Skip to main content

Godina: 2018.

SSP povodom Stogodišnjice primirja u Prvom svetskom ratu

KOVILOVO – 10.11.2018. u hotelu „Prezident“, od strane Sindikata srpske policije, Regionalnog centra Beograd, organizovana je svečanost povodom obeležavanja Stogodišnjice od primirja u Prvom svetskom ratu. Učešće je uzelo i Diplomatsko društvo prijatelja Alžira koje je organizovalo izložbu slika sa motivima srpskog groblja iz Prvog svetskog rata koje se nalazi u Alžiru. Pored navedenog, gosti su prisustvovali svečanom činu prezentovanja knjige “Policija“ iz 1927. godine, koja je po prvi put prikazana u javnosti. Sindikat srpske policije je ujedno potpisao Sporazum o saradnji sa Fakultetom primenjenih nauka ispred koga je prisustvovao gospodin Aleksandar Stanković. Sporazumom su pored povoljnosti studiranja po povlašćenim uslovima članovima SSP-a, definisana naučno-istraživačka saradnja u oblasti bezbenosti, osnivanje i zajednički rad na časopisu koji će doprineti širenju svesti o bezbednosti građana i građanki Republike Srbije, kao i realizacija seminara, tribina u cilju edukacije građana i dece iz oblasti unutrašnjih poslova i bezbednosti.

Sindikat srpske policije kao društveno odgovorna organizacija, na ovaj način dala je svoj skromni doprinos Stogodišnjici od primirja u Prvom svetskom ratu. Predsednik SSP-a, Lazar Ranitović, generalni sekretar Darko Ocokoljić i član Glavnog odbora SSP-a i predsednik Regionalnog centra Beograd, Nenad Padori obratili su se prisutnima kojom prilikom su istakli da je stogodišnjica od primirja u Prvom svetskom ratu, junački proboj Solunskoga fronta vodilja budućim generacijama koliko su nas preci zadužili, šta su nam ostavili u amanet, te da je na nama da čuvamo našu otadžbinu, negujemo je, volimo i ostavimo budućim generacijama!

Služba za informisanje

REAKCIJA SSP-a NA DEPEŠU SEKTORA POVODOM RADA U DANE DRŽAVNOG PRAZNIKA

Tokom današnjeg dana od strane Sektora ljudskih resursa Ministarstva unutrašnjih poslova ka svim organizacionim jedinicama upućena je depeša 08 broj 114/2018. čiji sadržaj se odnosi oko prava na uvećanu zaradu za rad na dan praznika koji je neradan dan. Nakon što smo upoznati sa predmetnom depešom, Sindikat srpske policije reagovao je na adekvatan način uputivši dopis SLJR MUP-a u kome ukazuje na pogrešno tumačenje materijalnog prava na uštrb zaposlenih sa zahtevom da se greška ispravi, obračun izvrši na adekvatan način i spreči nastajanje štetnih posledica po zaposlene.

Naime, pravo zaposlenih u slučaju rada na dan državnog praznika koji je neradni dan ogleda se u uvećanoj zaradi i to u opštem radno pravnom režimu 110% od osnovice dok se kod pojedinih kategorija zaposlenih primenjuju posebni propisi ili autonomni pravni akti kojima je određeno uvećanje zarade od 121% vrednosti radog sata osnovne plate, što je naravno slučaj i kod policijskih službenika. Zakonom o državnim i drugim praznicima u Republici Srbiji („Sl. glasnik RS“, br. 43/2001, 101/2007 i 92/2011) određuje državne praznike i verske praznike koji se praznuju neradno i koji se praznuju radno. U članu 3a navedenog zakona propisano je da ako jedan od datuma kada se praznuju državni praznici Republike Srbije padne u nedelju, ne radi se prvog narednog radnog dana. Rečena odredba stipulisana je na citirani način iz razloga da bi se zaposleni koji rade petosmensko radno vreme (radna nedelja ponedeljak-petak) omogućilo da državni praznik obeleže i u prvi naredni radni dan. 

