje da će se navedeni problem ukazati Upravi granične policije.

SSP raspolaže informacijom da je planirano da se u sklopu COPO-a, gde UGP RC prema Hrvatskoj koristi prostorije za svoje potrebe,  na prvom spratu odnosno iznad trenutnih prostorija koje se koriste, će se izvrši adaptacija i da će RC dobiti još prostorija na korišćenje , te smo se obratili VD načelnika da u skladu sa mogućnostima  do tada pokušaju obezbediti prostoriju koju bi Mobilna jedinica koristila za presvlačenje i za ostavljanje ličnih stvari.  Gospodin Šuman nam je odgovorio da Mobilna jedinica i sada ima prostoriju koja im za to služi ali nakon sastanka od kolega smo dobili saznanje da to nije istina.

Više puta smo ukazali na problem gde se na određenim graničnim prelazima zaposleni iako se rasporedom rada vode drugačije, na posao moraju doći sat vremena ranije, dok službu završavaju sat kasnije zbog udaljenosti prelaza na koji se upućuju. S obzirom da se radi o dvanaest časovnim smenama pozitivnopravnim propisima, ti sati ne mogu da se vode u rasporedu rada dok je evidentno da na nivou meseca zaposleni ostvaruju između 25 i 30 sati na taj način. Predlozi koje smo tada izneli, jer smo svesni kompletne organizacije rada kada su u pitanju navedeni prelazi, nisu prihvaćeni kako je i obećano  te smo ih obavestili da postoje članovi koji žele da naknadu za navedene sate potražuju putem suda. Bez obzira na to, Sindikat srpske policije i dalje apeluje da se iznađe trajno rešenje na navedene okolnosti smatrajući da je moguće na obostrano zadovoljstvo.

S obzirom da je SSP pomogao u opremanju novih kontejnera koji su dobijeni kao donacija od IOM-a na graničnom prelazu Neštin, postavili smo pitanje da li imaju bilo kakvu informaciju o daljim planovima MUP-a u vezi opremanja navedenog prelaza kada je u pitanju rešavanje pitanja vode kao i toaleta jer su to osnovni i neophodni uslovi za rad. Odgovor koji smo dobili je standardan, MUP planira ali nema sredstava te smo tražili podršku UGP RC kada se budemo obraćali lokalnoj samoupravi i privrednicima koji budu želeli da pomognu,  da se navedeni uslovi u što kraćem roku obezbede. Dobili smo uveravanje gospodina Šumana da ćemo podršku i dobiti jer je u zajedničkom interesu.

Nakon dvo i po časnovne aktivne diskusije, sastanak sa rukovodostvom RC GP prema R. Hrvatskoj je završen. Utisci predstavnika SSP su pozitivni pre svega u otvorenošću rukovodstva RC GP radi unapređenja uslova rada zaposlenih i želje rukovodstva za zajedničkim otklanjanjem problema i unapređenja rada kako bi zaposleni bili zadovoljni, a zadaci i poslovi izvršeni. Pored obećanja i saglasnosti ostaje ono što je najbitnije za zaposlene a to su kontkretni rezultati.

Služba za informisanje

Boban Đorđić

 

 

 

 

Policajci rade gladni!!!

Sindikat srpske policije prinuđen je da po ko zna koji put pokušajem alarmiranja javnosti utiče nas poslodavca i tako ga primora na obezbeđivanje adekvatnih uslova za rad policijskih službenika na terenu!

Pored nesnosno loših uslova boravka i rada, o čemu smo više puta pisali, ono što zaposlene dodatno opterećuje i praktično onemogućava da obavljaju svoj posao i sačuvaju zdravlje jeste jako loša ishrana. Obroci koje policajci dobijaju su ne samo sumnjivog kvaliteta već i apsolutno nedovoljni. Na priloženoj fotografiji možete videti kako izgleda i šta sadrži večera policijskog službenika nakon celodnevnog patroliranja duž državne granice!

„Najpre su nas ponizili umanjenjem dnevnice na bednih 150 dinara, za koju jedva burek i jogurt možemo da kupimo, a sada nam nedovoljno kaloričnom ishranom praktično direktno ugrožavaju zdravlje! Svojvremeno je ministar Stefanović izjavio kako se patriotizam ne meri dnevnicom, a ja ga sada pitam čime se zdravlje meri!? Izgladnjuju nas na terenu, a istovremeno otuđuju radnička odmarališta koja su nam jedino bila dostupna za odmor i oporavak! Uskoro ni to nećemo da imamo! Zašto, ministre?“ – izjavio je predsednik Sindikata srpske policije i poručio da će se u vezi sa ovim obratiti Upravi za bezbednost zdravlja i potražiti zaštitu za naše kolege.

vecera
Fotografija dobijena od kolega na obezbeđenju granice prema Bugarskoj!

