Skip to main content

Oznaka: analiza rizika

„VRLO HITNA“ depeša ministra Stefanovića

Kao reakcija na akciju Sindikata srpske policije, kojom smo pokrenuli prikupljanje potpisa za podnošenje peticije Narodnoj Skupštini Republike Srbije, ali još i više kao reakcija na masovan odaziv zaposlenih i prikupljenih nekoliko hiljada potpisa tokom prva dva dana, u petak uveče 05.05.2017. godine u sve Organizacione jedinice Ministarstva unutrašnjih poslova stigla je depeša ministra, sa stepenom hitnosti „VRLO HITNO“.

U depeši se navodi, između ostalog, da je ministarstvo „svojim aktivnostima i zalaganjem u predhodnom periodu, obezbedilo dovoljno novčanih sredstava za kontinuiriranu isplatu kako plata, tako i naknada troškova (posebnih naknada u skladu sa Odlukom ministra i naknade troškova za službena putovanja u zemlji i inostranstvu, kao i naknade troškova za dolazak i odlazak sa rada u skladu sa trenutno važećim Pravilnikom). Takođe su obezbeđena sredstva za isplatu jubilarnih nagrada i svih vrsta pomoći i socijalnih davanja u skladu sa zakonskim odredbama i kolektivnim ugovorima.“

Navodi dalje, ministar, kako je ministarstvo prepoznalo problem sa primenom člana 172. Zakona o policiji i neće ga primenjivati do donošenja konačne odluke od strane Ustavnog suda Republike Srbije. Na kraju depeše, ministar napominje da će MUP kao i Radna grupa za saradnju sa sindikatima u MUP, nastaviti kao i do sada da rešava socijalne probleme zaposlenih na obostrano zadovoljstvo.

Ova depeša, to je svakome jasno, produkt je peticije Sindikata srpske policije i zahteva koje želimo da nadležne institucije, pre svih Narodna skupština, usvoje. Lepo je to što se ministar Stefanović oglasio, ali nažalost, on kao predstavnik izvršne vlasti nije nadležan skoro ni za jedan od zahteva u peticiji osim za pitanje visine dnevnica ali on na njega odgovor ne daje. Umesto toga, dobijamo obaveštenje da se rukovodstvo MUP-a potrudilo da nam obezbedi redovnu isplatu plata!

U depeši puno toga piše ali ona zaista malo toga kazuje. Tu su iznete neke činjenice koje mi ne sporimo, da ima novca za plate i jubilarne nagrade, da se čl. 172 Zakona o policiji ne primenjuje… To zaista nigde nismo ni naveli – istina je da taj član zakona svima nama stoji iznad glave poput mača! Tim članom je ukinuta ustavna pretpostavka nevinosti policijskih službenika koja važi za sve druge građane Srbije!

Zaista smo samo u šali, rezignirani i ogorčeni ukidanjem pojedinih prinadležnosti, ponekad govorili „dobro je dok i platu primamo“. Nismo slutili da je to i realan problem i da se „rukovodstvo MUP potrudilo“ da nam to obezbedi! Hvala na tome, svakako, ali nije zgoreg podsetiti na tvrdnje predsednika Vlade, gospodina Aleksandra Vučića, da je bankrot izbegnut još davne 2014. godine, umanjenjem plata za 10% (nama u MUP i više od toga) i drastičnim smanjenjem iznosa dnevnica za službena putovanja, na bednih 150 dinara. Takođe, tvrdi se da je danas budžet države u plusu, imamo veliki suficit, pa s tim u vezi ostaje nejasno kakav je to poseban napor bio obezbediti redovnu isplatu plata!

Da li da se sada  i mi hvalimo kako smo peticijom izdejstvovali plate? Naravno da nećemo, nismo ni naivni a ni maliciozni! Pre bismo rekli kako ova depeša nema za cilj „pravovremeno i objektivno upoznavanje zaposlenih“, kako se u njoj navodi, već upravo suprotno. Ona služi da zamagli istinu, da zbuni zaposlene i omete dalje potpisivanje peticije! No, kako rekosmo, SSP nije naivna organizacija, nastavićemo prikupljanje potpisa uprkos opstrukcijama, predaćemo ih onima čiji odgovor očekujemo – narodnim poslanicima u Skupštini RS!

Depeši je ostala nedorečena po pitanju ključnih zahteva u peticiji, pa ih s punim pravom opet postavljamo ovde:
– Zašto član 172. nije već ukinut, imalo se vremena više od godinu dana?
– Kako ministarstvo može odlučivati o selektivnoj primeni zakona? Svaka čast na hrabrosti, ali se time krši zakon, te je svakako bolja i po sve nas bezbednija njegova trajna izmena!
– Gde je  uopšte bila pamet predlagačima zakona u vreme njegovog usvajanja? Šta je tada planirano i šta se želelo?
– Da li je to bio uvod u „Analizu rizika 2”?
– Zašto se u depeši uopšte ne pominje primedba na trenutnu visinu dnevnice za službena putovanja u zemlji i inostranstvu i zatraženo uvećanje (vraćanje na nekadašnju vrednost)?
– Šta je sa previsoko postavljenim uslovima za karijerno napredovanje i otkazima zbog jedinica? Pogotovo u uslovima prevelikih diskrecionih prava starešina, odnosno subjektivnosti kod ocenjivanja!
– Da li normalno da u komisiji po žalbi, sedi i odlučuje onaj ko vas je jednom već ocenio?
– Koliki nam je regres, za koji se tvrdi da je ugrađen u platu?
– A topli obrok?
– Kolika je relna plata koja nam preostaje kada ove dve stavke posebno prikažemo? Da li policajci rade za minimalac?
– Imaju li u ministarstvu ikakav stav u vezi sa uslovima za upotrebu vatrenog oružja? Slažu li se sa sadašnjim zakonskim odredbama koje nas pretvaraju u glinene golubove?
– Šta je sa ostalim zahtevima iz peticije?

Kao što možete da vidite imamo mali pomak i prvu reakciu, ali neka vas to ne uspava, daleko smo od cilja, te vas molim da nastavimo sa prikupljanjem potpisa i da, kako vi lično, tako i članovi vaših porodica, potpišete peticiju jer naša primanja, nervoza, stres i odsustvo od kuće i sve njih direktno pogađaju.

Neka nam ovo bude samo podstrek i znak da smo na pravom putu. Nemojmo sada pomisliti da smo uradili nešto veliko a kamoli pobedili. Sada ne smemo stati ili se uspavati. Proslavićemo tek kada Skupština usvoji naše zahteve. Pogotovo se ne smemo osloniti i čekati odluku Ustavnog suda (ma koliko ovo porazno zvučalo), jer taj sud je danas sve drugo samo ne sud u pravom smislu te reči!

Vaš SSP !

Predsednik SSP
Lazar Ranitović

Od „analize rizika“ do najboljeg tehničara PU Beograd

Prošlogodišnji pokušaj obračuna sa neposlušnim i samosvesnim policijskim službenikom, zvanično nazvan racionalizacijom, nespretno sprovođen putem izmišljenog sektora za poslove analize rizika, u sećanju velike većine zaposlenih još uvek je svež. Uprkos ili uinat tradicionalnom kratkom pamćenju u Srba.

Ipak, pamćenje na taj, možda i najružniji, period u istoriji Ministarstva unutrašnjih poslova, najsvežije ali najbolnije jeste kod ljudi koji se nađoše u tom čudnovatom sektoru. Kod ljudi, kojima ni dan danas nije ništa jasno, ni otkud su bili tu, niti zašto baš oni.

Istine radi, bilo je na tim spiskovima i pojedinaca koji ne zaslužuju da budu policajci, da nose uniformu i predstavljaju službu. Bilo ih je, da. Ali je mnogo veći broj onih koji na tu „listu za odstrel“, kako je neko nazva, dospeše ni krivi ni dužni, bez mrlje u karijeri.

Jedan od tih nedužnih ljudi je kriminalistički tehničar iz Policijske stanice Zemun, Bojan Milivojević. Pre samo godinu dana on je, kao četvrti u rangu među stotinu kriminalističkih tehničara u Policijskoj upravi za grad Beograd, bio raspoređen u izmišljeni sektor – smešio mu se otkaz. Srećom, taj suludi projekat je prošao kako je prošao a Bojan i mnogi drugi su ostali na poslu, da hrane svoje porodice služeći narodu i državi na najbolji mogući način.

Danas je Bojan Milivojević i zvanično najuspešniji tehničar u PU za grad Beograd, kao i cela grupa njegovih kolega u PS Zemun. Tehničari iz te stanice imali su ukupno 56 identifikacija nepoznatih izvršilaca putem tragova prikupljenih na uviđajima, a od toga Bojan je sam imao čak 24, skoro polovinu. Uspeh je tim veći kada znamo da je Bojan imao više identifikacija nego desetak policijskih stanica. Zaista zaslužuje sve čestitke!

Ali, zaslužuje i nagradu. Svakao, logično bi bilo da takav rezultat prati i adekvatna nagrada, no to ovde nije slučaj.