Međutim, na ovom mestu potrebno je imati u vidu da je Ministarstvo unutrašnjih poslova organ u kome je rad organizovan na način koji obezbeđuje neprekidno obavljanje delatnosti jer bi  zbog prekida obavljanja delatnosti nastale štetne posledice za građane i državu. Imajući u vidu navedeno, zaposleni u MUP RS koji rade u nedelju 11.11.2018. godine, koji dan je zakonom proglašen za državni praznik koji se praznuje neradno, kao i zaposleni koji rade u ponedeljak koji je prema rečenoj odredbi čl. 3a Zakona koja propisuje da se ne radi prvog radnog dana, imaju pravo na uvećanu zaradu saglasno odredbi čl.187 st.1 tač. 2 Zakona o policiji  („Sl. glasnik RS“, br. 6/2016 i 24/2018). Dakle, uvećanje zarade pripada zaposlenima koji rade na dan 11.11.2018. godine zbog rada na dan državnog praznika koji se praznuje neradno dok zaposlenima koji rade 12.11.2018. godine pripada pravo na uvećanje zarade zbog činjenice da neradan dan zbog državnog praznika (koji se praznuje neradno) pada u dan koji je prema rasporedu zaposlenog neradan dan.

Takođe, ukoliko zaposleni koji rade u dane državnog praznika koji je neradan dan ostvare pravo na uvećanje po još nekom osnovu, imaju pravo na uvećanje zarade, pri čemu, procenat uvećanja ne može biti niži od zbira procenata po svakom od osnova za uvećanje.

Ukoliko odemo i korak dalje i razmotrimo odredbu čl. 32 st.2 Zakona o platama državnih službenika i nameštenika koji uređuje materiju naknade zarade i koja propisuje da pravo na naknadu plate u istom iznosu kao da je radio državni službenik ima i ako nije radio na dan praznika koji nije radni dan ili ako se odazvao na vojnu vežbu ili na poziv državnog organa. Ovo ukazuje da citirana odredba određuje pravo zaposlenog na uvećanu zaradu kao da je radio na dan državnog praznika koji je neradan dan, dakle sa uvećanjem od 121%.

Od  MUP-a, odnosno Sektora ljudskih resursa očekujemo da blagovremeno pošalju depešu kojom će derogirati prethodnu, vremena je dovoljno s obzirom da se obračun zarade za naredni mesec radi u tekućem  mesecu. Na kraju želimo istaći da depeša predstavlja akt obaveštavanja nikako ne predstavlja pravni akt, niti ima pravnu snagu. Materija oko plaćanja rada u dane praznika regulisana je zakonima kao opštim pravnim aktima i oni se moraju poštovati.

Služba za informisanje

Dopis SSP-a Republičkom javnom tužiocu

U Ž I C E   – 5. novembra 2018. godine, predsednik Sindikata srpske policije, Lazar Ranitović uputio je dopis Republičkom javnom tužiocu, gospođi Zagorki Dolovac radi zakazivanja zajedničkog sastanka u vezi sa krivičnim gonjenjem izvršilaca krivičnih dela iz člana 322, 323, i 324. Krivičnnog zakonika.

Naime, u glavi dvadeset i devet Krivičnog zakonika, inkriminisana su krivična dela protiv državnih organa, i to: članom 322. Sprečavanje službenog lica u vršenju službene radnje, članom 323.  Napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti i članom 324. Učestvovanje u grupi koja spreči službeno lice u vršenju službene radnje. Pomenuta krivična dela  protiv državnih organa predstavljaju najčešći oblik izvršenja krivičnog dela prema pripadnicima Ministarstva unutrašnjih poslova.

