Skip to main content

Autor: Viktor Ratković

DRŽAVA NA KOLENIMA!

Pretprošle noći u Novom Sadu se dogodio još jedan u nizu napada na policijske službenike. Ovoga puta napadači su pokazali visok nivo brutalnosti i bezobzirnosti – za sedam minuta žandarmu Borisu Jevrosimovu zadali su više od 100 brutalnih udaraca nanevši mu teške telesne povrede u vidu preloma ruke, povrede stopala, brojne modrice i podlive, kao i prostrelnu ranu šake nastalu prilikom pokušaja otimanja službenog pištolja! I sve to u prisustvu njegove supruge, ne libeći se da i njoj povremeno zadaju poneki udarac.

Nakon iskazane bezobzirnosti u toku napada, kriminalci se prilikom dolaska interventne patrole policije na mesto događaja nisu dali u beg, već su – naprotiv, sasvim mirno i bez straha sačekali hapšenje!

Upravo je taj nedostatak straha od kazne pokazatelj da smo, usled blage kaznene politike i tolerantnošću prema kriminalu, došli do kritičnog trenutka – da kod kriminalaca nastaje odsustvo straha od kazne i države. Shvatili su da suđenja mogu otezati u nedogled, da po potrebi mogu bez većih problema pobeći iz države, jer im sud prethodno neće odrediti pritvor; da će eventualna kazna biti veoma blaga, a da će u međuvremenu njihov ugled u kriminalnom miljeu samo vrtoglavo rasti. Ovoj pojavi svakako doprinose i mediji koji zarad jeftine popularnosti i rasta gledanosti organizuju razne rijalitije u kojima su osvedočeni kriminalci poželjni učesnici i u kojima se oni javno hvale svojim zlodelima, razarajući tako sistem normalnih društvenih vrednosti, odnosno stvarajući drugi, novi – kriminalni. I umesto da stanu u zaštitu društva i društvenih vrednosti, sudovi neretko idu kriminalcima na ruku. Kako drugačije objasniti da sud kriminalcima više godina odlaže izdržavanje zatvorske kazne zarad učešća u takvim rijalitijima? I kako objasniti da kriminalci godinama izbegavaju izdržavanje zatvorske kazne pod izgovorima teške obolelosti, a da pri tome istoremeno svakog dana obaraju lične rekorde u dizanju iz bendža? Ili – kako smo došli u situaciju da se večeras neko mirno šeta preko travnjaka fudbalskog stadiona prekidajući utakmicu kvalifikacija za Svetsko prvenstvo u fudbalu, a da sutra sud raspisuje poternicu?! Traženog, naravno, nema!

Modus operandi pravosuđa i u ovom slučaju je ostao isti. Jer, prema neproverenim i nama zaista neshvatljivim informacijama, napadačima na žandarma Jevrosimova najpre je određen pritvor, ali je ubrzo bio ukinut.

Sindikat srpske policije apeluje na Vladu Republike Srbije, pravosuđe i sve druge državne organe i ustanove da hitno preduzmu mere radi pooštravanja kaznene politike za napadače na policijske službenike. Nisu policijski službenici iznad ostalih građana, ali se u odnosu države prema policijskim službenicima i prema kriminalcima najbolje ogleda koliko je država (ne)spremna i (ne)sposobna da se izbori sa kriminalom. Toliko puta ponovljeno „napad na policajca je napad na državu“ je u potpunosti obesmišljeno i izlizano, a moralo bi biti jedan od postulata bezbednosti države.

Pozivamo i sve medije da budu odgovorni, da prestanu sa veličanjem kriminala i kriminalaca, da se izdignu iz trke za većim rejtingom i stanu u odbranu svojih građana i društvenih vrednosti.

Jer, sve dok nam kriminalci budu izlazili iz zatvora pre nego žrtve iz bolnica i sve dok budu sačekivali patrole na mestu zločina sa osmehom na licu – Srbija nema budućnosti!

Krajnje je vreme da država pokaže ko je gazda! Ukoliko to ne pokaže danas – možda će sutra biti kasno! Valjda je jedan 12. mart bio dovoljna opomena!

Generalni sekretar SSP
Viktor Ratković

Tekst u Blicu: Borba na život i smrt

 

Sastanak sa Radnom grupom: Odsustvo partnerskog odnosa

Beograd, 12.12.2016. godine – Održan je poslednji ovogodišnji sastanak sa Radnom grupom MUP-a za saradnju sa sindikatima. Delegaciju Sindikata srpske policije činili su predsednik Lazar Ranitović, zamenik predsednika Mile Lazarević i generalni sekretar Viktor Ratković. Radom Radne grupe predsedavao je državni sekretar Milosav Miličković.

Sastanak je protekao u atmosferi odsustva partnerskog odnosa od strane članova Radne grupe (čast izuzecima!) jer se pokazalo da Radna grupa za značajan deo problema zaposlenih u MUP-u nema sluha. Problemi zaposlenih se često neosnovano minimiziraju, prethodno dogovorena rešenja se neretko ne realizuju, a iz izlaganja i ponašanja većine članova Radne grupe se moglo zaključiti da su na sastanak došli potpuno nespremi, ne udostojivši se da pročitaju dostavljene teme, obrazloženja i predložena rešenja. Takvo ponašanje ne predstalja čin nepoštovanja predstavnika SSP, već zaposlenih koje SSP predstavlja, a to je veoma porazno – i za MUP i za državu u celini.

Kao česta obrazloženja Radne grupe za različite probleme jeste da nema novca. Međutim, SSP je uvek insistirao da novca ima, ali da se on često troši nenamenski n neracionalno, navodeći primere nespremnosti MUP-a da u slučaju sporova sklopi sporazume o vansudskom poravnanju, što potom neminovno vodi do stvaranja nepotrebnih, a enormnih sudskih troškova, razume se – na teret MUP-a. Kao primer nedomaćinskog poslovanja u MUP-u je i to što se svakog jutra pripadnicima Žandarmerije stacioniranim u Jasenovu dovozi 10 hlebova čak iz Vrnjačke Banje, te da bi se, u slučaju nabavke hleba u obližnjoj Novoj Varoši, na godišnjem nivou samo po ovom osnovu uštedelo skoro dva miliona dinara (na ime utrošenog goriva, održavanja vozila i dnevnica vozača-dostavljača).

Spisak predloženih tema, sa detaljno obrazloženim problemima i predloženim rešenjima možete pogledati ovde – teme-za-kabinet-2012-12.

  1. Evidentiranje i obračun radnih sati zaposlenih upućenih na specifična područja radi angažovanja na poslovima migracije i migranata i na području KZB

Predstavnici Radne grupe upoznati su sa činjenicom da se primena propisa koji se odnose na obračun radnih sati upućenih na specifična područja radi angažovanja na poslovima migracije i migranata razlikuje od OJ do OJ, te da se stiče utisak da imamo bar po tri zakona o policiji i zakona o radu, a ne samo po jedan. Predložili smo da se u cilju ujednačavanja i pravilne primene propisa svim OJ dostavi obavezna instrukcija kojom će se omogućiti da se policijskim službenicima za svaki dan proveden na „posebnom zadatku“ računa osam sati rada, osim ukoliko u toku dana nisu bili angažovani duže od 8 sati, kada će im se računali efektivno provedeni sati na radu. Takođe smo ukazali da se ni na koji način ne može isključiti uvećanje plate po osnovu rada na dan državnog praznika i rada noću.

Iako smo ukazali da je predloženu obaveznu instrukciju neophodno dostaviti „na teren“ što pre, predstavnici Radne grupe smatrali su da je reč o ozbiljnoj problematici, pa da će ovim povodom, najpre organizovati sastanak svih OJ, nakon čega će iznaći rešenje, koje će potom biti dostavljeno SSP, radi izjašenja da li se slažemo sa predloženim rešenjem problema.

  1. Ishrana pripadnika IJP (i drugih policijskih službenika) angažovanih na državnoj granici R. Srbije poslednjeg dana angažovanja (prilikom „smene“)

Predsednik SSP Lazar Ranitović ukazao je na problem što pripadnici IJP (i drugih policijski službenici) angažovani na državnoj granici poslednjeg dana angažovanja, tj. kada se vrši „smena“, imaju obezbeđen samo doručak. S obzirom na to da im „smena“ stiže tek oko 12-13 časova, a natrag do svoje matične OJ u putu provedu još od 4 do 6 sati, dakle u matičnu OJ se vraćaju između 16 i 19 časova popodne, predsednik Ranitović je predložio da se policijskim službenicima prilikom povratka u matične OJ obezbedi lanč paket na ime ručka.

Ovaj predlog je od strane Radne grupe prihvaćen kao nesporan, napomenuvši da to zavisi isključivo od starešine koji trebuje obroke.

SSP će pažljivo pratiti kako će se pojedine starešine ubuduće ponašati u ovakvim situacijama. U tom smislu pozivamo sve policijske službenike da nas obaveste u slučaju nepoštovanja napred dogovorenog.