Ovde možete da pročitate pismo koje smo dobili od kolege:


Dana 18.12.2015. godine uručeno mi je rešenje za sektor analize rizika iako nisam nikada u svom životu bio osuđivan niti za bilo šta kažnjavan. U policijskoj stanici Zemun radim od 2001. godine. Završio sam SŠUP u Sremskoj Kamenici i 2004. godine završio sam krimalističko-tehnički kurs.

Krajem 2014. godine stigli su rezultati svih krim. tehničara za grad Beograd gde sam ja u 2014. zauzeo 8. mesto od 153 tehničara. U 2015. godini imao sam 14 identifikacija i zauzeo sam 4. mesto od 100 tehničara koji rade u PU za grad Beograd. Te godine moja stanica imala je ukupno 33 identifikacije i zauzela 4. mesto od 17 stanica u PU za grad Beograd a ja dobio rešenje za budući otkaz.

Zahvaljujući Sindikatu srpske policije, kome sam beskrajno zahvalan i čiji sam ponosan član ja sam u 2016. godini dobio novo rešenje i vraćen sam po rešenju na staro radno mesto, nisam dobio otkaz. U 2016. godini sam imao 24 identifikacije i zauzeo sam prvo mesto od 93 tehničara u PU za grad Beograd a moja stanica PS Zemun zauzela je prvo mesto u PU za grad Beograd sa 56 identifikacija.


U zadnjih par godina kolega je u samom vrhu kriminalističke tehnike u Beogradu ali nažalost dočekao je da bude stavljen na stub srama i da njegova porodica ostane bez jedine plate koju ima. A zbog koga i zbog čega? Sam izdržava sam dvoje dece i suprugu, privatno stanuje kao podstanar u Beogradu, skromno živi, vredno radi i opet svojim nadređenima nevalja.

Da li je kolega Bojan, za ovih šesnaest godina svog predanog rada i doprinosa policiji, nakon golgote kroz koju je prošao prošle, i nakon vanserijskih rezultata ove godine, zaslužio jednu vrednu opštinsku nagradu?

Sigurno da jeste, ali je još sigurnije i da je neće dobiti. Deset ili eventualno dvadeset posto uvećanja na platu je najviše što može dobiti, i to na rate, jer nažalost, skoro da niko ne ceni rad kriminalističke tehnike.

Služba za informisanje SSP
Mile Lazarević

Kome treba pomoćna policija?

Beograd, 06.01.2017. godine – Uredbom Vlade Srbije, usvojenom neposredno pred Novu godinu, uređeni su uslovi za izbor kandidata, prava i obaveze, obuka, način angažovanja kao i organizacija i rad pripadnika pomoćne policije. Prema ovom aktu, pomoćna policija predstavlja oblik angažovanja lica koja nisu u radnom odnosu u MUP-u radi obavljanja policijskih poslova. Angažovanje u pomoćnoj policiji zasniva se na principu dobrovoljnosti, zaključivanjem ugovora o službi u pomoćnoj policiji.

Odluku o angažovanju pomoćne policije donosi ministar unutrašnjih poslova na predlog direktora policije. Ukupan broj pripadnika pomoćne policije ne može prelaziti 15 odsto ukupnog broja sistematizovanih radnih mesta uniformisanih ovlašćenih službenih lica.

Prema Uredbi pripadnici pomoćne policije angažuju se na osnovu javnog konkursa koji raspisuje Ministarstvo unutrašnjih poslova, a u samom konkursu mora biti naveden broj pripadnika koji se angažuje, uslovi, način podnošenja prijave i postupak izbora kandidata. Ministar može, u skladu s potrebama, i bez javnog konkursa u pomoćnu policiju angažovati lica koja su završila osnovnu policijsku obuku, srednju ili višu školu unutrašnjih poslova, Policijsku akademiju, Kriminalističko-policijsku akademiju ili druga lica koja ispunjavaju uslove.

Da bi lice pripadalo pomoćnoj policiji, pored opštih uslova za zasnivanje radnog odnosa u državnom organu, mora i da zadovolji posebne uslove za rad u policiji kao što su da je nezaposleno, starije od 18, a mlađe od 50 godina i da ima najmanje srednju stručnu spremu u četvorogodišnjem trajanju.

Kandidate bira Komisija od pet članova, a imenuje je ministar unutrašnjih poslova. Članovi komisije imenuju se iz sastava Direkcije policije i Sektora za ljudske resurse. Po zaršetku izbora kandidati se upućuju na obuku koja se sprovodi po programu policijske obuke osnovnog nivoa, a pre toga su dužni da zaključe ugovor o osnovnoj obuci.

Nakon završene obuke kandidati zaključuju s MUP-om ugovor o službi u pomoćnoj policiji, a kada ministar donese akt o angažovanju stiču status pripadnika pomoćne policije. Ugovor se može zaključiti najduže do godine u kojoj pripadnik pomoćne policije navršava 50 godina starosti, Pripadnici pomoćne policije mogu biti upućeni na dodatnu obuku u skladu s potrebama MUP-a.

Pripadnici pomoćne policije se, po pravilu, angažuju u organizacionim jedinicama policijske uprave na čijoj teritoriji imaju prebivalište. Izuzetno mogu biti angažovani i u drugim organizacionim jedinicama MUP-a van područja svog prebivališta. Njima za vreme rada pripada naknada u visine od 70 odsto prosečne zarade bez pripadajućih poreza i doprinosa po zaposlenom , a naknada se utvrđuje srazmerno broju ostvarenih radnih dana u odnosu na pun fond radnih sati u mesecu u kom je angažovan.

Nose uniformu, oružje, oznake…

Pripadnici pomoćne policije prilikom angažovanja nose uniformu pripadnika policije, s propisanim oznakama, kao i službenu legitimaciju, koja umesto natpisa “policija” sadrži natpis “pomoćna policija”. Čin odnosno zvanje pripadnika pomoćne policije po nazivu i izgledu odgovara početnom činu odnosno zvanju policijskog službenika sa srednjom stručnom spremom. Pomoćni policajci za vreme angažovanja dužni su da uniformu sa oznakama, oružje, municiju i pripadajuću opremu nose, koriste i čuvaju u skladu sa zakonskim propisima.

Preuzeto: LJ. Malešević / Dnevnik

UREDBA O SLUŽBI U POMOĆNOJ POLICIJI 2016

Uredba o službi u pomoćnoj policiji 2009

Služba za informisanje SSP
Mile Lazarević

Retrovizor 2016: osvrt na proteklu godinu

Kraj ove 2016. nije bio ni približno dramatičan poput one prošle, kada su nam ministar i tadašnji direktor uručili čestitku u vidu „analize rizika“ odnosno direktne pretnje otkazima za skoro 1500 naših koleginica i kolega. Ili „kriminalaca“ kako ih tada nazvaše.

No, ni kraj ove godine nije mogao da protekne bez „kriminilaca“ u policijskim redovima!!! Ponovo smo u osvit praznika stavljeni na stub srama, samo nas sada ne otpuštaju već „masovno hapse“. Bilo je to spektakularno hapšenje zaista, uz duge cevi i maskirane žandarme! Ma bili su tu svi elementi za jeftin, loše režiran holivudski film.

Korupcije u redovima zaposlenih u Ministarstvu unutrašnjih poslova svakako ima. U svim sektorima, ne samo u Direkciji policije, kako se često stiče pogrešan utisak u javnosti. Sindikat srpske policije oduvek se zalagao za borbu protiv korupcije i svih vidova kriminala u MUP, uostalom najveći broj naših članova čine policajci pa je to i normalno i sasvim prirodno. Svako ko ne zaslužuje uniformu, ne treba ni da je nosi! Moramo povući jasnu liniju između „nas“ i „njih“! Na ulici ili u zatvoru moraju završiti svi koji to zasluže, ali bez izuzetka, bez ikakve zaštite za bilo koga. Ne sme biti popusta ni za čistačicu ni za generala!

SSP se zalagao za tri „D“ u našem ministarstvu: dekriminalizaciju na svim nivoima, depolitizaciju i decentralizaciju. I danas to tražimo ali procesi idu u suprotnim smerovima. MUP i policija su sve politizovaniji, za rukovodeća mesta na skoro svim nivoima presudan je politički uticaj, struka je u zapećku! Od decentralizacije nije bilo ništa, naprotiv. Logistika i ljudski resursi su centralizovani u toj meri da su postali neefikasni i praktično beskorisni! A dekriminalizacija je posebna priča…

Sudeći po rezultatima rada Sektora unutrašnje kontrole, korupcija i sav kriminal u MUP počinju i završavaju se na nivou običnog policajca, onog na pozornici ili u patroli! Ponekad, slučajno, rekli bismo, u tu mrežu zaluta i neki pomoćnik komandira, zamenik načelnika… Budući da Zakonom o policiji delokrug rada SUK nije ograničen na taj najnižini nivo zaposlenih, postavlja se nekoliko pitanja:

  • Da li je SUK uočio postojanje kriminala na višim nivoima u MUP?
  • Ako nije, da li smatraju da takvog kriminala i nema ili sebe smatraju nesposobnim da istraže kriminal na višim nivoima?
  • A ako su detektovali postojanje kriminala kod rukovodilaca u MUP, neka nam pokažu šta su uradili po tom pitanju ili odgovore zašto nisu, zašto to ne procesuiraju?
  • Da li ih je strah da diraju u „osinjak“ ili ih je neko „dobronamerno“ posavetovao da tu ništa ne čačkaju?