Služba za informisanje SSP
Mile Lazarević

Pravosuđe blago prema napadačima na policajce

U današnjem štampanom izdanju dnevnog lista Politika izašao je tekst pod nazivom „Pravosuđe blago prema napadačima na policajce“, u potpisu novinara Aleksandra Bojovića. U tekstu se navodi niz statističkih podataka o broju krivičnih dela i prekršaja izvršenih na štetu policijskih službenika i sasvim ispravno se, od strane novinara, ukazuje na osnovni problem – blagu kaznenu politiku pravosuđa prema izgrednicima.

Lepo je što ugledna novina, kakva Politika bez sumnje jeste, piše o temi koja boli sve policijske službenike, al nije lepo i što se u tekstu prećutkuju ili iskrivljuju neke bitne stvari, možda nehatno ali moramo da reagujemo, istine radi.

Najpre moramo da ukažemo kako protest policijskih službenika ispred suda u Novom Sadu, 6. februara 2017. godine nisu organizovali „policijski sindikati“ – već SINDIKAT SRPSKE POLICIJE, a nekoliko drugih sindikata je podržalo skup. Nažalost, ta je podrška bila samo deklarativna. Možda je ovo novinaru promaklo kao nebitno, ali je nama, a verujem i svim zaposlenima u MUP, jako bitno da se zna ko od sindikata vodi istinsku borbu i zalaže se za prava kolega.

Nastavi sa čitanjem

Sve godišnje ocene na videlo! Imamo pravo da ih znamo!

Sindikat srpske policije obratio se dopisom organu vlasti, Povereniku za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, gospodinu rodoljubu Šabiću, radi dobijanja mišljenja u vezi primene čl.14st.1 tač. 2 Zakona o slobodnom pristupu informacija od javnog značaja u slučajevima koji se odnose na zahteve za pristup podacima o godišnjim ocenama državnih službenika, u konkretnom slučaju policijskih službenika, i pravu javnosti da bude upoznata sa godišnjim ocenama državnih službenika i uopšte rezultatima periodičnog i vanrednog ocenjivanja.

SSP je stanovišta da se pristupom podacima odnosno javnim objavljivanjem podataka o godišnjim ocenama državnih službenika, kao lica čija se zarada finansira iz budžeta Republike Srbije, ne narušavaju privatnost i druga prava ličnosti te da javnost, prvenstveno drugi zaposleni, imaju opravdan interes da bude upoznata sa rezultatima periodičnog i vanrednog ocenjivanja državnih službenika.

Ranije smo se već obraćali Ministarstvu unutrašnjih poslova sa zahtevom da se javno objave godišnje ocene državnih službenika zaposlenih u MUP a u cilju ostvarivanja prava javnosti, prevashodno zaposlenih u Ministarstvu, da budu upoznati sa rezultatima periodičnog i vanrednog ocenjivanjasvih zaposlenih, koji rezultati predstavljaju osnovni uslov za sticanje višeg čina odnosno zvanja, napredovanje i sledstveno tome ostvarivanje veće zarade. Ministarstvo unutrašnjih poslova je stava da rezultati periodičnog i vanrednog ocenjivanja ne mogu učiniti dostupnim javnosti bez pristanka lica na koje se takvi podaci odnose.

Međutim, Zakon o platama državnih službenika i nameštenika propisuje napredovanje u određenom broju platnih razreda, u zavisnosti od prosečnih ocena. Takođe, Zakon o policiji u članu 165 st. 2 propisuje da se napredovanjenje u službi ostvaruje na osnovu prosečne trogodipnje ocene koja ne može biti niža od „ističe se – 4“!

Dakle, periodična i vanredna ocena državnog (policijskog) službenika je jedan od elemenata koji se uzimaju u obzir prilikom napredovanja u viši čin odnosno zvanje, dok u slučajevima koje uređuje Zakon o državnim službenicima, ostvarivanjem odgovarajuće godišnje ocene državni službenik po automatizmu prelazi u viši platni razred. Sledom rečenog, rezultati periodičnog i vanrednog ocenjivanja nalaze se u direktnoj vezi sa budžetskim rashodima i predstavljaju osnov za uvećana davanja iz budžeta Republike Srbije na ime isplate zarada državnih službenika koji su, ostvarujući odgovarajuće godišnje ocene, prešli u viši platni razred.