  1. Nesklapanje sporazuma zbog viška radnih sati koje su ostvarili zaposleni u PPU u Vranju i u JZO

Predsednik SSP Lazar Ranitović je predstavnicima Radne grupe saopštio da će SSP, s obzirom na to da u prethodnih godinu dana, i pored velikog broja sastanaka, postiguntih dogovora i datih obećanja da će se sklapanjem sporazuma o vansudskom poravnanju rešiti problem neevidentiranja i neobračunavanja ostvarenog viška radnih sati zaposlenih u PPU u Vranje i u JZO, u narednom periodu pružiti svu potrebnu pravnu podršku svim zaposlenim koji budu želeli da ovim povodom protiv MUP-a podnesu odgovarajuće tužbe, napomenuvši da odgovornost za nastale nepotrebne sudske i druge troškove sporova snose rukovodioci predmetnih OJ, predloživši njihovo disciplinsko kažnjavanje.

Predstavnici Radne grupe su saopštili da je rešavanje ovog problema pri kraju i da rukovodiocima PPU u Vranju i u JZO, kao i u Sektoru za materijalno-finansijske poslove treba ostaviti još malo vremena. Predsednik Ranitović je izrazio sumnju da će se, s obzirom na dosadanje iskustvo, bilo šta promeniti i da primećuje odsustvo iskrene volje u MUP-u da se ovaj problem konačno reši, dodajući da će se tužba ispostaviti kao jedini način.

  1. Problemi vatrogasaca-spasilaca u Gornjem Milanovcu

Na primedbe SSP o neobučenosti svih vatrogasaca-spasilaca, te lošeg stanja „tehničkog vozila“ i opreme, kao i da je pristupna saobraćajnica za auto-put u lošem stanju, pomoćnik načelnika SVS Bojan Kostić je konstatovao da ko 80-85% „tehničkih vozila“ u SVS nedostaje kompletna oprema, a da nema novca za nabavku. U pogledu pristupne saobraćajnice istakao je da su u SVS svesni ovog problema, ali da su za njegovo rešavanje potrebna znatna materijalna sredstav, a da to ne zavisi od SVS. Međutim, negirao je da su vatrogasci-spasioci neobučeni, već da su svi prošli obuku za tehničke intervencije, ali da je tačno da je posebnu specijalističku obuku prošao samo jedan od njih, a što je opet u skladu sa nekim projekcijama i mogućnostima SVS, te da je taj vatrogasac-spasilac obavezan da svoja znanja stečena na specijalističkoj obuci po povratku u svoju OJ prenese ostalim zaposlenim.

Zamenik predsednika SSP Mile Lazarević je izneo podatak da u velikom broju VSJ imamo zaposlene ljude bez osnovne protivpožarne obuke, koji ne smeju da izlaze na intervencije. U vreme najvećih požara i nesreća, kada je preko potreban svaki raspoloživi čovek, ti ljudi ostaju da sede u stanici. Pri tome oni ostvaruju sva prava iz radnog odnosa i primaju istu platu kao i ljudi koji se svakodnevno izlažu riziku po zdravlje i život. Hitno je potrebno sve zaposlene obučiti za osnovne intervencije gašenja požara, s obzirom na ionako mali broj vatrogasaca po glavi stanovnika!

  1. Problemi zaposlenih u Žandarmeriji

Generalni sekretar SSP Viktor Ratković podsetio je članove Radne grupe da je pre mesec dana dogovoreno da će se pripadnicima Žandarmerije angažovanim na obezbeđenju KPZ Požarevac nakon osmočasovnog radnog angažovanja, svakog dana izdavati osmočasovni nalozi za pripravnost, ali da još uvek nije izdat nijedan nalog za pripravnost.

Pomoćnik komadanta Žandarmerije Goran Divjak je odgovorio na ovu konstataciju rekavši da je tu problem multipliciran zbog postojanja još nekoliko izdvojenih objekata koje Žandarmerija obezbeđuje, pa ako bi se nalog za pripravnost izdao onima koji obezbeđuju KPZ Požarevac, onda bi morao i svim ostalima koji obavljju takve poslove. Na opasku Lazara Ranitovića da nalog i treba da dobiju svi koji su u režimu pripravnosti, gospodin Divjak je odgovorio da najpre treba otkloniti neke nejasnoće, u kom cilju je već uputio dopis svim starešinama radi izjašnjenja po ovom pitanju, te da treba očekivati da će konačan stav Žandarmerije po ovom pitanju biti saopšten do kraja nedelje. U pogledu obezbeđenja hrane (umesto lanč paketa) gospodin Divjak je istakao da je problem što sa Ministarstvom pravde nije postignut sporazum.

Članovi Radne grupe su saopštili da ne postoje uslovi da se pripadnicima Žandarmerije koji rade u Lipovici organizuje prevoz iz grada. Takoše, to svakako ne bi isključilo troškove za mesečne markice za prevoz za deo puta od kuće do polazne tačke iz grada. Takođe, trenutno ne postoje uslovi da se i pripadnicima Žandarmerije u patrolama PU za grad Beograd obezbedi obrok.

U vezi sa nabavkom i reparacijom pancira, gospodin Divjak je saopštio da će reparacija postojećih, odnosno nabavka novih pancira biti odrađena tokom 2017. i 2018. godine, kao i da će za nove pripadnike Žandarmerije i za pripadnike čija je uniforma pocepana uskoro početi podela nove uniforme.

  1. Isplata uvećane zarade kada zaposleni menja rukovodioca ili kada ima dodatno opterećenje na radu

Problem nepoštovanja odredbi Zakona o radu, Zakona o policiji i PKU za policijske službenike u vezi sa neizdavanjem rešenja za „zamenu rukovodioca“, a potom i neobračunavanja uvećanja plate po tom osnovu, kao i problematiku „zamene izvršioca“, odnosno ostavrivanja prava na dodatak na platu za dodatno opterećenje na radu, izložio je zamenik predsednika SSP Mile Lazarević.

Članovi Radne grupe smatraju da su odredbe koje se tiču „zamene rukovodioca“ potpuno jasne i zahtevali su dostavljanje podataka o OJ u kojima se ove odredbe ne primenjuju, a radi ukazivanja rukovodiocima tih OJ o nepravilnom postupanju.

U pogledu dodatka na platu za dodatno opterećenje na radu nije postignuta saglasnost, jer su članovi Radne grupe bili stanovišta da to više ne postoji, ali su nakon opaske generalnog sekretara SSP Viktora Ratkovića da je to propisano članom 12. PKU za policijske službenike, dodali da su te odredbe nejasne i neprecizne i da zahtevaju ozbiljnu analizu.

  1. Prodaja odmarališta MUP-a?

U vezi sa informacijama da će MUP otuđiti odmarališta, odgovor je dao načelnik Sektora za materijalno-finansijske poslove Drago Bjelica, rekavši da ta opcija još uvek nije razmatrana, ujedno konstatujući da su ti objekti u lošem stanju, a da su troškovi održavanja ogromni, pa da ne isključuje mogućnost da će se MUP u bližoj ili daljoj budućnosti, prilikom nekog „rezanja troškova“, umesto npr. uskraćivanja nekih potreba policijskim stanicama, odlučiti da otuđi odmarališta. Na pitanje predstavnika SSP šta se u tom slučaju planira sa zaposlenima u odmaralištima, gospodin Bjelica je odgovorio da, pošto još uvek nema odluke o prodaji tih objekata, da nema ni plana šta će biti sa zaposlenima u tim objektima, ali da će svakako, u slučaju prodaje objekata postojati i neki plan i program rešavanja pitanja zaposlenih. Na pitanje predstavnika zamenika predsednika SSP Mila Lazarevića zbog čega pojedinim licima angažovanim na određeno vreme, odnosno po ugovoru o privremenim i povremenim poslovima (npr. u objektu na Bežanijskoj Kosi), još uvek nije produžen ugovor, dobijen je odgovor da će ugovori biti produžavani u skladu sa potrebama za angažovanjem radnika.

  1. Dinamika isplate posebnih nakanda, naknade putnih troškova, solidarne pomoći, jubilarnih nagrada…

Dinamika isplate posebnih naknada policijskim službenicima angažovanim na području granice i KZB vrši se u skladu sa dinamikom i tačnošću spiskova koje dostavljaju organizacione jedinice angažovanih, što za posledicu ima da su pojedini policijski službenici primili posebnu naknadu za septembar, a drugi nisu. U svakom slučaju novca za ove namene ima, a isplata se vrši u proseku dva meseca nakon angažovanja.

Novac opredeljen za putne troškove je potrošen. Ministarstvu finansija je upućen zahtev da se odobre dodatna sredstva za isplatu još dve naknade putnih troškova (za septembar i oktobar) i sa Ministarstvom finansija je postignut načelan dogovor o odobravanju ovih sredstava tako da će ta isplata biti izvršena krajem decembra tekuće godine.

Isplate jubilarnih nagrada vršiće se dinamikom izrade rešenja u drugoj polovini decembra. Novac za ovu namenu je obezbeđen i svi koji ostvaruju pravo na jubilarnu nagradu biće isplaćeni.