I baš kao što smo prošle godine poručili ministru da se, kod određivanja spiskova „nepodobnih i nečasnih“, predviđenih za otkaz, olako oslonio na tadašnjeg direktora i njegove načelnike Policijskih uprava, slično mu možemo poručiti i sada. Da, ministre, korupcije ima među policajcima, što zbog teških uslova rada i malih primanja, a što zbog sve lošije selekcije kod prijema u radni odnos. Verujte nam, ministre, da je najveći uzrok kriminala kod policajaca upravo to što su oni svedoci nekažnjenog kriminala ogromnih razmera među svojim rukovodiocima, od srednjeg i višeg nivoa rukovođenja.

Krenuli ste, ministre, sa smenama načelnika, napravili nekoliko pravih rezova i odličan izbor novih rukovodioca i za to ste od nas dobili čestitku i javno priznanje. Ali smo i tada naglasili da ste tek zagrebali po površini i da tu ne smete stati… Da veliki broj načelnika nije za smenu već za lišenje slobode i krivično procesuiranje! Imenovanje novog direktora policije je pravi potez u tom smeru, izabrali ste čoveka za čije ime se afere ne vezuju, repovi ne vuku… Iskoristite njegov autoritet i poštovanje koje uživa kod policajaca.

Na tom putu imaćete iskrenu i bezrezervnu podršku SSP.

Da to nisu prazne reči, olako stavljene na papir, mogu potvrditi naša dela. Mi smo sindikat koji je ove godine podneo tri krivične prijave protiv rukovodilaca u MUP. Podneli smo desetak inicijativa za pokretanje disciplinskih postupaka zbog povreda službenih dužnosti od strane starešina i zbog povreda prava zaposlenih! Da kod nas nema zaštićenih niti selektivne pravde govori i to da smo podneli krivičnu prijavu i protiv jednog našeg aktiviste koji se usudio da proneveri novac članova. Naravno, iznos je bio sitan, nadoknađen, a taj gospodin je smenjen sa funkcije i isključen iz članstva. (Sada je on, nažalost, aktivista u jednom drugom sindikatu, al to ne govori o njemu, već o tom sindikatu!)

O uočenim nelogičnostima i sumnjama na ozbiljan kriminal na najvišem nivou obaveštavali smo i ministra i SUK u više navrata. To je rezultiralo sa nekoliko krivičnih prijava koje sektor podneo protiv više lica. Postignutim smo samo delimično zadovoljni jer ostaje gorak ukus u ustima kada neko kaže da je za aferu kod nabavke borbenih patika odgovorno tek nekoliko referenata. Smatramo da to nije moglo biti realizovano bez učešća, ili barem blagoslova, nekog na visokoj poziciji u Sektoru za materijalno finansijske poslove. Da ne bude zabune, afera je iz vremena bivšeg ministra, u vreme načelnika Kojića, mada i Nedeljkovićku smeniše bez obrazloženja. Ali zato afera sa crvljivim mesom nije iz prošlog vremena, vrlo je aktuelna. I vrlo nerešena i dalje ko, kad, kako i zašto!?

Sa tom praksom ukazivanja na kriminal u vrhu MUP nastavićemo i u 2017. Pozivamo sve koleginice i kolege da nam dostavljaju takve podatke, svi oni koji nemaju poverenja u svoje starešine ili SUK, neka informacije dostave nama a mi ćemo se potruditi da kriminalcima zagorčamo život.

Naravno, pozivamo i kolege iz SUK da nam se obrate ukoliko naiđu na zid, ukoliko im neko zabrani istragu, ako ih neko sabotira i onemogućava rad.

Ne znamo da li je ministru Stefanoviću poznato da sindikati u MUP danas najveću muku imaju da zaštite njegov autoritet! Da, izgleda paradoksalna situacija, ali je zaista tako. Ministrovi potčinjeni su ti koji ne poštuju njegovo ime i njegov potpis, masovno krše prava radnika zagarantovana njegovim potpisom. Od nepoštovanja odredbi PKU, preko podzakonskih akata koje je usvojio, do Odluke o posebnoj naknadi za rad u otežanim uslovima koju je doneo. Rukovodioci na različitim nivoima trude se da se obesmisle postojanje tih akata, tumače ih svako prema svom nahođenju, ređaju se depeše na depešu, a nered sve veći!

Ne bismo bili fer a da ne pomenemo i nekoliko dobrih stvari u ovoj godini na izmaku. Posle dužeg vremena započela je nabavka nekoliko stotina preko potrebnih patrolnih vozila. Svakako je velika stvar i to što je po prvi put isplaćena solidarna pomoć u skladu sa PKU za državne organe! Iskreno verujemo, i to smo već pomenuli, izbor novog direktora je jako bitna stvar za policiju!

Ali nikako ne smemo zaboraviti očajno stanje u kom se našao budžet MUP. Budžet je pred pucanjem upravo zbog nekadašnjeg odnosa MUP prema zaposlenima, brutalno su nam gazili radna prava, a sad je to stiglo na naplatu. Nažalost ili na sreću, glavni krivac više nije u ministarstvu.

Ne smemo zaboraviti ni donošenje novog Zakona o policiji sa svim svojim retkim vrlinama i  mnogobrojnim manama na koje smo javno ukazivali i pre njegovog usvajanja. Taj zakon je ukinuo prezumpciju nevinosti za policijske službenike, doneo je niz nelogičnosti i praktično će ukinuti naknadu za troškove dolaska na posao i odlaska sa posla! Nekoliko hiljada zaposlenih, koji prevaljuju stotine kilometara dnevno, naći će se u teškoj situaciji. Poslodavcu je opet bilo komplikovano da procesuira nekolicinu onih koji zloupotrebljavaju to pravo lažnim prijavama boravka, pa je odlučio da kazni sve putnike! Naravno, da će i to pasti na sudu, da će uslediti tužbe i kasnije manogo veći troškovi za ministarstvo, ali kao da to nikog ne zanima.

Sektor za vanredne situacije i dalje je ni na nebu ni na zemlji a ljudi zbunjeni i sluđeni, zabrinutu za svoju sudbinu i egzistenciju svojih porodica! Vatrogasaca spasilaca sve manje, sve stariji i bolesniji. Administrativnih radnika sve više. Oprema i vozila neadekvatna, istrošena i nebezbedna, starija čak i od vatrogasaca samih! Da li se SUK ikada bavio mogućnostima korupcije u upravi za preventivu?

Nažalost, reprezentativni sindikati pali su i na ovom ispitu kao nebrojeno mnogo puta do sada. Jedan sindikat, poznat po takvoj politici, složio se sa predlogom Uredbe, a drugi, u višemesečnom zimskom snu, nije našao vremena da ode do ministarstva i uloži neku primedbu. Ovaj prvi pravi koktele, nešto slavi (pitamo se šta) a ovaj drugi sad nešto diže galamu i prašinu, pokušavajući da zabašuri činjenicu da deci svojih članova nije obezbedio paketiće.

Ali, dobro, legitimitet su ima dali članovi, pa neka im oni i oduzmu, mi ćemo raditi svoj posao i dalje. Borićemo se za sva radna i ljudska prava i za svakog zaposlenog, bez obzira na sindikalnu pripadnost. I kod „analize rizika“ nismo delili kolege, tražili smo kompletno poništenje, vraćanje svih zaposlenih na stara radna mesta i u tome smo uspeli.

Nadamo se da u 2017. nećemo imati toliko ozbiljnih iskušenja i nezahvalnih poslova, da ćemo dogodine u ovo vreme imati razloga da slavimo. I mi kao sindikat i svi zaposleni!

Sledećeg leta slavićemo desetogodišnjicu svog postojanja, a verujemo, i dobijanje statusa reprezentativnog sindikata u MUP. Tek tada će zaposleni, ali i poslodavac, shvatiti šta znači i na delu videti istinski reprezentativni sindikat!

Može biti samo jedan SSP!