Ono što je uočeno i što posebno zabrinjava jeste nortorna činjenica da izvršioci ovih krivičnih dela od strane nadležnih tužilaštava dobijaju mogućnost sklapanja oportuniteta čime izbegavaju krivičnu odgovornost i ostaju na slobodi, a neretko ponavljaju istovetna krivina dela u još težim-kvalifikovanim oblicima. Sindikat srpske policije smatra da je ovakvo nešto nedopustivo. Potpuno je jasno da se radi o višestrukim recidivistima u izvršenju najtežih krivičnih dela koji su se povrh svega drznuli da napadaju policijske službenike koji štite državni poredak, građane i imovinu. Sa druge strane, institut oportuniteta, moguće je primeniti kod tzv. „bagatelnih“ krivčnih dela, sa neznatnom društvenom opasnošću, uz uslov da je lice neosuđivano. Da li tužilaštv威而鋼
o u ovom slučaju šalje poruku javnosti i svim potencijalnim napadačima na policijske službenike da su napadi na njih neznatna društvena opasnost, pitanja su na koje odgovor želimo dobiti direktno od prvog tužioca Srbije, gospođe Zagorke Dolovac.

U prilogu pročitajte: Dopis Republičkom javnom tužilaštvu

 

 

 

Služba za informisanje

Boban Đorđić

STOP PRIJEMU KOSOVA U INTERPOL!

Najave kosovskih političara da će jednostrano proglašena Republika Kosovo pristupiti Interpolu, izazvala je burnu reakciju i zabrinutost bivših i sadašnjih učesnika ratnih dejstava na području AP KiM, pripadnika MUP-a i Vojske R. Srbije. Sitnim koracima, bez saglasnosti i odobrenja srpskih zvaničnih institucija, bez zakonskog osnova i mimo Rezolucije 1244, ratni zločinci i političari sa AP KiM, lobiraju prijem u međunarodnu policijsku organizaciju Interpol, podgrejavajući ionako godinama napetu situaciju u regionu, ne mareći za bezbednost svih u regionu.

Taman kada smo očekivali da će Vlada Republike Srbije konačno pregovorima oko primene i implementacije Briselskog sporazuma postići cilj, a to je stabilnost i mir u regionu i pomirinje srpskog i albanskog stanovništva, ali i ostalih nacionalnih manjina, koji su voljom drugih, žrtve političkih odluka iz prošlosti, kosovski zvaničnici svojim provokativnim izjavama, najavljuju prijem jednostrano proglašene Republike Kosovo u Interpol.

Srpsko i albansko stanovništvo, učesnici rata i borbenih dejstava protiv terorizma na AP KiM i ovog puta se nalaze u situaciji da njihovi životi zavise od političkih odluka nekolicine političara sa AP KiM, koji se nalaze na poternicima izdatih od strane R. Srbije. Oni su vremenom to i shvatili i ionako malo brojčano stanovništvo iz ove autonomne pokrajine, nezadovoljno ekonomskom i bezbednosnom situacijom, svakodnevno se iseljava u zemlje trećeg sveta,  u potrazi za dostojanstvenim životom dostojan savremenog čoveka, u miru. Niko od njih, ali i ostalih građana Republike Srbije ne želi više reprizu devedesetih godina.

Ukoliko se, pak, dogodi da zahtev Kosova za prijem u Interpol bude odobren, nažalost, možemo očekivati eskalaciju nezadovoljstva, najviše među učesnicima ratnih i protivterorističkih dejstava na području AP KiM – policijskih službenika i naravno pripadnika Vojske R. Srbije. Više od 5000 aktivnih i bivših policijskih službenika, moglo bi se na osnovu političkih Odluka ratnih zločinaca za AP KiM naći na Interpolovoj poternici. To znači da će svi oni imati velike posledice po zdravlje, jer će biti u velikoj neizvesnosti i strahu u isčekivanju hapšenja i suđenja. Možemo samo zamisliti situaciju, koji će to šok biti, da npr. policijski službenik, učesnik u borbi protivv terorizma i terorista, prilikom prelaska bilo koje državne granice ili admininstrativnog prelaza,  bude (ne)očekivano uhapšen i procesuiran u ruke onih protiv kojih se i borio. Sve to povlači razočaranje i nezadovoljstvo, a taj psihički pritisak može eskalirati i među pojedincima uzimanjem pravde u svoje ruke, a to će sve rezultirati nemirima i mogućnošću nepotrebnih sukoba među narodima. Onih koji to najmanje i žele. Onih koji se međusobno druže, sarađuju i posluju.