Načelnik Sektora za materijalno-finansijske poslove Drago Bjelica je saopštio da je formirana komisija koja će do 31.12.2016. godine obrađivati pristigle zahteve za solidarnu pomoć i da će svi koji ispunjavaju uslove, a podneli su urednu dokumentaciju, dobiti određeni iznos solidarne pomoći, a shodno visini troškova kojima su bili izloženi. Napomenuo je da je veliki broj do sada pristiglih zahteva nepotpun, te da je neophodno izvršiti njihovu dopunu. Na postavljena pitanja o tačnim kriterijumima i načinom rada komisije, nismo dobili precizne odgovore, pa smo stekli utisak da i u samom MUP-u postoje velike nedoumice u pogledu ovog pitanja. Predstavnici SSP izneli su primedbu da komisija ne može okončati svoj rada 31.12.2016. iz prostog razloga što će deo zaposlenih pravo na solidranu pomoć ostvariti samim krajem decembra, te da rad komisije mora biti produžen i u januaru, što je izazalo nedoumicu kod predstanika Radne grupe. Predstavnici SSP izneli su i stav da se na deo zaposlenih u MUP-u koji se smatraju državnim službnicima, a možda i na policijske službenike, i tokom 2014. i 2015. godine primenjivao PKU za državne organe, a s obzirom na to da potraživanja iz radnog odnosa zastarevaju tek protekom tri godine, imaju pravo na solidarnu pomoć i za slučajeve iz 2014. i 2015. godine – predstavnici Radne grupe su to kategorički odbili, iznevši da se PKU za državne organe nije primenjivao na zaposlene u MUP-u sve do Aneksa PKU za policijske službenike, te da je primena odredbi PKU za državne organe za čiju primenu nisu obezbeđena sredstva u budžetu Republike Srbije, na razdelu MUP-a, za 2015. godinu, otpočela tek 1.1.2016. godine.

Stav MUP-a je da, u skladu sa članom 16. Zakona o budžetu, zaposleni u MUP-u ne ostvaruju pravo na novčanu čestitku na ime novogodišnjeg poklona deci zaposlenog do 15 godina starosti, te će podneti zahtevi biti odbijeni. Predstavnici SSP su izneli da smatraju da MUP, ako nema pravnu, onda svakako ima moralnu obavezu da deci onih koji svakoga dana rizikuju svoje živote radi očuvanja bezbednosti građana i države, od kojih su neki i dali svoj život, obezbedi novogodišnje poklone, odosno novčane čestitke na ime novogodišnjih poklona i da će SSP u narednom periodu insistirati na tome.

Generalni sekretar
Viktor Ratković

SOLIDARNA POMOĆ – UPUTSTVO: ŠTA, KAKO, KOME?

Iako je od zakonom propisane obaveze da donese pravilnik kojim će propisati „bliže uslove i kriterijume za dodelu, kao i visinu solidarne pomoći“ (član 176. stav 4. Zakona o policiji) prošlo više od deset meseci, ministar tu svoju obavezu još uvek nije ispunio. To ima za posledicu opštu neinformisanost, ne samo zaposlenih koji bi pravo na solidarnu pomoć hteli da ostvare, već i neinformisanost službi MUP-a koje bi trebalo da rešavaju po tim zahtevima zaposlenih. Da sve bude još gore, do pre samo mesec-dva MUP je osporavao pravo zaposlenih na solidarnu pomoć! Kada se to ima u vidu iluzorno je govoriti da li postoji neki opšti MUP-ov obrazac zahteva za ostvarivanje prava na solidarnu pomoć, a kamo li neko uputstvo u vezi sa ovim.

Godine sindikalne borbe nisu nas iznenadile ovakvim postupcima MUP-a, pa smo, uz pomoć naših pravnih zastupnika, preduzeli sve kako bi zaposlenima u MUP-u, najpre ukazali na mogućnost ostvarivanja ovog prava, a potom i odgovorili na mnoga vaša pitanja: Kako podneti zahtev? Kome podneti zahtev? Koju dokumentaciju dostaviti? Šta činiti ukoliko nije dostavljena potrebna dokumentacija?

Pravo na solidarnu pomoć propisano je već Zakonom o policiji (član 176). Ovo pravo, međutim, nije predviđeno Posebnim kolektivnim ugovorom za policijske službenike (PKUzaPS), što je samo još jedan u nizu pokazatelja koliko je PKUzaPS nepovoljniji u odnosu na druge PKU, a za šta odgovornost snosi sindikat koji je na njega stavio svoj potpis. Šteta po policijske službenike je otklonjena potpisivanjem Aneksa PKUzaPS, kojom prilikom je član 47. dopunjen stavom 2. koji glasi: „Na sva prava i obaveze policijskih službenika kada je to za njih povoljnije, primenjivaće se odredbe PKU za državne organe (PKUzaDO).“

Ko ima pravo na solidarnu pomoć?

Članom 43. PKUzaDO predviđeno je pravo na solidarnu pomoć u slučajevima:

1) duže ili teže bolesti zaposlenog ili člana njegove uže porodice;
2) nabavke ortopedskih pomagala i aparata za rehabilitaciju zaposlenog ili člana njegove uže porodice;
3) zdravstvene rehabilitacije zaposlenog;
4) nastanka teže invalidnosti zaposlenog;
5) nabavke lekova za zaposlenog ili člana uže porodice;
6) pomoć članovima uže porodice, odnosno maloletnoj deci zaposlenog za slučaj smrti zaposlenog i zaposlenom sa slučaj smrti člana uže porodice;
7) mesečnu stipendiju tokom redovnog školovanja za decu zaposlenog koji pogine u toku obavljanja poslova radnog mesta na koje je raspoređen i
8) rođenja deteta zaposlenog.

Članovima uže porodice smatraju se bračni drug, vanbračni drug, deca, rođene braća i sestre, braća i sestre po ocu i majci, roditelji, usvojilac, usvojenik i staratelj.

 

Da li postoje dodatni uslovi za ostvarivanje ovog prava?

Postoje. U pogledu ostvarivanja prava na solidarnu pomoć za slučaj rođenja deteta, ukoliko su oba roditelja zaposlena u državnim organima, pravo ostvaruje samo majka deteta. U tom smislu, prilikom podnošenja zahteva od strane zaposlenog čija supruga nije zaposlena u državnom organu potrebno je priložiti i dokaz (potvrdu) da je supruga nezaposlena (od Nacionalne službe za zapošljavanje), odnosno da nije zaposlena u državnom organu (od poslodavca supruge), odnosno da supruga nije ostvarila ovo pravo (od poslodavca supruge).

Takođe, pravo na ortopedska pomagala i aparate, na zdravstvenu rehabilitaciju i dr. može se ostvariti pod uslovom da zaposleni to pravo nije ostvario u skladu sa drugim propisima iz oblasti obaveznog socijalnog osiguranja, boračko-invalidske zaštite i drugim propisima.

 

Koliki je iznos solidarne pomoći?

Precizan iznos solidarne pomoći predviđen je samo za slučaj rođenja deteta zaposlenog – u visini prosečne zarade. Iznos solidarne pomoći po drugim osnovima nije preciziran, već je utvrđen samo najviši iznos solidarne pomoći koji zaposleni može ostvariti, i to:

  • za osnove od 1 do 5 – najviše do visine tri prosečne zarade, a na osnovu uredne dokumentacije i u skladu sa sredstvima obezbeđenim u budžetu;
  • za osnov 6 – najviše do visine dve prosečne zarade i
  • za osnov 7 – najviše do visine prosečne zarade.

Pod prosečnom zaradom podrazumeva se prosečna zarada bez poreza i doprinosa u Republici Srbiji prema poslednjem objavljenom podatku organa nadležnog za poslove statistike.

U prilogu je tabelarni pregled visine solidarne pomoći u 2016. godini.

visina-solidarne-pomoci-2016

Da li postoji propisan obrazac zahteva? Kako i kome podneti i predati zahtev?

Ne postoji opšti obrazac za podnošenje zahteva. Kao što smo naveli, MUP je i ovom prilikom zakazao ne utvrdivši obrazac zahteva, već je prepustio zaposlene same sebi. No, u principu, nema prepreke da se zahtev podnese bez neke posebne forme i u rukopisu. Ono što je bitno i što zahtev mora da sadrži su: podaci o podnosiocu (ime i prezime, JMBG, organizaciona jedinica u kojoj je zaposlen), pozivanje na odgovarajući pravni osnov (član 43. PKUzaDO i odgovarajuća tačka), opis činjenica koje opravdavaju odobravanje solidarne pomoći i odgovarajuću dokumentaciju u prilogu zahteva.

Međutim, kako bismo svojim članovima, ali i svim drugim zaposlenim u MUP-u olakšali podnošenje zahteva, pravni zastupnik SSP je izradio obrazac zahteva za dobijanje solidarne pomoći (koji možete preuzeti ovde: zahtev-za-solidarnu-pomoc-obrazac-ssp).

Zahtev se podnosi Sektoru za ljudske resurse MUP-a – Odeljenju za zarade i beneficije i možete ga predati bilo kojoj pisarnici bilo koje organizacione jedinice u MUP-u ili javnom poštanskom uslugom. Pošto, nažalost, još uvek postoje rukovodioci organizacionih jedinica u MUP-u i zaposleni u pisarnicama koji tvrde da ne mogu primati podneske koji nisu adresirani na tu organizacionu jedinicu, takvim „poznavaocima prava“ skrenite pažnju na odredbu iz člana 56. stava 1. Zakona o opštem upravnom postupku kojom je propisano da je organ nadležan za prijem podnesaka (pisarnice i sl.) dužan da primi podnesak koji mu se predaje.

Važno: obavezno čuvajte svoj primerak zahteva sa prijemnim pečatom, odnosno potvrdu o slanju pošiljke.

Koju dokumentaciju priložiti uz zahtev?