Predsednik SSP
Lazar Ranitović

Podržaćemo isključivo legalnu i legitimnu dekriminalizaciju MUP

Užice, 18.10.2016. godine, – Rukovodstvo Sindikata srpske policije podržava  ministra unutrašnjih poslova, gospodina Nebojšu Stefanovića, u iskazanoj nameri da dekriminalizacija policije konačno bude sprovedena ali ga istovremeno upozorava na to gde kriminal zaista leži u MUP-u, i zahteva da ovog puta postupak bude i legalan i legitiman. Stoga je predsednik sindikata Lazar Ranitović ministru uputio dopis koji prenosimo u celosti:

Republika Srbija
Ministarstvo unutrašnjih poslova
Kabinet ministra
Ministar dr Nebojša Stefanović

Poštovani,

U ime skoro osam hiljada članova Sindikata srpske policije, zaposlenih u sistemu kojim rukovodite, želim da Vam uputim iskrenu podršku za najavljenu dekriminalizaciju policije. To je jedan od segmenata za koji se Sindikat srpske policije, od svog osnivanja, zalaže: dekriminalizacija, depolitizacija, demokratizacija i decentralizacija.

Iskreno se nadamo i želimo da ovoga puta taj proces bude sproveden na legalan i legitiman način, uz poštovanje svih važećih propisa koji regulišu tu materiju. Svim radnicima MUP-a u svežem sećanju je navodni, sada već čuveni,  pokušaj dekriminalizacije policije sproveden kroz „analizu rizika“, formiranjem nepotrebnog sektora, u kojem je svoju karijeru, doduše kratku, trebalo da nastavi bezmalo 1500 policajaca, od kojih je većina proglašena kriminalcima bez ikakvog osnova, paušalnim lepljenjem takve etikete.

Nadamo se da će ovoga puta biti sprovedena stvarna i konkretna dekriminalizacija i da ćemo se svi zajedno lišiti onih koji ne zaslužuju da obavljaju častan posao policijskog službenika. Takođe, polažemo iskrene nade da će konačno otpočeti i „čišćenje ribe od glave“, gde je zastupljen nesumnjivo najveći stepen korupcije i kriminala, čije delovanje predstavlja najveću opasnost po državu i društvo u celini. Ne dozvolite da se iza značke opet skriju kriminalci visoko pozicionirani u MUP.

Naglašavam da ćete u takvom nastojanju i delovanju, pročišćavanju naših redova, imati iskrenu i svesrdnu pomoć i podršku Sindikata srpske policije.

Dužni smo i da Vas upozorimo da nas zabrinjava deo izjave koju ste dali, a u kojoj insinuirate da će otkaze dobijati ljudi čiju krivicu ne uspete da dokažete. Svojevrsno „aktiviranje“ člana 172. Zakona o policiji, čiju smo ocenu ustavnosti i zakonitosti tražili i mi i još neki sindikati u MUP, a pre dobijenog mišljenja Ustavnog suda Srbije, bilo bi pogrešno i moglo bi da izazove velike probleme, pravnu nesigurnost svih policijskih službenika i neotklonjive posledice.

Predsednik SSP
Lazar Ranitović

Da li psihološki testovi mogu da spreče samoubistva policajaca?

Nažalost, u samo desetak poslednjih dana nekoliko kolega odlučilo je da „dignu ruku na sebe“ i na taj način okončaju živote, ostavljajući porodice iza sebe. Šta se to dešava pa taj užasni čin postaje sve učestalija pojava u našoj profesiji? Da li je to loš lekarski pregled, loš izbor kandidata ili nestručnost zdravstvenih radnika?

Često se posle ovakvih pojava pokrene pitanje sistematskih pregleda i provere psiho-fizičkih stanja policajaca. Zašto uvek kasnimo? Zar nismo naučili da je preventiva najbolji lek? Zašto lečimo posledice a ne uzrok ovakvih i sličnih problema? Ako uđemo u dublju analizu videćemo da ne postoji šablon po kome se može odrediti ko će doći u situaciju da donese odluku o tome da u činu samoubistva vidi jedini izlaz. Ruku na sebe dižu policajci različitih godina starosti, zatim učesnici ratova ali i oni koji to nisu.

Nastavi sa čitanjem

Kraj golgote zaposlenih i pobeda SSP: Prvomajsko vaskrsnuće starih rešenja!

Beograd, 30.04.2016. godine, – Uoči dva velika praznika, verskog i radničkog, koji se ove godine poklopiše, sa velikim ponosom obaveštavamo članove i sve zaposlene u Ministarstvu unutrašnjih poslova, ali pre svega kolege koji su bili raspoređeni na radna mesta u vezi sa analizom rizika, da je njihovoj muci najzad došao kraj. Poslodavac je konačno i javno priznao poraz i počeo da uručuje rešenja o raspoređivanju, kojim se kolege vraćaju na svoja stara/nova radna mesta.

Baš onako kako smo po prvi put najavili početkom marta u našem tekstu „Krah analize rizika„, a kasnije potvrđivali takvu informaciju u izveštajima sa redovnih sastanak u Kabinetu ministra, taj čudnovati i nakaradni pokušaj racionalizacije doživeo je svoj potpuni krah, ljudi se vraćaju na svoja radna mesta a broj zaposlenih u MUP-u je smanjen prirodnim odlivom, odnosno dobrovoljnim raskidima radnog odnosa i odlascima u penziju.

Podsećanja radi, a sa neskrivenim velikim ponosom, ponovićemo deo reči iz tog teksta i ovog puta:

Nastavi sa čitanjem

Kabinet ministra: četvrti mesečni sastanak u 2016. godini

Beograd, 11.04.2016. godine, – Održan je redovni mesečni sastanak predstavnika Sindikata srpske policije i Radne grupe MUP za saradnju sa sindikatima, četvrti u ovoj godini. SSP su na sastanku predstavljali:
– Lazar Ranitović, predsednik SSP;
– Mile Lazarević, zamenik predsednika SSP;
– Viktor Ratković, predsednik SK SSP;

Radnom grupom je predsedavao državni sekretar MUP, gospodin Milosav Miličković. Sastanak je započeo u 10,00 časova i potrajao je duže od sat vremena, zbog ozbiljnog pristupa kojeg SSP ima prema sastancima sa Radnom grupom, kao i zbog brojnosti tema koje smo i ovog, kao i svaki put, postavili.

Teme o kojima smo razgovarali su bile sledeće:

1. Racionalizacija
– Proces racionalizacije je definitivno završen, kako je rečeno i na prošlom sastanku. Prirodnim odlivom se došlo do silaska izpod granice o maksimalnom broju zaposlenih u MUP, u skladu sa Uredbom Vlade, odnosno ispod 42.850 zaposlenih. Kolege koje su u predhodnom periodu dobijali rešenja o raspoređivanju na radna mesta u vezi sa „analizom rizika“ dobiće rešenja za svoja stara radna mesta početkom maja meseca 2016. godine ( što je u skladu sa informacijom koju smo plasirali još prvog marta, i zbog koje smo trpeli velike pritiske drugih sindikata, koji su nas optuživali da dajemo netačne informacije i širimo lažnu nadu ljudima u nevolji).

kraj analize

2. Primena člana 172. ZOP
– Sa primenom člana 172. Zakona o policiji se „zastalo“ do daljnjeg. Nakon što je SSP (i još neki sindikati) uputio inicijativu Ustavnom sudu Srbije za ocenu ustavnosti ovog i još nekih članova ZOP-a, rukovodstvo MUP-a je donelo jedino logičnu odluku da ne započinje primenu i drastične mere, u skladu sa odredbama člana 172. ZOP, koje predviđaju prestanak radnog odnosa zaposlenima na samo pokretanje krivičnog postupka, bez poštovanja prezumpcije nevinosti i čekanja na pravosnažnu osudu suda, kao jedinog legitimnog organa za ocenu nečije krivice. MUP je oformio komisiju koja ima zadatak da izradi predlog izmene Zakona, čije se usvajanje očekuje na nekoj od prvih sednica Narodne skupštine.
Naravno da će pojedini sindikati zlonamerno širiti priču da je sve to privremeno i da će posle izbora uslediti masovna otpuštanja zaposlenih, ali vas molimo da nam i dalje verujete. SSP je na oprezu i budno prati sva dešavanja po tom pitanju, nećemo se uspavati ovom jednom dobijenom bitkom.

3. Novčana pomoć zaposlenimai visina dnevnice
Nažalost, netačnim su se pokazale informacije pojedinih sindikata da će danas biti isplaćena jednokratna novčana pomoć u iznosu od 12.000 dinara. Prema dobijenim informacijama iz MUP-a, problem sa isplatom jednokratne novčane pomoći je nastao zbog izričitog protivljenja MMF-a. Međutim, dobili smo uveravanje da će premijer iznaći drugi način da dato obećanje ispuni, te da će zaposlenima u MUP-u biti isplaćena novčana sredstva u iznosu od najmanje 10.000 dinara najkasnije u naredne dve sedmice.