Dalje, Zakon o budžetskom sistemu kazuje, između ostalog, i da budžetski sistem treba da ostvari tehničku ili operativnu efikasnost koja podrazumeva korišćenje budžetskih sredstava i mogućnost njihove primene sa što nižim troškovima. Kao i da se prilikom pripreme i izvršenja budžeta moraju poštovati principi efikasnosti, ekonomičnosti, efektivnosti, javnosti, potpunosti, tačnosti i jedinstvene budžetske klasifikacije.

Dakle, u smislu citiranih zakonskih odredaba, a imajući u vidu činjenice da se zarade državnih službenika, kao direktnih korisnika budžetskih sredstava, finansiraju iz budžeta Republike Srbije, da se budžet Republike Srbije sastoji u pretežnom delu od poreskih prihoda ostvarenih naplatom sredstava poreskih obveznika, akciznih prihoda koji se naplaćuju kroz krajnju potrošnju građana, da se odgovarajućom godišnjom ocenom državnih službenika stvaraju uslovi za napredovanje u viši platni razred, ostvarivanje veće zarade i uvećanja rashodne strane budžeta, to javnost ima opravdan interes da bude upoznata koji su državni službenici i u kolikom broju, ostvarili uslov za uvećanje zarade po osnovu rezultata periodičnog i vanrednog ocenjivanja rada.

Kako se u konkretnom slučaju radi o poslovima koji spadaju u domen rada državnih organa, posebnih organizacija i javnih službi kojima se zadovoljavaju potrebe građana, to je pretežniji interes javnosti da bude upoznata sa rezultatima periodičnog i vanrednog ocenjivanja od prava državnog službenika da uskrati saglasnost za davanje podataka koji se odnose na rezultate periodičnog ocenjivanja.

Takođe, još jedan značajan aspekt godišnje ocene državnog službenika je i popunjavanje upražnjenih radnih mesta i dodatno obrazovanje putem internog konkursa kao i situacije koje nastaju izmenom pravilnika i raspoređivanjem državnih službenika, jer Zakon o državnim službenicima u članu 98 propisuje da se kod izbora službenika kojem država finansira dodatno obrazovanje prednost ima službenik sa višim prosekom ocene u poslednje tri godine. Dalje, isti Zakon u čl.133 st.1 kazuje: „Ako Pravilnik bude tako izmenjen da neka radna mesta budu ukinuta ili broj državnih službenika smanjen, prekobrojni državni službenici premeštaju se na druga odgovarajuća radna mesta, a prednost imaju oni sa boljim ocenama u poslednje tri godine.“

Međutim, u skoro svim slučajevima popunjavanja radnih mesta i dodatnog obrazovanja putem internog konkursa kao i u slučajevima raspoređivanja državnih službenika nakon izmene Pravilnika, zaposlenima koji su konkurisali ili imali pretenzija na određeno radno mesto nisu bile dostupne ocene državnih službenika koji su de facto ide iure rapoređeni na određena radna mesta za koje je bilo više zainteresovanih državnih službenika koji su ispunjavali uslove za raspoređivanje na predmetno radno mesto.

Imajući u vidu da ocene državnih službenika nisu dostupne svim kandidatima za određeno radno mesto u velikom broju slučajeva prilikom raspoređivanja državnih službenika presudnu ulogu imala je arbitrarnost neposrednog starešine i subjektivni stav o pojedinom državnom službeniku, bez razmatranja objektivnih činilaca kao što je godišnja ocena. Nepravilno postupanje rukovodilaca organizacionih jedinica je potvrdio i Upravni sud u velikom broju presuda kojima se poništavaju akti o raspoređivanju učinjeni bez razmatranja godišnjih ocena, a kao primer navodimo i situaciju nastalu krajem 2015. godine kada su masovno doneta rešenja o premeštajima na „poslove analize rizika“ koja su poništena u odgovarajućim postupcima.

Zbog prethodno navedenog očekujemo da nam postupajući organ, nakon razmatranja navoda našeg dopisa, dostavi mišljenje u vezi primene čl.14st.1 tač. 2 Zakona o slobodnom pristupu informacija od javnog značaja(„Sl. glasnik RS“, br. 120/2004, 54/2007, 104/2009 i 36/2010)kao i stav o pretežnijem interesu javnosti da bude upoznata sa rezultatima periodičnog i vanrednog ocenjivanja.

Služba za informisanje SSP
Mile Lazarević