Najkraće rečeno, uz zahtev je potrebno priložiti svu dokumentaciju kojom se dokazuje postojanje odlučnih činjenica koje opravdavaju odobravanje solidarne pomoći. Tako je, npr. za rođenje deteta potrebno priložiti izvod iz matične knjige rođenih za dete i potvrdu o tome da je supruga nezaposlena ili zaposlena u privatnom sektoru ili da nije ostvarila pravo na solidarnu pomoć po ovom osnovu (ako je zaposlena u državnom organu). Za slučaj smrti člana uže porodice, osim izvoda iz matične knjige umrlih za preminulog, potrebno je dostaviti i dokaz o srodstvu zaposlenog sa preminulim (kao dokaz o srodstvu sa preminulim roditeljem najpodesniji je izvod iz matične knjige rođenih za zaposlenog, jer se u njemu nalaze i podaci o roditeljima). Za ostale slučajeve (duža ili teža bolest, nabavka ortopedskih pomagala i aparata, zdravstvena rehabilitacija, teža invalidnost, nabavka lekova) potrebno je dostaviti svu dokumentaciju kojom se dokazuju odlučne činjenice, kao i potvrdu (od Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje ili Zavoda za socijalno osiguranje ili Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje) da to pravo nije ostvareno u skladu sa drugim propisima iz oblasti obaveznog socijalnog osiguranja, boračko-invalidske zaštite i drugim propisima.

Šta ako uz zahtev nije podneta sva neophodna dokumentacija?

Ukoliko prilikom podnošenja zahteva nije podneta sva neophodna dokumentacija, postoji mogućnost, u skladu sa članom 133. stavom 2. Zakona o opštem upravnom postupku, da se zahtev dopuni tako što će se dostaviti dopuna zahteva (obrazac možete preuzeti ovde: dopuna-zahteva-za-dobijanje-solidarne-pomoci).

Šta ako zahtev ne podnesem do 31.12.2016?

Iako je najavljeno da će komisija MUP zasedati samo do 31.12.2016. i da će, samim tim, razmatrati samo zahteve pristigle do tog datuma, odnosno da zaposleni čiji zahtevi budu pristigli nakon 31.12.2016. godine neće ostvariti pravno na solidarnu pomoć, ostvarivanje prava na solidarnu pomoć ne može biti uskraćeno u slučajevima kada zahtev nije podnet do 31.12.2016. godine iz opravdanih razloga (npr. nemogućnost pribavljanja dokumentacije u kratkom roku).

Upravo na ovom primeru se još jednom pokazuje neznanje svih onih iz MUP-a i reprezentativnih sindikata koji tvrde da zahtevi koji ne budu pristigli do 31.12.2016. neće biti razmatrani. Najpre, ne postoji imperativna odredba kojom je propisan prekluzivni rok za dostavljanje predmetnih zahteva. Dakle, ne može se kao osnov uzimati rok koji nije propisan. S druge strane, u slučaju kada bi postojao rok za dostavljanje zahteva, rokovi se ne računaju na taj način što se relevantnim smatra datum kada je zahtev pristigao (u ovom slučaju komisiji), već datum kada je podnesak (zahtev) predat organu nadležnom za prijem podnesaka (pisarnicama u MUP-u), odnosno danom predaje pošti, ukoliko se podnesak upućuje poštom preporučeno, a što je propisano članom 92. Zakona o opštem upravnom postupku. Treba dodati i to da rok za predaju zahteva svakako ne može biti 31.12.2016. godine, jer jedan deo zaposlenih ne bi bio u mogućnosti da blagovremeno dostavi zahteve zbog nemogućnosti pribavljanja relevantne dokumentacije, pa bi takav rok bio neprimeran. Primera radi, zaposleni kojem se rodi dete 31.12.2016. godine, ne bi bio u mogućnosti da podnese zahtev za ostvarivanje prava na solidarnu pomoć zbog rođenja deteta, čime bi mu ovo pravo bilo faktički uskraćeno.

U slučaju da mandat rada komisije ne bude produžen, odnosno komisija ne prihvati da razmatra zahteve pristigle nakon 31.12.2016. godine, SSP će svim svojim članovima omogućiti besplatnu pravnu pomoć i zaštitu u cilju ostvarivanja prava na solidarnu pomoć.

Generalni sekretar SSP
Viktor Ratković

APEL: Predsedniče, premijeru, gospodo ministri, pomozite da policajci konačno dobiju SVOJ krov nad glavom!

Beograd, 8.12.2016 – Konačno, i na opšte zadovoljstvo zaposlenih u MUP-u, dočekana je vest da će posle dugogodišnje nepravde biti rešeno stambeno pitanje i stambeni status zaposlenih u MUP-u kojima su dodeljeni stanovi predhodnih godina, ali koji to pravo nisu mogli ostvariti usled pravnog vakuuma uzrokovanog izmenama zakonskih i podzakonskih akata, odnosno novim Zakonom o stanovanju i održavanju zgrada.

Vlada je na sednici 17.11.2016. godine konačno usvojila Predlog Zakona o stanovanju i održavanju zgrada i uputila ga u skupštinsku proceduru.

Međutim, 2.12.2016. godine, nakon objavljivanja članka u dnevnom listu „Blic“ o mogućim zloupotrebama u pogledu omogućavanje otkupa državnih vila od strane državnih funkcionera, potpredsednica Vlade Srbije i ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, prof. dr Zorana Mihajlović je dala saopštenje za javnost da će iz Predloga zakona o stanovanju i održavanju zgrada biti uklonjeni članovi 153, 154. i deo člana 152, a koji se odnose na pitanje prava otkupa stanova u javnoj svojini.

Poštujući novinarsko zanimanje i profesiju, više je nego očigledno da je u konkretnom slučaju na svojevrstan način „zloupotrebljena“ novinarska profesija, imajući u vidu da se zakonska rešenja u konkretnom slučaju odnose samo na „obične“ ljude koji dugi niz godina čekaju da reše svoje životne i egzistencijalne muke i probleme u pogledu stambenog statusa.

stanoviNaime, odredbama članova 152, 153. i 154. predloženog Zakona o stanovanju i održavanju zgrada se ni na koji način i ni pod kojim uslovima nije predviđena mogućnost da se stanovi koje koriste državni funkcioneri po osnovu „službeni stanovi“ mogu otkupiti. Predmetni članovi isključivo se odnose na mogućnost otkupa stanova koji su dodeljeni zaposlenim u zakonom sprovedenom postupku po Uredbi o rešavanju stambenih potreba izabranih, postavljenih i zaposlenih lica kod korisnika državne svojine („Službeni glasnik RS”, br. 41/02, 76/02, 125/03, 88/04, 68/06-US, 10/07, 107/07 i 68/09) i Uredbom o rešavanju stambenih potreba izabranih, postavljenih i zaposlenih lica kod korisnika sredstava u državnoj svojini („Službeni glasnik RS”, br. 102/10 i 117/12 – US). Postupku dodele stanova prethodio je oglas ili konkurs na kojem su mogli da učešće uzmu svi zaposleni u organu ili organizaciji, pod strogo definisanim uslovima i pravilima.

S druge strane, članovima 152, 153. i 154. je isključena mogućnost otkupa stanova koje državni funkcioneri koriste kao „službene stanove u javnoj svojini“, jer je kao preduslov predviđeno jedino ukoliko se stan koristi po osnovu ugovora o zakupu na određeno vreme i na osnovu pravosnažne odluke o dodeli stana u zakup donete u skladu sa skladu sa navedenim uredbama.

Za službene stanove koji se koriste na osnovu predmetnih uredbi ne postoje niti se sačinjavaju ugovori o zakupu, već ugovori o privremenom korišćenju stana na vreme dok traje obavljanje službene dužnosti, jer se takvi stanovi koriste dok traje državna funkcija državnim funkcionerima, bez naknade za stanovanje, osim obaveze plaćanja dažbina i tekućeg održavanja.

Na osnovu navedenog nedvosmisleno se da utvrditi i zaključiti da je isključena svaka mogućnost otkupa bilo kakvih službenih stanova ili vila u javnoj svojini kroz stilizaciju članova 152, 153. i 154. predloženog Zakona.

Takođe, Predlogom Zakona isključena je i mogućnost otkupa/kupovine vila i stanova kojima gazduje-raspolaže DIPOS, jer se takvi stanovi koriste u skladu sa Zakonom o javnoj svojini, Zakonom o posebnim uslovima prodaje određenih nepokretnosti u državnoj svojini, u skladu sa Uredbom o uslovima i otuđenju nepokretnosti neposrednom pogodbom,davanja u zakup stvari u javnoj svojini i postupcima javnog nadmetanja i prikupljanja pismenih ponuda, a ne u skladu i na osnovu Uredbe o rešavanju stambenih potreba izabranih, postavljenih i zaposlenih lica kod korisnika sredstava u državnoj svojini.

Dakle, članovi 152, 153. i 154. Predloga Zakona o stanovanju i održavanju zgrada se odnose isključivo na stanove u javnoj svojini koji su bili predmet dodele na osnovu Uredbe o rešavanju stambenih potreba izabranih, postavljenih i zaposlenih lica kod korisnika sredstava u državnoj svojini. Samim tim, predloženi Zakon o stanovanju i održavanju zgrada se ne može poistovećivati, niti dovoditi u vezu sa Predlogom Zakona o uslovima prodaje određenih nepokretnosti u svojini R. Srbije, koji je predsednik R. Srbije Tomislav Nikolić početkom avgusta 2015. godine vratio na ponovno odlučivanje.