4. Naknade za rad u otežanim uslovima, dnevnice
– U toku je izrada Pravilnika o posebnim naknadama i dnevnicama, kojim će biti ispravljena nepravda načinjena policajcima, usvajanjem mizernog iznosa dnevnice od 150,00 dinara. Pravilnik će biti istovetan poput onog koji se priprema za pripadnike Vojske Srbije.
– Problemi u obračunu i isplati ove naknade u Preševu će biti rešeni na taj način što će SSP u Direkciju policije poslati spiskove ljudi radno angažovanih u predhodnim mesecima, obzirom na odugovlačenje starešina i prepucavanja na liniji PU Vranje – UGP RC prema Makedoniji.
– Sporazuma o vansudskom poravnjanju između zaposlenih u SGP Bogojevo i Apatin je pri kraju i konačna isplata zaostalih dnevnica se može očekivati sledećeg meseca. Nažalost, MUP je veliki, trom sistem, i za rešavanje ovako jednostavnog problema administraciji treba nekoliko meseci.

5. Koeficijenti plate za određene kategorije zaposlenih
– PU Vranje , Odsek pogranične policije za strance. Problem kolega koji rade poslove OSL a imaju koeficijente plate u rangu referenta neće biti rešen sve do izrade potpuno novog Pravilnika o sistematizaciji radnih mesta, čije se usvajanje očekuje u junu mesecu. Pitanje smo postavljali još na sastanku u avgustu 2015. godine, od tada je Pravilnik menjan nekoliko puta, ali je ovaj problem ostao nerešen do danas, jer je akcenat bio na poslovima sa analizom rizika, dok se nije ulazilo šire u rešavanje propusta nastalih usvajanjem važećeg Pravilnika o sistematizaciji radnih mesta.
– PU Bor, Odsek analitike i policijske evidencije, samostalni analitičar. Pravilnikom o sistematizaciji radnih mesta od 28.11.2015. godine, radno mesto „viši analitičar“ je preimenovano u „samostalni analitičar“ i koeficijent plate sa 2,042 umanjen na 1,866 što je znatno umanjilo platu zaposlenima. Pravilnikom o platama zaposlenih u MUP određeno je da prilikom raspoređivanja plata ne može biti umanjena, ali zvanični odgovr jeste da po sredi nije greška već namera Sektora za analitiku da određena radna mesta kroz platu i koeficijente vrednuje vrednuje na drugi način u odnosu na stara rešenja.

6. Vozila i održavanje vozila
– Ukazali smo na problem koji je proistekao u vezi sa održavanjem pneumatika službenih vozila obzirom da je potpisan ugovor na nivou MUP sa jednom firmom u Jagodini i da to dovodi do nedopustive sporosti kod otklanjanja banalnih kvarova, kakav sigurno jeste obično krpljenje guma.
Sekretar Miličković je naložio da se iznađe način i za te poslove pronađe poslovni partner na teritoriji svake Policijske uprave, te da nam za sporost i propuste, nikako ne sme biti izgovor Zakon o javnim nabavkama ili postupci sa raspisivanjem tendera.
– MUP na svojim parkinzima ima veliki broj oduzetih vozila, za koje niko nema preciznu evidenciju o toku postupka, odnosno koja su vozila trajno oduzeta. SSP je predložio da se, za ona vozila, za koja su postupci okončani, odredi licitacija ili se ustupe na korišćenje MUP-u. Tražili smo da se pokrene utvrđivanje i rešavanje statusa vozila i tako poboljša naš očajan vozni park. Za realizaciju ovoga određen je zamenik načelnika Sektora za materijalno-finansijsko poslovanje Željko Veselinović.

7. Problematika angažovanja pripadnika IJP
– Zajednički smo konstatovali da postoje određeni problemi u praksi kod obračuna radnih sati angažovanih pripadnika IJP, pravo pripadnika IJP na prekovremeni rad, dnevnica za angažovanje IJP, uticaj suvog obroka na visinu dnevnice.
– Prema mišljenju predstavnika Direkcije i Uprave policije, nesvrsishodno je slanje nekog instruktivnog akta za jednoobrazno postupanje u svim jedinicama, jer je to činjeno u više navrata, već da SSP dostavi podatke sa terena o jedinicama u kojima se nezakonito postupa i propusti će biti otklonjeni u najkraćem roku.

8. Neevidentiranje pripravnosti i prekovremenog rada u SVS
– Na pitanje zbog čega se ne poštuje Zakon o policiji u pogledu pripravnosti i prekovremenog rada u Sektoru za vanredne situacije nismo dobili zadovoljavajući odgovor, odnosno, gospodin Bojan Kostić je tvrdio da je sve u zakonskom okviru, odnosno da je sasvim u redu pozivati ljude od kuće a da im predhodno nije određena pripravnost. On smatra čak i da tim ljudima vreme provedeno u stanici, naon poziva iz „pasivne pripravnosti“ i prelazak u „aktivno dežurstvo“ ne treba platiti ni kao redovan rad, a nekmoli kao prekovremeni. Njegov stav je da, ukoliko vatrogasac za vreme dežurstva nije imao intervenciju ne treba da dobije nadoknadu za rad!!!
Ako upotrebimo analogiju, prema mišljenju gospodina Kostića, ni ostali radnici, koji za vreme smene ne budu imali intervencija, ne treba ni da budu plaćeni. Kao ni radnici dežurnih službi u policijskim stanicama, ukoliko ne budu imali posla. Da nije žalosno i apsurdno, bilo bi možda i smešno. Budući da su neki od članova Radne grupe ovu, a i ostale teme, samo nemo posmatrali, bez aktivnog učešća, rukovodstvo SSP će poslati dopis ministru da im za ovaj dan ne bude plaćena dnevnica (pozvaćemo se pri tome na gospodina Kostića).
– Problem o kojem govorimo, itekako je izražen u malim vatrogasnim jedinicama, kakvo je npr. VSO u Novoj Varoši, gde vatrogascima-spasiocima već skoro četiri meseca ne evidentiraju pripravnost i prekovremeni radi. Umesto da postoji sistem pripravnosti te da se u slučaju potrebe pozivaju oni koji su pripravni, pripravnost ne postoji, već se, u slučaju potrebe ljudi pozivaju i angažuju sa nedeljnih odmora, da i tada kada se angažuju, vreme provedeno u vatrogasnoj jedinici im se ne evidentira kao radno vreme, tj. prekovremeni rad! Kako smo ovaj problem već u svojim dopisima od 4.2.2016. godine iznosili ministru dr Nebojši Stefanoviću i načelniku SVS Predragu Mariću, a pomaka nije bilo, obzirom da ovaj problem ni sada nije otklonjen, zaposleni će biti prinuđeni da svoja prava ostvare pred sudom, u čemu će imatu našu svesrdnu podršku.

Služba za informisanje SSP
Mile Lazarević

Zaštitnik građana o stanju u MUP u 2015. godini

Zaštitnik prava građana, gospodin Saša Janković, podneo je svoj Godišnji izveštaj za 2015. godinu. Izveštaj sadrži opšte i posebne ocene i podatke o poštovanju prava građana (pre svega ljudskih i manjinskih), podatke o uočenim nedostacima u radu organa vlasti, predloge za poboljšanje položaja građana u odnosu na organe vlasti i podatke o aktivnostima i troškovima Zaštitnika građana.

U Izveštaju se, u uvodnom delu, kaže da su se država i administracija bavile sopstvenim reformama čiji rezultati (još) nisu doveli do promena koje građani osećaju kao jasan boljitak. U odnosu na prethodnu izveštajnu godinu, broj pritužbi porastao je u 2015. godini za 28% (6.231 pritužba), a u toj cifri sadržano je i nekoliko pritužbi koje je podneo Sindikat srpske policije ukazujući na povredu prava zaposlenih u Ministarstvu unutrašnjih poslova.

Resor unutrašnjih poslova je zauzeo poseban odeljak u Izveštaju i to na šest strana (deo čiji sadržaj prenosimo u celosti) a iz domena policije obrađena su još i prava lica lišenih slobode, policijska ovlašćenja i prevencija torture. O tome možete čitati od 122. strane Izveštaja koji možete pogledati na sledećem linku:
Redovan godišnji izveštaj Zaštitnika prava građana za 2015. godinu.

3.12. RESOR UNUTRAŠNJIH POSLOVA
I PREGLED STANJA

1. Najznačajnija postignuća države

1.1. Preduzete su brojne normativne aktivnosti – doneti su Zakon o policiji, Zakon o javnom redu i miru, Zakon o oružju i municiji i Zakon o javnom okupljanju.

2. Najznačajniji rezultati rada Zaštitnika građana

2.1. Davanjem mišljenja u postupku pripreme Zakona o policiji, koje je Ministarstvo delimično prihvatilo, Zaštitnik građana doprineo je stvaranju zakonskog osnova za intenzivniju saradnju Sektora unutrašnje kontrole i Zaštitnika građana sa ciljem prevencije torture i unapređenja borbe protiv nekažnjivosti za torturu, kao i boljoj zaštiti prava policijskih službenika i drugih zaposlenih u Ministarstvu u disciplinskim postupcima.

2.2. Davanjem mišljenja u postupku pripreme Zakona o javnom redu i miru470, koje je Ministarstvo delimično prihvatilo, Zaštitnik građana doprineo je smanjenju novčane kazne za pojedine prekršaje i izričitom propisivanju mogućnosti humanitarnih i drugih udruženja, da po proteku roka mogu ponovo organizovati prikupljanje priloga za istu svrhu.

2.3. Zaštitnik građana uputio je Ministarstvu unutrašnjih poslova Mišljenje povodom najavljenog načina otpuštanja u Ministarstvu unutrašnjih poslova, što je zaustavilo započeti proces izigravanja propisa o prestanku radnog odnosa za preko 1.000 policijskih službenika.

2.4. Zaštitnik građana uputio je Vladi Inicijativu za usaglašavanje odredaba Krivičnog zakonika i Zakona o bezbednosti saobraćaja na putevima, kojima se uređuju izricanje i izvršenje mere bezbednosti zabrane upravljanja motornim vozilom.

2.5. Odmah po saznanju da je Zaštitnik građana pokrenuo postupak kontrole rada Ministarstva unutrašnjih poslova, Ministarstvo je izvršilo svoje rešenje, kojim je zabranjeno korišćenje rezervoara za zapaljive tečnosti na stanici za snabdevanje gorivom motornih vozila, koji nije ispunjavao tehničke uslove.

2.6. Zaštitnik građana je u 2015. godini u ovom resoru u oblasti policijskih poslova primio 188 pritužbi u kojima su podnosioci ukazivali na 274 povreda prava. U istom periodu, okončao je rad na ukupno 185 predmeta primljenih u 2015. i ranijih godina. Od ukupno 18 postupaka koji su vođeni, četiri (22,22%) postupka je okončano upućivanjem preporuka u skraćenom kontrolnom postupku. U ostalim slučajevima, Zaštitnik građana vodio je kontrolni postupak i uputio 25 preporuka, od kojih je prihvaćeno pet (20%), neizvršeno 20 (80%). Na osnovu broja utvrđenih (29) i otklonjenih (9) propusta474, efikasnost u ovom resoru je 31,03%. U oblasti upravnih poslova u Ministarstvu unutrašnjih poslova, Zaštitnik građana je u 2015. godini primio 113 pritužbi u kojima su podnosioci ukazivali na 154 povrede prava. U istom periodu, okončao je rad na ukupno 102 predmeta primljena u 2015. i ranijih godina. Od ukupno 22 postupka koji su vođeni, 11 (50%) postupaka je okončano upućivanjem preporuka u skraćenom kontrolnom postupku. U ovom resoru u 2015. godini Zaštitnik građana nije uputio nijednu preporuku nakon kontrolnog postupka. Na osnovu broja utvrđenih (11) i otklonjenih (11) propusta, efikasnost u ovom resoru je 100%.

3. Manjkavosti na državnom nivou

3.1. U Zakonu o policiji nije usvojen niz primedbi Zaštitnika građana, koje se, između ostalog, odnose na prestanak radnog odnosa, suprotno pravu na poštovanje pretpostavke nevinosti, kao posledica pokretanja krivičnog postupka za krivično delo koje se goni po službenoj dužnosti; potrebu propisivanja odgovornosti za povredu službene dužnosti za slučajeve iznošenja u javnost informacija iz istrage i informacija kojima se vređaju prava građana; pojedina neprimerena ovlašćenja data izvršnoj vlasti i potrebu jačanja operativne nezavisnosti policije i Sektora unutrašnje kontrole.

3.2. Uprkos izričitoj odredbi Ustava da se obrada podataka o ličnosti uređuje zakonom, Ministarstvo unutrašnjih poslova je podzakonskim aktom, propisalo sadržinu upitnika o identifikacionim podacima koji se prikupljaju u postupku bezbednosne provere, a rešenjima sadržanim u Zakonu o policiji i dalje je omogućena proizvoljnost pri vršenju bezbednosnih provera.

3.3. U Zakonu o javnom redu i miru, suprotno primedbama Zaštitnika građana, kod najvećeg broja prekršaja protiv javnog reda i mira propisane su preoštre kazne.

3.4. Tokom 2015. godine postojao je pravni vakuum u zakonskom uređenju uživanja slobode građana na okupljanje, zbog kašnjenja u donošenju novog zakona nakon odluke Ustavnog suda o neustavnosti odredbi do tada važećeg Zakona o okupljanju građana, a Zakonom o javnom okupljanju, usvojenim oktobra 2015. godine i dalje nisu otklonjeni pojedini nedostaci koji se odnose na nesaglasnost sa Ustavom.

3.5. Krivičnim zakonikom i Zakonom o bezbednosti saobraćaja na putevima na različit način je određen momenat od kojeg počinje da teče mera zabrane upravljanja motornim vozilom.

3.6. Sektor unutrašnje kontrole policije u dopisima koje je upućivao podnosiocima pritužbi i predstavki u velikom broju slučajeva nije navodio činjenice koje su utvrđene, a koje su bile odlučne za donošenje odluke o osnovanosti podnete pritužbe, odnosno predstavke.

3.7. Ministarstvo unutrašnjih poslova ni u proteklom periodu nije postupalo ažurno po molbama građana za zasnivanje radnog odnosa u tom organu, posebno u slučajevima kada su godine starosti uslov za zasnivanje radnog odnosa.

3.8. Znatnom broju policijskih službenika kojima je radni odnos prestao iz razloga što je protiv njih bio pokrenut krivični postupak, a koji su po okončanim postupcima oslobođeni od optužbi koje su im stavljane na teret, Ministarstvo unutrašnjih poslova i dalje ne omogućava povratak na rad.

4. Najznačajnije preporuke, mišljenja i zakonodavne inicijative Zaštitnika građana, po kojima nije postupljeno

4.1. Nije postupljeno po sledećim predlozima za poboljšanje položaja građana u odnosu na organe uprave iz Godišnjeg izveštaja Zaštitnika građana za 2014. godinu:
-da Ministarstvo unutrašnjih poslova razvija i jača mehanizme kontrole rada, postupanje komisije za pritužbe po pritužbama građana i postupanje Sektora unutrašnje kontrole policije;
-da Ministarstvo unutrašnjih poslova unapredi rad tako što će u obrazloženjima rešenja i drugih akata navoditi činjenice koje su bile odlučne za donetu odluku;
-da Ministarstvo unutrašnjih poslova unapredi svoj rad tako da bez odlaganja postupa po molbama građana za zasnivanje radnog odnosa, posebno u slučajevima ukoliko su godine starosti jedan od uslova.

4.2. Ministarstvo unutrašnjih poslova i dalje u obrazloženjima rešenja donetim po diskrecionoj oceni, u upravnom postupku, ne postupa po preporukama Zaštitnika građana i ne navodi razloge i činjenice koje su bile odlučne za donetu odluku.

5. Obrazloženje

U izveštajnom periodu u ovoj oblasti doneta su četiri zakona od značaja za ostvarivanje prava građana. Zaštitnik građana je u postupku pripreme propisa, polazeći od pitanja koja su od značaja za zaštitu prava građana, uputio mišljenja na Nacrt i Predlog zakona o policiji, kao i Mišljenje na Predlog zakona o javnom okupljanju i Mišljenje na Predlog zakona o javnom redu i miru.

U Zakonu o policiji, prihvatanjem primedbe Zaštitnika građana, odredbe o postupanju Sektora unutrašnje kontrole dopunjene su obavezom Sektora da, u slučaju kada se utvrdi da je prilikom postupanja policijskog službenika došlo do prekoračenja policijskih ovlašćenja kojima su povređena prava koja štiti Zaštitnik građana, o tome pored ministra i javnog tužioca obaveštava i Zaštitnika građana. Navedenom odredbom stvara se osnov za intenzivniju saradnju Sektora unutrašnje kontrole i Zaštitnika građana u pravcu prevencije torture i unapređenja rada Ministarstva i borbe protiv nekažnjivosti za torturu, što će imati za posledicu unapređenje zaštite sloboda i prava građana.

U skladu sa primedbama Zaštitnika građana, u Zakonu o policiji početak roka zastarelosti pokretanja disciplinskog postupka za tešku povredu službene dužnosti počinje da teče od dana izvršenja, a ne od dana saznanja za učinjenu povredu, odnosno propisan je objektivan, a ne subjektivan rok za pokretanje disciplinskog postupka, čime su stvorene pretpostavke da se onemogući davanje otkaza zaposlenima nakon neodređeno dugog vremenskog perioda, a bez dovoljno pouzdanih dokaza.

Iako je Zaštitnik građana ukazao na potrebu da se pitanje bezbednosnih provera adekvatnije uredi, propuštena je prilika da se novim Zakonom o policiji suzi prostor za proizvoljnost pri njihovom vršenju, a na štetu Ustavom zajemčenih prava građana, pre svega prava na rad, obrazovanje, imovinu i zaštitu podataka o ličnosti. Pojam bezbednosne smetnje nije precizno definisan niti doveden u vezu sa svrhom bezbednosne provere. Građanin nad kojim je izvršena bezbednosna provera nema zakonom propisano sredstvo za zaštitu svojih prava u vezi sa ishodom bezbednosne provere, te ni predviđeni mehanizam kojim bi otklonio posledice eventualne obrade podataka koji ne potiču od verodostojnih izvora. Zakonom nije propisano koji su to „drugi podaci o osobama sa kojima lice koje se proverava živi u zajedničkom domaćinstvu», kako bi član domaćinstva imao mogućnost da da saglasnost u pogledu podataka koji se o njemu prikupljaju, niti je određeno, koji se to „ostali podaci od značaja za rad u Ministarstvu“, prikupljaju.