Ovim povodom predsednik Sindikata srpske policije uputio je dopis predsedniku države Tomislavu Nikoliću, premijeru Aleksandru Vučiću, ministarki građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture prof. dr Zorani Mihajlović i ministru unutrašnjih poslova dr Nebojši Stefanoviću, kao i dnevnom listu „Blic“, sa apelom da snagom autoriteta i snagom argumenata na temelju zaštite prava i građana, utiču da se članovi 152, 153. i 154. predloga Zakona o stanovanju i održavanju zgrada usvoje u svom izvornom obliku i blagovremeno spreči nepravda u odnosu na veliki broja građana i njihovih porodica koji godinama unazad uz izdvajanje nemalih materijalnih sredstava za zakup stanova, čekaju da se ispravi dugogodišnja pravna nepravda.

U dopisu se podseća da se SSP godinama zalagao i argumentovano ukazivao na probleme u kojem su našle mnoge naše kolege, njihove porodice, kao i deca i supruge stradalih, poginulih i zaslužnih policijskih službenika, te da se na predmetni dopis gleda kao na vapaj zaposlenih koji je SSP samo iskazao.

Generalni sekretar SSP
Viktor Ratković

Predlog pravilnika o pripravnosti policijskih službenika

Užice, 22.11.2016. godine, – Kao što smo već objavili, voljom ministra unutrašnjih poslova dr Nebojše Stefanović, Sindikat srpske policije je ostao izvan radnih grupa ministarstva formiranih radi izrade predloga pozakonskih akata, u skladu sa novim Zakonom o policiji.

Ministru svakako mora biti poznato, kao i svim članovima tih radnih grupa, da SSP, mada bez zvanično priznatog statusa reprezentativnog sindikata, svakako ima članstvo koje svojom brojnošću daleko prevazilazi granicu od 15% zaposlenih u ministarstvu. Takođe, ministar je morao da bude upoznat sa dosadašnjim sistemom rada i kvalitetom primedbi, predloga i pitanja koja postavljamo na mesečnim radnim sastancima u Kabinetu! Tako da, uzimajući u obzir te dve činjenice – brojnost članstva i kvalitet rada SSP, nije postojao ni jedan racionalan razlog za naše izopštavanje iz tih radnih grupa.

Pod uslovom dobrih namera poslodavca. Ali, s obzirom na kvalitet izrađenih predloga pravilnika, u koje smo do sada imali uvid, prinuđeni smo da posumnjamo u dobre namere poslodavca i da smo s jasnom namerom uklonjeni kao učesnici ali i kao nemi svedoci!

To svakako nama nije bilo prepreka da izradimo predloge pojedinih pravilnika i da ih dostavimo ministru i predsednicima radnih grupa, a sve u cilju da i njima i javnosti pokažemo da pravilnici mogu i trebaju da budu pravični i pravedni, u interesu i poslodavca i zaposlenih.

Danas vam predstavljamo naš  PREDLOG PRAVILNIKA O PRIPRAVNOSTI, koji možete preuzeti sa oovog linka ili pogledati u nastavku teksta:

PREDLOG

PRAVILNIK

O PRIPRAVNOSTI POLICIJSKIH SLUŽBENIKA 

Član 1.
Ovim pravilnikom uređuje se način planiranja, evidentiranja i obavljanja pripravnosti, kao i prava i obaveze koje iz tog proizlaze.

Član 2.
Cilj ustanovljavanja i planiranja pripravnosti jeste obezbeđivanje neprekidnog i blagovremenog obavljanja policijskih poslova i zadataka. 

Član 3.
Pripravnost za rad podrazumeva stanje stalne dostupnosti i spremnosti policijskog službenika da se, van radnog vremena i van radnog mesta, odazove na poziv neposrednog rukovodioca ili lica ovlašćenog za poziv za obavljanje nekog posla ili zadatka svog radnog mesta.

Član 4.
Pripravnost se može planirati samo za neodložne ili hitne poslove i zadatke.

Član 5.
Odluku o uvođenju i o obimu pripravnosti i plan pripravnosti donosi rukovodilac organizacione jedinice.

Rukovodilac organizacione jedinice je dužan da policijskog službenika obavesti o planu pripravnosti najmanje pet dana unapred.

Izuzetno, rukovodilac organizacione jedinice može da obavesti policijskog službenika o planu i promeni plana pripravnosti u roku krećem od pet dana, ali ne kraćem od 48 sati unapred, u slučaju potrebe posla ili usled nastupanja nepredviđenih okolnosti.

Član 6.
Rukovodilac organizacione jedinice dužan je da vodi evidenciju ostvarene pripravnosti, koju je na kraju meseca obavezan da usaglasi sa policijskim službenikom koji je ostvario pripravnost.

Evidencija o pripravnosti treba da sadrži naziv organizacione jedinice, ime, prezime i jedinstveni matični broj policijskog službenika, mesec za koji se sastavlja, datum, vreme (od – do) i broj sati ostvarene pripravnosti, kao i ukupan broj ostvarenih sati pripravnosti i potpis neposrednog rukovodioca.

Član 7.
Rukovodilac organizacione jedinice je, radi donošenja rešenja i obračuna zarade, dužan da do 5-og u mesecu za prethodni mesec nadležnoj organizacionoj jedinici dostavi overen spisak policijskih službenika sa brojem sati ostvarene pripravnosti.

Član 8.
Rukovodilac nadležne organizacione jedinice dužan je da do 10-og u mesecu za prethodni mesec donese rešenje o ostvarenoj pripravnosti policijskog službenika.

Rešenje treba da sadrži pravni osnov za donošenje, podatke o policijskom službeniku, period u kojem je obavljana pripravnost, broj ostvarenih sati pripravnosti, pravo na uvećanje osnovne plate u skladu sa važećim propisima i pouku o pravnom leku.

Član 9.
Pripravnost se planira na takav način da svi policijski službenici budu ravnomerno planirani za obavljanje pripravnosti („cikličnim smenjivanjem“).

Član 10.
Pripravnost policijskog službenika na dan korišćenja nedeljnog odmora može se utvrditi samo u slučaju da nijedan drugi policijski službenik tog dana nije planiran da radi u smeni.

Član 11.
Policijski službenik kojem je utvrđena pripravnost za rad, rasporedom rada će biti planiran za rad u drugoj (popodnevnoj) smeni, ukoliko to ne bi ometalo redovno obavljanje poslova i zadataka. 

Član 12.
Pripravnost radnim danom može trajati najviše 16 sati, a subotom, nedeljom i praznikom 24 sata.

Član 13.
Policijski službenik koji je u pripravnosti dužan je da neposrednog rukovodioca obavesti o broju telefona na koji će biti dostupan radi pozivanja za obavljanje posla ili zadatka iz pripravnosti.

Član 14.
Policijski službenik se nakon poziva mora staviti na raspolaganje u što kraćem roku, a najduže u roku od sat vremena.

U slučaju da je za dolazak od mesta pribavališta ili boravišta do mesta rada policijskog službenika potrebno više od sat vremena, pripravnost tog policijskog službenika može se utvrditi samo u slučaju da nije raspoloživ drugi policijski službenik kojem je za dolazak od mesta pribavališta ili boravišta do mesta rada potrebno manje do sat vremena.

Član 15.
Neposredni rukovodilac ili lice ovlašćeno za poziv su dužni da policijskom službeniku kojeg iz pripravnosti pozivaju na obavljanje posla ili zadatka obezbede prevoz, u suprotnom policijski službenik ima pravo na naknadu troškova prevoza od mesta stanovanja do mesta obavljanja prekovremenog rada i obratno.

Član 16.
Rad policijskog službenika koji je iz pripravnosti pozvan da obavi određeni posao ili zadatak računa se kao prekovremeni rad.

Član 17.
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srbije“.

Generalni sekretar SSP
Viktor Ratković

ČEGA SE PAMETAN STIDI…

Kada se poslodavac prema svojim zaposlenim odnosi kao maćeha to može da se razume. Jer poslodavcu su plate radnika uvek velike, radnici uvek lenji, ili bar nedovoljno vredni, zahtevi radnika neosnovani, a radnicima je uvek učinjeno dovoljno ili previše ustupaka i oni treba da budu zadovoljni što uopšte imaju posao, jer su na taj način već privilegovani…

Ali kada su ovo stavovi onih kojima je svrha i cilj zaštita i unapređenje položaja radnika i povećanje obima njihovih prava – sindikata – onda se to ne može ni razumeti, ni objasniti!

Jer, kako drugačije objasniti sinoćnje samohvalospeve Policijskog sindikata Srbije (PSS) u kojem se ističu njihovi brojni „uspesi“ u proteklih godinu dana. Analizirajmo te uspehe.

  • PSS se hvali da je sprečio usvajanje Zakona o vanrednim situacijama i sprečio izdvajanje vatrogasaca iz MUP-a.