I dalje nije rešeno pitanje policijskih službenika kojima je radni odnos, u skladu sa ranije važećim propisima, prestao zbog bezbednosnih smetnji ili pokretanja krivičnog postupka protiv njih, a koji u pravnosnažno okončanim postupcima nisu osuđeni za delo koje im se stavljalo na teret, odnosno oslobođeni su odgovornosti, iako je Zaštitnik građana ukazivao na potrebu zakonskog regulisanja ovog problema.

Uprkos tome što je Zaštitnik građana u postupku pripreme propisa ukazao da su predviđene prekršajne sankcije za prekršaje protiv javnog reda i mira prestroge i da su previsoko određene novčane kazne, usled socijalno-ekonomskog položaja najvećeg broja građana, mogu dovoditi do česte zamene kaznom zatvora, čime bi položaj građana bio dodatno otežan, u Zakonu o javnom redu i miru smanjene su novčane kazne samo za dva prekršaja – prosjačenje i svađu, viku i buku na javnom mestu u grupi od tri ili više lica.

Iako je odlukom Ustavnog suda od 9.4.2015. godine bilo utvrđeno da Zakon o okupljanju građana nije u saglasnosti sa Ustavom, do dana njenog objavljivanja u službenom glasilu, koje je bilo odloženo za šest meseci, Ministarstvo unutrašnjih poslova nije blagovremeno pripremilo nacrt novog zakona kojim bi se uredio postupak ostvarivanja Ustavom zajemčene slobode građana na okupljanje. Navedenim propuštanjem u pravnom poretku Republike Srbije, počev od 23.10.2015. godine, nije bilo uređeno ostvarivanje Ustavom zajemčene slobode građana na okupljanje, a bilo je onemogućeno i ostvarivanje javnog interesa na ograničenje slobode okupljanja kada je to neophodno iz Ustavom propisanih razloga – radi zaštite javnog zdravlja, morala, prava drugih ili bezbednosti Republike Srbije.

U Zakonu o javnom okupljanju nisu otklonjeni pojedini nedostaci usled kojih je Zakon o okupljanju građana, prestao da važi zbog nesaglasnosti sa Ustavom, a koji se odnose na osnove ograničenja zajemčene slobode okupljanja i delotvornost propisanih pravnih sredstava za zaštitu slobode okupljanja. Pored prethodno navedenog, Zaštitnik građana je u svom Mišljenju ukazao i da previsoko propisane novčane kazne predstavljaju neproporcionalno sredstvo reagovanja i da mogu odvraćati građane od javnih okupljanja.

Zaštitnik građana je Narodnoj skupštini podneo inicijativu za usaglašavanje odredaba Krivičnog zakonika i Zakona o bezbednosti saobraćaja na putevima, ocenjujući da različit način određivanja momenta od kojeg počinje da teče mera zabrane upravljanja motornim vozilom, slabi pravnu sigurnost i može dovesti do povrede prava građana. Naime, Krivičnim zakonikom propisano je da učiniocu krivičnog dela kojim se ugrožava javni saobraćaj sud može izreći zabranu upravljanja motornim vozilom, u trajanju od tri meseca do pet godina, računajući od dana pravnosnažnosti odluke. S druge strane, Zakonom o bezbednosti saobraćaja na putevima propisano je da vreme trajanja mere bezbednosti zabrane upravljanja motornim vozilom teče od dana kada teritorijalno nadležna organizaciona jedinica Ministarstva unutrašnjih poslova vozaču to saopšti u pisanoj formi i taj podatak registruje u odgovarajuću evidenciju.

Povodom izjave ministra unutrašnjih poslova i najave da će do kraja godine biti otpušteno između 1300 i 1400 zaposlenih ovog ministarstva, koji su „tražili mito građanima, koji su korumpirani“, Zaštitnik građana uputio je Ministarstvu mišljenje u kojem je naveo da se, na osnovu navoda iz primljenih pritužbi i sredstava informisanja, došlo do saznanja da je nedavno izmenjen akt o sistematizaciji radnih mesta u kojem su predviđena radna mesta na poslovima „analize rizika“, koja do tada nisu postojala, a za koja, po navodima pritužilaca, ne postoji objektivna potreba. Takođe, utvrđeno je da je krajem 2015. godine veliki broj zaposlenih premešten na radna mesta „analize rizika“, ali i da je planirano da se početkom 2016. godine promeni akt o sistematizaciji u kojem će se, u svrhu racionalizacije, brisati pomenuta radna mesta.

U mišljenju Zaštitnika građana stoji, da ako u ovom momentu radi 1400 policajaca koji su „kriminalizovani“, to u pravnoj državi ne može biti rešavano primenom mera reorganizacije i racionalizacije (pogotovo ne fiktivno), već se takav problem mora i može rešavati isključivo pokretanjem odgovarajućih postupaka za utvrđivanje krivice, kažnjavanjem i davanjem otkaza, umesto otpremnine i raskida radnog odnosa.

Zaštitnik građana je u izveštajnom periodu primio određeni broj pritužbi u kojima su njihovi podnosioci izražavali nezadovoljstvo radom Sektora unutrašnje kontrole policije, navodeći da je u dopisima Sektora koji su im kao podnosiocima pritužbi ili predstavki bili upućeni jedino navođeno da je izvršenom kontrolom utvrđeno da su policijski službenici postupali u skladu sa zakonom. Podnosioci pritužbi su Zaštitniku građana istakli da im dopisi Sektora ne pružaju bilo kakve informacije o tome na osnovu čega je takva ocena data, odnosno u čemu se sastojao postupak kontrole rada policije izvršen po njihovoj pritužbi ili predstavci, koje su radnje tokom kontrole bile preduzete i šta je radnjama izvršenim u postupku kontrole bilo utvrđeno. Tokom izveštajnog perioda predstavnici Zaštitnika građana održali su sastanke sa predstavnicima Sektora unutrašnje kontrole policije i ukazali im na značaj dostavljanja obrazloženih dopisa podnosiocima pritužbi i predstavki.

II KARAKTERISTIČNI SLUČAJEVI

Policijski službenik neovlašćeno pristupio ličnim podacima građanina

Zaštitnik građana primio je pritužbu u kojoj je njen podnosilac ukazao na povredu prava na privatnost navodeći da su njegovi lični podaci i fotografija iz biometrijske lične karte bez njegove saglasnosti objavljeni na društvenoj mreži, istovremeno izražavajući sumnju da je to učinjeno od strane nekog od zaposlenih u Ministarstvu unutrašnjih poslova, budući da su ti podaci mogli biti dostupni i preuzeti jedino od strane lica koje ima pristup elektronskoj bazi podataka u ovom ministarstvu.

Tokom postupka kontrole rada Ministarstva, Sektor unutrašnje kontrole policije izvršio je proveru navoda iz pritužbe i utvrdio da je određeni policijski službenik, sa svog službenog naloga, bez osnova pristupio ličnim podacima podnosioca pritužbe. Zaštitnik građana je potom obustavio postupak kontrole imajući u vidu da je kontrolisani organ, kroz mehanizam unutrašnje kontrole, utvrdio nepravilnost u svom radu, da je protiv zaposlenog pokrenut disciplinski postupak zbog sumnje da je učinio teške povrede službene dužnosti, kao i da je izveštaj Sektora o izvršenim proverama dostavljen javnom tužilaštvu.

Građanki neosnovano naplaćena administrativna taksa

Pritužilja je u pritužbi navela da joj je naplaćena administrativna taksa kao da je menjala adresu, iako je njeno prebivalište ostalo isto, a promenjen je naziv ulice u kojoj živi.

U toku postupka kontrole rada Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprava za upravne poslove obavestila je Zaštitnika građana da je podnositeljki pritužbe bila pogrešno naplaćena administrativna taksa za prijavu prebivališta budući da je naziv ulice promenjen odlukom Gradske uprave grada Beograda, kao i da će joj biti omogućen povraćaj pogrešno naplaćenog novčanog iznosa na ime administrativne takse.

Ministarstvo je obavestilo Zaštitnika građana i da su svi policijski službenici Policijske uprave za grad Beograd upoznati sa tim da se u istovetnim slučajevima građani oslobađaju plaćanja administrativne takse.

III PREDLOZI ZA POBOLJŠANJE POLOŽAJA GRAĐANA U ODNOSU NA ORGANE UPRAVE

1. Ministarstvo unutrašnjih poslova treba dalje da razvija i jača mehanizme kontrole rada, postupanje komisija za pritužbe po pritužbama građana i postupanje Sektora unutrašnje kontrole.