  • A istina je da je neizdvajanje SVS iz MUP-a posledica toga što SVS nema sopstvenu logistiku, već mora da koristi MUP-ovu. A formiranje logistike isključivo za potrebe SVS bi iziskivalo nova zapošljavanja, što je u sadašnjem trenutku misaona imenica. I istina je da će OVS, u procesu pristupanja EU, kad-tad biti izdvojen iz MUP-a i biti zasebna jedinica.
  • Isto tako – istina je da vatrogasci već skoro godinu dana nemaju pripravnost. I istina je da im se prilikom vanrednog angažovanja i dolaska u jedinicu, a bez izlaska na teren, ne plaća prekovremeni rad, već pripravnost! Na ovaj način vatrogasci su svakoga meseca oštećeni za nekoliko hiljada dinara – Tražili smo tumačenje pojma pripravnost . Ali to nije tema za PSS. Bitno je da je SVS u okviru MUP-a. A ja mislim da bi vatrogasci više voleli da su u okviru komunalne policije – više bi ih poštovali i više bi im bile plate. A upravo je to ono što ih zanima. I što zanima svakoga od nas.
  • PSS se hvali da su razmatrane njihove primedbe na novi Zakon o policiji.

  • A istina je da su predstavnici PSS-a propustili da godinu dana na pet javnih rasprava (dve u Beogradu i po jedna u Novom Sadu, Kragujevcu i Nišu) iznesu bar jednu jedinu reč kritike na sramni Zakon o policiji. Nigde ih nije bilo! I onda kada je Zakon o policiji već ušao u hitnu skupštinsku proceduru usvajanja, setili se nečeg…
  • A istina je da su samo predstavnici SSP (i NPSS u nekoliko navrata) višesatno „tupili zube“ pred nekoliko stotina građana, kolega, predstavnika policijskih uprava, MUP-a i brojnih vladinih i nevladinih organizacija, a koji su se okupljali na tim javnim raspravama. Istina je da je nakon izlaganja predstavnika SSP u Kragujevcu aplaudirala cela sala, uključujući i članove radne grupe za izradu Nacrta Zakona o policiji. Istina je i da je SSP Vladi Republike Srbije dostavio preko 60 amandmana, od kojih je polovina usvojena. Istina je da je SSP i po ulasku Predloga Zakona o policiji u skupštinsku proceduru Republičkom odboru za zakonodavstvo i svim poslaničkim grupama uputio (u pisanoj i u elektronskoj formi) do tada neuvažene amandmane – http://ssp.org.rs/amandmani-na-predlog-zakona-o-policiji/.
  • Istina jepss-licemerje3 i da novim Zakonom o policiji i članom 172. svakom od nas posao „visi o koncu“. Istina je i da je propisano neustavno umanjenje putnih troškova – gde bi se oni naplaćivali samo u okviru opštine rada. Istina je i da je ostavljanjem na volju rukovodiocu da odluči koji policijski službenici moraju biti angažovani u vreme štrajka, ovo sveto radničko pravo praktično ukinuto. Istina je i da se tim zakonom pokušava ukinuti civilizacijsko pravo na žalbu prilikom godišnjeg ocenjivanja policijskih službenika. E, takav Zakon o policiji je očigledno dobar za PSS i očigledno ga smatraju svojim uspehom!
  • I istina je da bi ove nakaradne diskriminatorske odredbe Zakona o policiji odavno bile u primeni da SSP, 15 dana od stupanja zakona, na snagu Ustavnom sudu nije podneo inicijativu za ocenu ustavnosti i zakonitosti navedenih i drugih odredbi Zakona o policiji – http://ssp.org.rs/ssp-podneo-inicijativu-za-ocenu-ustavnosti-zakona-o-policiji/. I istina je da je MUP zastao sa primenom tih odredbi do odluke Ustavnog suda – http://ssp.org.rs/kabinet-ministra-cetvrti-mesecni-sastanak-u-2016-godini/.
  • PSS se hvali učestvovanjem u komisiji za izbor osiguravajuće kuće bez raspisivanja tendera!

  • Bez raspisivanja tendera?! Da li tu uopšte treba komentar?!
  • Možda samo jedno pitanje – da li je iko iz te komisije, pa i predstavnici PSS-a tražio mišljenje zaposlenih, koji izdvajaju novaca za te polise?!
  • PSS se hvali da je uspeo da poveća dnevnice delu policijskih službenika sa 150 na „oko 2.000 dinara“!

  • A istina je da PSS uopšte ne poznaje razliku između pojmova „dnevnica“ i „posebna naknada“!
  • I istina je da policijski službenici koji ostvaruju pravo na posebnu naknadu rade u uslovima nedostojnih čoveka! Da spavaju sa pacovima „od dve kile“! Ponekad sa njima i obeduju zajedno… onda kada pacovi pristanu da jedu budžavu Đurđević kobasicu, trulu pomorandžu ili pokvareni mesni narezak. Istina je i da su se ti mučenici letos kuvali u kontejnerima bez klime, a da će se zimus smrzavati! Istina je da i da su se pojedini od njih kupali na livadama, spavali u memljivim prostorijama, radili u pocepanim uniformama… Istina je i da ti policajci rade na bezbednosno najrizičnijem području – što za njihov život, što za njihovo zdravlje! http://ssp.org.rs/quo-vadis-srbijo-policajci-u-nehumanim-uslovima-a-kriminalci-u-svili-i-kadifi/
  • I istina je da taj novac za posebne naknade nije iz svog „džepa“ izdvojio ni MUP, ni PSS, već Evropska unija u okviru projekta rešavanja problema migranata.
  • Gde je bio PSS kada smo se više meseci borili da se buđava i usmrdela Đurđević kobasica izbaci iz „jelovnika“? Povucite iz upotrebe zalihe „Đurđevića, zdravlje nema cenu! I kada smo pisali dopise inspekcijama?
  • S druge strane, istina je i da ostali policijski službenici širom Srbije celodnevno obezbeđuju kojekakve utakmice, sabore, egzite, šetnje, proteste za podrugljivih 150 dinara!
  • PSS se hvali da je u 2016. „bilo 5% na platu“?!?

  • Bilo?!? Čudi me da nisu rekli i da je bilo 20.000 pomoći, samo da se mi ne sećamo… A možda ni smanjenja plata nije bilo?! Možda je plata redovno povećavana u skladu sa stopom rasta cena na malo?! Možda ni nagrađivanje nije ukinuto? A možda smo svi mi ludi i nezasiti?
  • Nego uzgred… Kakve veze ima PSS sa najavljenim povećanjem zarada u MUP-u? Da nije ovo zahtev PSS-a za povećanje plate? http://ssp.org.rs/trazimo-isplatu-obecane-pomoci-i-povisicu-plate-od-najmanje-10/
  • I, opet uzgred… Da li će policajci sa tih 5% (i kada bude) možda dobiti više nego će dobiti druge javne profesije?
  • PSS se hvali da je učestvovao u formiranju parapravne komisije za „skidanje sa spiskova“ „analize rizika“ bez jasnih, javnih i pravičnih kriterijuma!

  • A istina je pss-licemerje2da je „analiza rizika“ pala nesebičnim angažovanjem SSP, NPSS i nezavisnih institucija – Zaštitnika građana i Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, te angažovanjem na desetine advokata u pisanju žalbi, gde je ubedljivom pravnom argumentacijom MUP-u pokazana sva besmislenost i nezakonitost donetih rešenja, te da je MUP poklekao isključivo pod silom prava i pravde!

Ne mogu da odolim i da ne pomenem gašenje fejsbuk stranice PSS-a i brisanje kompletne arhive tekstova sa sajta PSS-a – nigde dokaza o redu pljuvanja, pa redu ulizivanja ministru Stefanoviću i kompletnom vrhu MUP-a. Nema čak ni onih pacova iz KZB! Istorija počinje 16. novembra 2016. godine! Nije ovo „brisanje istorije“ patentirao PSS, već razni diktatori (http://www.blic.rs/riznica/istorije/pokusali-su-da-ih-izbrisu-iz-istorije-ali-ih-istorija-nije-zaboravila/0ltk27b), ali će PSS ostati upisan kao prvi sindikat u istoriji koji je to učinio.

I – naposletku, kao i obično, iznova čujemo priču o PSS-u kao potpisniku prvog PKU za policijske službenike. Evo, javno – hvala PSS-u na prvom PKU za policijske službenike (ali ne i jedino zaslužnom)!

Hvala, ali od prošlosti se ne živi! Taj prvi PKU je toliko urušen da smo mi, iako sa PKU, došli u stanje koje je gore od onog pre postojanja PKU.

Hvala! I DOVIĐENJA! Ne treba nam još jedan zastupnik poslodavca!

Policajac i sindikalac
Viktor Ratković

Ko kuva kuvare?!

Srbija, nažalost, nije zemlja koja se može pohvaliti zaposlenošću – naprotiv, pojedini su srećni i kada na nekoliko dana u mesecu uspeju da pronađu neki poslić. No, verovali ili ne, u istoj toj Srbiji postoje ljudi koji rade čitavih 450 sati mesečno!

Reč je o zaposlenima u Odeljenju za poslove ishrane i smeštaja MUP-a R. Srbije koji prilikom rada na terenu (području Kopnene zone bezbednosti: Kadrova Čuka, Madjere, Kozjak, Trn, Vrapce, Tabalije, kao i na drugim mestima prilikom terenskog rada) rade od rane zore (6h) do mrkle noći (21h)!