2. Ministarstvo unutrašnjih poslova treba da bez daljeg odlaganja preduzme sve potrebne radnje u cilju donošenja zakona kojim bi se uredila sadržina Upitnika o identifikacionim podacima koji se prikupljaju u postupku bezbednosne provere.

3. Ministarstvo unutrašnjih poslova treba da unapredi rad tako što će u obrazloženjima rešenja navoditi činjenice koje su bile odlučne za donetu odluku.

4. Ministarstvo unutrašnjih poslova treba da unapredi svoj rad tako što će ažurnije, odnosno bez odlaganja postupati po molbama građana za zasnivanje radnog odnosa, posebno u slučajevima kada su godine starosti jedan od uslova za zasnivanje radnog odnosa.

Šef službe za informisanje SSP
Mile Lazarević

Mesečni sastanak u Kabinetu ministra

Beograd, 10.03.2016. godine, – Održan je treći ovogodišnji redovan mesečni sastanak sa Radnom grupom za saradnju sa sindikatima. Današnjim sastankom je predsedavao državni sekretar i zamenik ministra, gospodin Milosav Miličković, a Sindikat srpske policije je predstavljala delegacija u sledećem sastavu: predsednik Lazar Ranitović, zamenik predsednika Mile Lazarević, generalni sekretar Dragan Ristanović, član GO Boban Đorđić i predsednik SK Viktor Ratković.

Otvorenih tema i postavljenih pitanja je bilo nekoliko, ali centralno mesto na sastanku zauzeli su problemi i nedoumice proistekli zbog započetih procesa dekriminalizacije ili racionalizacije, zavisno od toga kako ih ko doživljava, kolokvijalno nazvanih „analiza rizika“.

  1. „Analiza rizika“

Odgovor na pitanja po ovoj temi dao nam je pomoćnik načelnika Setora ljudskih resursa, gospodin Dragan Cetković, koji je saopštio da je priča nazvata tim imenom završena, da se prirodnim odlivom (penzionisanjem i sporazumnim raskidima radnog odnosa) sišlo do granice od maksimalnog broja zaposlenih u Ministarstvu unutrašnjih poslova (42850 zaposlenih), i da niko neće izgubiti posao u tom procesu. Usvojena je nova sistematizacija radnih mesta 04. marta 2016. godine (manje-više ista ranijoj, iz avgusta 2015. godine). Kolegama koji su u predhodnom periodu potpisali sporazumni raskid radnog odnosa (možda i pod pritiskom) biće pružena mogućnost i da se predomisle i vrate na posao. U toku su razmatranja predmeta po žalbama i u neko dogledno vreme (najkasnije u roku od 90 dana,počev od 03. marta) ljudi iz „analize rizika“ biće vraćeni na svoja ranija radna mesta.

Time je još jednom, zvanično potvrđena naša informacija, javno prezentovana prvog marta, da je čitav ovaj proces zaustavljen i to smatramo velikom pobedom sindikata u MUP-u ali i razuma na strani poslodavca, koji nije dozvolio da ga tvrdoglavost u započetom procesu odvede predaleko. Ostaje žal za izgubljenim vremenog, potrošenim nervima i uništenom zdravlju mnogih kolega, jer naučno je dokazano da je strah od gubitka posla jedan od najjačih strahova kod ljudi.

  1. Primena člana 172. Zakona o policiji

Sa potpunom primenom ovog člana ZOP nije se krenulo, niti će u skorije vreme, budući da je i rukovodstvu MUP-a jasno da bi potpuna primena dovela do velikih nepravdi i dovela do svojevrsne paralize službe. Ministar je oformio tročlanu radnu grupu (sekretar ministarstva Milorad Todorović, pomoćnik direktora Bogoljub Živković i zamenik načelnika Sektora materijalno-finansijskih poslova Željko Veselinović) sa zadatkom da iznađe i pravno uobliči predlog postupanja ministarstva po to navedenom članu, uzimajući pri tome i obavezu poštovanja zakona ali i njegovo upodobljavanje  u smislu usklađivanja sa realnošću i pravičnošću. Komisija ima rok do 20. marta da donese upustvo koje će biti javno prezentovano najkasnije do 25. marta.

Provere koje se trenutno sprovode jesu u skladu sa zakonom, pravi se centralna evidencija svih zaposlenih protiv koji se vodi krivični postupak ili su osuđeni za neko delo koje se goni po službenoj dužnosti. Sve informacije se slivaju u Sektor ljudskih resursa, koji će kasnije dalje postupati, ovog puta nije ostavljena mogućnost arbitraže i selekcije na nivou načelnika policijskih uprava i drugih organizacionih jedinica.

Uglavnom, stav ministarstva je da niko od zaposlenih neće dobiti otkaz pre nego radna grupa ne donese svoj stav i prezentuje upustvo.

Predsednik SSP Lazar Ranitović je izjavio da naš sindikat podržava nameru ministra i Ministarstva, da se nečasni policajci, a znamo svi da i takvih ima među nama, odstrane iz službe. Ali je i ponovio da je za nas neprihvatljivo da bilo ko dobije otkaz pre negoli sud utvrdi njegovu krivicu i proglasi ga krivim. Takođe, SSP insistira na tome da se ne mogu sva krivična dela isto tretirati, da se teška krivična dela i dela načinjena iz koristoljublja moraju razdvojiti od nehatnih i slučajnih. Naglasio je našu spremnost da preduzmemo i konkretne akcije, kao što je prikupljanje potpisa za peticiju, među zaposlenima u MUP-u ali i među građanima.

  1. Jednokratna novčana pomoć zaposlenima

Povodom najavljene jednokratne novčane pomoći zaposlenima  u MUP, u različitim iznosima u zavisnsoti od interpretatora obećanja Premijera Srbije, dobili smo odgovor od gospodina Miličkovića, da će novčane pomoći biti, ali ne može sa sigurnošću da kaže ni kada ni u kolikom iznosu, jer to ne zavisi od našeg ministarstva već pre svega od stanja u budžetu Srbije i proračuna ministarstva finansija.

  1. Naknada za rad u otežanim uslovima

Izveštaji o angažovanju ljudi na teritoriji Preševa, pristižu iz Policijske uprave Vranje, nakon sastanka predstavnika SSP sa načelnikom te uprave. Vrlo brzo, verovatno naredne sedmice, biće izvršena uplata pripadajuće naknade policijskim službenicima.

Što se tiče evenetualnog uvećanja visine dnevnice, koja trenutno iznosi ponižavajućih 150 dinara, nije u nadležnosti MUP, a nema nikakvih informacija o namerama Vlade RS za njeno skorije uvećanje. Od priča pojedinih sindikata da je u pripremi uvećanje iznosa naknade za rad u otežanim uslovima i specifičnim područjima, takođe, za sada nema ništa, niti je planirano.

  1. Problemi u UGP RCGP prema Crnoj Gori

Povodom problema u pojedinim stanicama granične policije, koje je ukratko izneo Viktor Ratković, dobijen je iscrpan odgovor. Predstavnici poslodavca, kao i rukovodstvo Uprave granične policije, svesni su nedostatka ljudstva (po njihovoj proceni radi se o oko 500 graničara) i iz tog razloga će do kraja ove godine biti raspisan konkurs za UGP (na nivou cele Srbije). Takođe su svesi evidentnog nedostatka opreme i inventara na graničnim prelazima Uvac, Jabuka, Vrbnica i Priboj (da je u prostoriji za PD pregled i kabinama na GP Gostun totalni mrak, da kabine prokišnjavaju i da će to rešiti hitno, t.j naloženo je da se sa rešavanjem startuje već danas). Nedostatak baterijskih lampi, računarske opreme i inventara će takođe biti rešen. Uskoro će biti održan i godišnji sastanak RC prema Crnoj Gori, na kojem će prisustvovati načelnik uprave, general Milenko Božović, i na koji će obavezno biti pozvani prestavnici SSP (učestvovaće predsednik Ranitović i Viktor Ratković).

Na GP Vagan rešenje za vodu će biti iznađeno u saradnji sa SVS-om, postavljanjem cisterne. Ubuduće neće biti nalagano obavezno prisustvo radnim sastancima van radnog vremena bez nakande, već će ljudi biti stavljani na raspored i biće im plaćen prekovremeni rad za vreme provedeno na sastanku, ili će radni sastanci biti organizovani u više termina (sve u dogovoru sa zaposlenima).

Na sastanku smo, mimo predviđenog dnevnog reda, ukazali na nedopustivo loš kvalitet hrane koju dobijaju ljudi na terenu u Kopnenoj zoni bezbednosti. Da zahtevamo od MUP da se pod hitno nešto uradi na tom planu, da se otkaže saradnja sa dobavljačem hrane sumnjivog kvaliteta i katastrofalno lošeg mirisa i ukusa. Dobili smo uveravanja da će biti izvršene provere i preduzete odgovarajuće mere radi zaštite zdravlja zaposlenih.

Služba za informisanje SSP
Mile Lazarević

  • 1
  • 2