U potrazi da, najpre, sami sebi objasnimo razlog ovakve pojave, došli smo samo do jednog mogućeg zaključka – neko „visokoobrazovan“ je čitajući član 60. Ustava Republike Srbije previše ozbiljno shvatio zajamčeno pravo na rad i rešio da ga bukvalno primeni. Naravno, ne na sebi, već na drugima. I, naravno, za duplo ili triplo manje pare nego li što on ostvari za tri puta kraće radno vreme.

kuvar 1A ovako izgleda (naka)radni dan kuvara i njegovog pomoćnika na terenu. Ustajanje u 5.30. Spremanje doručka počinje u 6.00. Nakon završetka doručka (10.30), odmah se počinje spremanje ručka, koji traje do 15.00 sati. Sledi spremanje večere, koja traje do 19.30. Nakon večere sledi čišćenje kuhinje do 21.00 sat. I tako celih mesec dana, svaki dan, od ponedeljka do nedelje – bez dana nedeljnog odmora.

Matematika je egzaktna nauka i ona „kaže“ da ovim tempom rada zaposleni u kuhinji za mesec dana rade čitavih 450 sati (30*15h). Ovakav nadničarsko-feudalni rad međutim ne odražava se na visinu zarade ovih ljudi, jer u njihovim platnim listama i vremenicima rada podaci su drugačiji – da su, zapravo, radili 174 sata. Neko, ko unosi ove podatke, očigledno ne zna da „gleda“ u sat! Postavlja se pitanje šta takav neko traži u bilo kom državnom organu, a kamo li u MUP-u?! Za šta prima platu?! Čime je zaslužuje?! Time što drugima koji svoj posao rade odgovorno i bespogovorno ukrade zarađenih 276 sati?!

Uz sve ovo, uslovi rada u kuhinjama su katastrofalni. Naime, iako je temperatura, isparavanje, odnosno vlažnost vazduha u kuhinjama znatno viša i nepovoljnija nego napolju, u ovim kuhinjama ne postoje klima uređaji i ventilacija. Ali ni nedostatak klima uređaja nije jedini. Nedostaju i sredstva za rad: noževi, posebni sudovi i druga sredstva za rad u kuhinji, pa kuvar i pomoćni radnik prilikom polaska na teren sa sobom od kuće ponesu znatan deo pribora za spremanje hrane.

Sindikat srpske policije ovakve „uslove“ rada smatra nedostojnim čoveka i zahteva Od MUP-a hitno iznalaženje rešenja kako bi prestala ova talačko-ropska pojava. Podsećamo da se na ovaj način krše gotovo sva prava u pogledu radnog vremena:

  • pravo na isplatu onog što se zaradi, odnosno pravo na slobodne dane na ime viška ostvarenih sati;
  • pravo na dnevni odmor u trajanju od najmanje 12 časova neprekidno u okviru 24 časa;
  • pravo na nedeljni odmor u trajanju od najmanje 24 časa neprekidno;
  • ograničeno radno angažovanje na 60 časova nedeljno, a što je, prema Zakonu o radu, maksimalan broj časova koje neko u toku jedne radne nedelje može biti angažovan, čak i u slučaju preraspodele radnog vremena.

Kako je politika SSP uvek bila ne samo da se ukazuje na probleme i nepravilnosti, već da istovremeno predlaže način njihovog rešavanja i otklanjanja, to i ovaj put predlažemo da se ubuduće u ovim kuhinjama angažuje dodatni broj kuvara i pomoćnih radnika, te rad organizuje u dve smene.

No, za potpuno i pravedno otklanjanje posledica potrebno je da se dosadašnje napred opisano angažovanje kuvara i pomoćnih radnika ili plati na odgovarajući način ili da im se omogući korišćenje slobodnih dana po osnovu viška ostvarenih sati. U tom smislu, potrebno je da MUP ovim svojim zaposlenima ponudi sklapanje sporazuma o vansudskom poravnanju, kojima bi bio precizno uređen način ostvarivanja svih prava koje su zaposleni pošteno stekli i zaradili, a ujedno izbeglo da se MUP u sudskim postupcima izloži dodatnim (nepotrebnim) troškovima.

 

Služba za informisanje SSP
Viktor Ratković

Cakanovac: Sve se može kad se hoće!

Preševo, 28.6.2016 – Ako se „po jutru dan poznaje“… onda još uvek ima ljudi kojima je stalo do policije i bezbednosti naše zemlje!

Naime, samo dan nakon što smo objavili tekst o katastrofalnim uslovima u kojima boravi deo srpskih policajaca na području KZB, Preševa i Bujanovca, došlo je do određenih pozitivnih pomaka. Danas su pripadnici IJP u Cakanovcu iz „užarenih“ kontejnera bez klime i odgovarajućih uslova za održavanje lične higijene premešteni u obližnji klimatizovani kontejner sa izuzetno lepo uređenim kupatilima. Takođe prestala je da postoji besmislena zabrana da se policajci van radnog angažovanja oblače u šorceve i papuče, a kako bi lakše podneli ovu vrućinu.

Podsećamo. Ovako je to bilo juče…

Cakanovac - juce

A ovako je danas…
Cakanovac - danas

Da li ovaj potez zaslužuje pohvale? Naravno da zaslužuje! Iako zasada (nažalost) nemamo informaciju ko je zaslužan za to, Sindikat srpske policije se tom Čoveku javno zahvaljuje! Neka mu ovo bude lična satisfakcija. Ali kao što „čaša žuči ište čašu meda“, tako i pohvala, u ovom slučaju, „ište“ kritiku. Kritiku svim onim u MUP koji su bili odgovorni za dosadašnju nebrigu prema pripadnicima IJP u Cakanovcu! Jer, pokazalo se da nije bio problem u tome što uslova nema, već što u MUP-u očigledno postoje i neki sadisti koji uživaju da gledaju kako se drugi muče, dok oni borave u prijatnim kancelarijama i udobnim krevetima, uz razne đakonije! Dakle, sve ovo je moglo i pre, bilo je uslova za to, ali se nekome drugačije „htelo“. A očigledno i moglo!

Takođe, današnjim potezom, koji još jednom pohvaljujemo, nisu rešeni isti i slični problemi drugih policijskih službenika na području KZB i Bujanovca. Ostali su, iz našeg ugla, lako rešivi problemi pripadnika Žandarmerije u Kadrovoj Čuki (Bujanovac), gde je potrebno samo nabaviti freon i osposobiti postojeće klima uređaje. Ili tako što će se u Risovcu (Bujanovac) nabaviti klima uređaji kojima će se omogućiti da u pristojnim uslovima borave ne samo starešine, već i izvršioci. Jasno je da za te klima uređaje treba izvojiti određena novčana sredstava i da to košta. Ali sve košta. I zdravlje policajaca košta. I njihovi životi. I bezbednost koju daruju građanima Srbije košta. Smatramo da ne sme biti dileme šta je skuplje! I u tom smislu očekujemo da će i ostali problemi na koje smo ukazali uskoro postati ružna prošlost.

Sindikat srpske policije će i dalje nastaviti da bude „oko sokolovo“ i da „lovi“ propuste i nezakonita postupanja prema zaposlenima u MUP-u, a potom se uporno i dosledno zauzimati da se ti propusti isprave i zaposlenima omogući da svoja prava uživaju u punom obimu.

Ovo prilikom još jednom pripadnicima Žandarmerije čestitamo Dan i slavu jedinice– Vidovdan!

Služba za informisanje SSP
Viktor Ratković

Quo vadis, Srbijo: Policajci u nehumanim uslovima, a kriminalci u „svili i kadifi“?!

Preševo, Bujanovac, KZB, jun 2016. godine – Sindikat srpske policije je u nekoliko navrata ukazivao na loše uslove u kojima borave i rade policijski službenici u Kopnenoj zoni bezbednosti i na područjima Preševa i Bujanovca. Ukazivali smo na lošu ishranu, lošu organizaciju, nehigijenske i nebezbedne uslove rada, loše uslove smeštaja… Nažalost, moramo opet.

Radi bolje ilustracije značaja ove teme za državu, osvrnućemo se na neke bitne, suštinske karakteristike države.

Naime, u pravnoj teoriji se jedna od osnovnih karakteristika države smatra to što država raspolaže tzv. monopolom fizičke sile. To joj omogućava da bude jača od svih drugih vlasti u društvu, jer sve druge može da potčini i natera ih na poslušnost. Taj monopol fizičke prinude je oličen u postojanju legalnih i legitiminih oružanih snaga, pre svega vojske i policije. U redovnim, mirnodopskim uslovima, policija je to krajnje sredstvo države kojim postiže poštovanje pravnog poretka. I upravo od efikasnosti policije zavisi poštovanje i očuvanje pravnog poretka.

A kako se postiže efikasnost policije? Dobrom materijalno-tehničkom opremljenošću, dobrom obučenošću, stalnim stručnim usavršavanjem i osposobljavanjem, dobrom organizacijom i koordinacijom, iskorenjivanjem koruptivnih elemenata, pravilnim vrednovanjem rezultata i karijernim napredovanjem i, naravno, dobrim uslovima rada policijskih službenika.

 

Kopnena zona bezbednosti je jedna od najkritičnijih bezbednosnih tačaka u Srbiji, ako ne i najkritičnija. Samim tim, potreba za efikasnošću policije je izraženija u odnosu na neke druge delove Srbije. To nas opet vraća na stvaranje uslova za efikasnost policije. Ovog puta zadržaćemo se na uslovima rada policijskih službenika.

A kakvi su ti uslovi? Najjednostavnije bi se to moglo opisati jednom rečenicom – To nisu uslovi, već NEUSLOVI!

To što policijski službenici celodnevno patroliraju, što peške, što vozilima, u punoj opremi po velikim vrućinama, to je sastavni deo policijskog posla i na to se, manje-više, ne može uticati. I na to se nijedan policajac ne žali. Štaviše, svesni važnosti zadatka koji obavljaju, s ponosom nose policijsku uniformu i obeležja Srbije!

Ali to što policijski službenik nakon dvanaestočasovnog iznurujućeg patroliranja dolazi da se „odmori“ u metalnom kontejneru bez klima uređaja, što se umiva i „tušira“ polivajući se iz plastičnih flaša i što obavlja fiziološke potrebe u uslovima s kraja XVI i s početka XVII veka, to nisu uslovi u kojima treba da žive i rade oni koji su tu da omoguće postojanje pravne države.

Tako su pripadinici Inteventne jedinice policije u Cakanovcu (Preševo) smešteni u metalnom kontejneru bez ijednog klima uređaja. Za fiziološke potrebe imaju na raspolaganju jednu WC šolju, jedan pisoar i poljski WC. Za potrebe održavanja higijene imaju jedan tuš na kojem često nema vode, pa se „tuširaju“ uz pomoć vode koju ugreju u plastičnim flašama na suncu. I umivanje i pranje ruku obavljaju na sličan način. Iako samo nekoliko metara odatle, postoji klimatizovan objekat sa pristojnim tušem i toaletom i sa devet praznih soba, on se ne čuva za neke „posebne“, nije za obične smrtnike. Starešine ne samo da ne vode brigu o zdravlju podređenih i o tome kako da ih zaštite od velikih vrućina, već čine sve da im i ovako teške uslove rada dodatno otežaju tako što su do 17h (dakle za vreme najvećih dnevnih temperatura) zabranili da van radnog angažovanja nose šorceve i papuče. Poseban rizik za zdravlje ovih ljudi je i to što lanč pakete koje dobijaju drže u tim istim „užarenim“ kontejnerima, pa se hrana često kvari. Ujedno se ne poštuje depeša Odeljenja za organizovanje ishrane i smeštaja MUP kojom je naloženo da se od 1.6.2016. godine iz sastava lanč paketa izbace brzokvarljive namirnice, odnosno namirnice koje treba čuvati na temperaturnim režimima predhladnjača, kao i namirnica čija se konzumacija mora obaviti odmah nakon pripreme bez dugotrajnog odlaganja.

U Risovcu (Bujanovac), pak, u kontejnerima ima klima uređaja. Ali svi oni su na spratu gde spavaju starešine. Na spratu u na kojem spavaju i borave izvršioci – nema nijednog klima uređaja.

U Kadrovoj Čuki (Bujanovac) u kontejneru postoje dva klima uređaja. Ali bez freona. Niko ne želi da nabavi freon i osposobi klima uređaje, a dosadašnji dobavljač to neće više da čini, jer mu nije plaćeno ni za freon koji je nabavljen još pre dve godine.

 

Srbijo, ovo su „uslovi“ u Cakanovcu (Preševo) u kojima danonoćno rade tvoji policajci!

Ovde obavljaju fiziološke potrebe…

wc cakanovac

Ovako se umivaju…

umivaonik cakanovac

A ovo je „tuš kabina“…

tus cakanovac

 

S druge strane, ovo su uslovi za kriminalce koje stigne ruka zakona.

Soba u zatvoru u Padinskoj Skeli.

soba - padinska skela

WC u Centralnom zatvoru u Beogradu.

wc - centralni zatvor

Quo vadis, Srbijo?!

 

Služba za informisanje SSP
Viktor Ratković

KOLEGE IZ PRIJEPOLJA POLOŽILE „TEST INTEGRITETA“

Prijepolje, 27.5.2016. godine, – Imidž korumpiranosti prati policiju. U istraživanjima javnog mnjenja policija se uvek nađe u prvih pet najkorupiranijih profesija, a prema jednom istraživanju od pre godinu dana čak dve trećine građana smatraju da je korupcija u policiji rasprostranjena.

Verovatno u želji da se ova slika promeni, novim Zakonom o policiji je predviđeno (kao što smo prethodnih dana pisali) da će Sektor unutrašnje kontrole kao jedan od načina kontrole primenjivati test integriteta. Cilj testa integriteta je da se proveri rizik od korupcije, odnosno sklonost policijskih službenika korupciji. Simuliraće se realna situacija, koje policijski službenik neće biti svestan, i u toj situaciji testirani policijski službenik biće izložen određenom koruptivnom iskušenju.

Negativan rezultat na testu integriteta predstavlja tešku povredu službene dužnosti i, samim tim, jedna od mogućih posledica je i prestanak radnog odnosa.

A da najveći broj policijskih službenika svoj posao obavlja predano, časno i pošteno potvrđuje i jučerašnji primer naših kolega iz Prijepolja: Veselina Smolovića i Mersida Obućine.

Petak, 27. maj, dva sata i trideset minuta posle ponoći. Smolović i Obućina obavljaju redovnu patrolnu delatnost. Prolazeći pored četiri kioska, uočavaju oštećenja na šarkama prozora jednog kioska. Očigledno nastala delovanjem podesnog alata… Na njihovim licima neverica – pre nepunih pola sata su prolazili tu, a sve je bilo u redu! No nisu očajavali. Upravo činjenica da pre pola sata nije bilo tragova obijanja ulila im je nadu da izvršioci nisu daleko.

Vođeni dobrim instiktom i naoružani iskustvom oprezno su pregledali okolni prostor i uočili jedno nepoznato im lice. Legitimisanjem su utvrdili da je lice iz Beograda koje nema uverljivo objašnjenje otkud u Prijepolju. Spoljnim pregledom kod lica je pronađeno pakovanje kesa za smeće i par radničkih rukavica. Bilo im je jasno da je pred njima jedan od sudionika obijanja i krađe iz kioska. Baš kao i to da je drugi izvršilac sa ukradenom robom negde u blizini. Ali gde?!

Zazvonio je telefon uhvaćenog lopova! Naziv pozivaoca šifrovan. Veselin i Mersid se nisu dali zbuniti. Opet su bili na visini zadatka. Veselin se javio na poziv glumeći „beogradski“ naglasak. Zahvaljujući dobroj „glumi“ za nekoliko minuta i drugi lopov (iz Niša) stajao je ispred Veselina i Mersida sa rukama na haubi svog vozila. U vozilu je pronađen alat za obijanje, kožne rukavice, kese za smeće i naravno pun prtljažnik pokradenih cigareta.

Sledi „test integriteta“! Niko sem Veselina i Mersida ne zna da su oni uhvatili lopove. To znaju i lopovi. Jedan od njih dvojice nudi im primamljivu nagodbu – da ih puste, a da za uzvrat dobiju 100 eura. Bez razmišljanja kolege odbijaju, ujedno upozorivši lice da na taj način čini krivično delo davanje mita. Međutim, lopov je svestan da mu sledi višegodišnja robija, pa ponudu podiže na 1.000 eura. Veselin i Mersid ostaju onakvi kakva je i velika većina srpskih policajaca – nepokolebljivi i nepotkupljivi. Sledi poziv dežurnoj službi i obaveštenje da su lopovi sa ukradenom robom pronađeni i uhvaćeni.

Rezultat:

  • krivične prijave i policijsko zadržavanje za dvojicu kriminalaca i za tešku krađu i za pokušaj davanja mita,
  • rešena serija obijanja i krađa iz kioska (još dva u Prijepolju, jedan u susednom Priboju i još nekoliko širom Srbije) i
  • kolege Veselin Smolović i Mersid Obućina položile su „test integirteta“, ali ne onaj veštački, improvizovani, već onaj stvarni, koji samo život može da stvori i nametne.

Sindikat srpske policije je ponosan na kolege Veselina Smolovića i Mersida Obućinu, kao i na sve druge kolege poput njih. Ujedno nam je drago što se možemo javno pohvaliti da je Veselin naš dugogodišnji član SG Prijepolje.

Nadamo se da će Veselinove i Mersidove starešine umeti da cene njihov rad. I da ga adekvatno nagrade. Te nagrade neće biti cena njihovog poštenja, jer oni će to biti i to su već i bez te nagrade. Uostalom, blagostanje i dobra plata nisu uslov, niti garancija poštenja, za šta su nam je dokaz i pokazatelja ogromna većina političara, ali svakako je lakše ostati imun na nepristojne ponude, ukoliko nam je stomak pun, a deca u toplom. Naš poslodavac mora da zna da će velika većina policajaca u Srbiji postupiti istovetno kao Veselin i Mersid, ali njihov rad i poštenje mora biti adekvatno vrednovan. Takođe, građani Srbije neka budu spokojni, jer je srpska policija na ulici mahom poštena i ljubazna, neka na nasedaju na predrasude i novinarska preterivanja. Korupcija u policiji je u vrhu, kao i u svakom segmentu društva. Korupcija i kriminal ne stanuju na pozornici, niti u patroli – već je možete naći u raznim biroima i kabinetima!

Služba za informisanje SSP
Viktor Ratković