Nadamo se da će državno rukovodstvo Republike Srbije svojim uticajem u svetu onemogućiti samoproglašenoj Republici Kosova ulazak u Interpol i tako održati mir i stabilnost u regionu.

Sindikat srpske policije poručuje kosovskim političarima – DOSTA NAM JE RATOVANJA, SVU ENERGIJU KOJU USMERAVATE U TOM PRAVCU, POTRUDITE SE I PREUSMERITE JE NA POBOLJŠANJU EKONOMSKE I POLITIČKE SARADNJE, KAKO BI NAROD U MIRU MOGAO ŽIVETI BOLJE.
RAT NIKOME NIŠTA DOBRO NIJE DONEO.
OSIM VAMA, POJEDINCIMA KOJI STE NA VLASTI.

Služba za informisanje SSP

JOŠ JEDAN NAPAD NA POLICAJCE !!!

Despotovac,  24.10.2018, godine – Dva policijska službenika Policijske stanice Despotovac ranjena su prolikom pretresa kuće 62-godišnjeg muškarca u mestu Ravna Reka, kada je na njih nepoznata osoba ispalila više hitaca iz sačmare. Tom priliko, jedan policajac je pogođen u glavu, a drugi u ruke. Nakon pucnjave, njima su u pomoć pritrčali meštani i oni su preveženi u bolnicu u Ćupriji, trenutno se nalaze van životne opasnosti. Intenzivnom potragom za počiniocem ovog dela lišeni su slobode M.P. (1956) i njegov sin.

Predsednik Sindikata srpske policije Lazar Ranitović je povodom ovog slučaja izjavio: Ne čude nas ovakvi i slični napadi na policijske službenike, jer je blaga kaznena politika tužilaštva i sudova koji se prema policajcima ne odnose kao prema službenim licima. Dokaz tome je današnji napad gde su policijski službenici ranjeni bez ikakvog razloga prilikom rutinske kontrole. Nadamo se da će barem u ovom sličaju tužilaštvo postupiti u skladu sa zakonom, a ne kao u Priboju gde je za napad na policajca, Osnovni sud u Priboju pruhvatio sporazum koji je postigao Zamenik OJT sa višestrukim povratnikom Z.S. (1990) iz Priboja, gde je istom ukinut jednomesečni pritvor  i izrečena kazna u trajanju od 1 godine, koju će izvršiti u prostorijama u kojim stanuje uz primenu elektronskog nadzora. 

Služba za informisanje SSP
Milan Stamenković

Ostvarivanje prava na naknadu zarade za vreme porodiljskog odsustva, odsustva sa rada radi nege deteta i posebne nege deteta

Od strane načelnice Sektora za ljudske resurse Katarine Tomašević, poslata je depeša da bi se zaposleni upoznali sa određenim izmenama Zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom i Pravilnika o bližim uslovima i načinu ostvarivanju prava na finansijsku podršku porodici sa decom, i pojašnjenja za pojedina pitanja od značaja za ovu temu.

Kako i kada se dostavlja dokumentacija za izradu rešenja o porodiljskom odsustvu i odsustvu sa rada radi nege deteta?

Zahtev za izradu rešenja koje donosi poslodavac (za zaposlene koji su započeli ili tek započinju ostvarivanje nekog od predmetnih prava nakon stupanja na snagu novog zakonskog okvira, tj.nakon 30.06.2018. godine), podnosi se nadležnoj organizacionoj jedinici ljudskih resursa, a preko organizacione jedinice u kojoj zaposleni radi.

Zahtev se prosleđuje u najkraćem roku, tj. odmah po započinjanju porodiljskog bolovanja. Uz zahtev je obavezno dostaviti svu potrebnu dokumentaciju.

Radi efikasnosti, Sektor za ljudske resurse istim rešenjem utvrđuje i pravo na porodiljsko odsustvo i pravo na odsustvo sa rada radi nege deteta. S obzirom na to, potrebno je u aktu kojim se dostavlja navesti JMBG i radno-pravni status zaposlene/zaposlenog (određeno vreme/neodređeno vreme), a u zahtevu za izradu rešenja podnosilac treba da naznači koje dete po redosledu rođenja se očekuje predstojećim porođajem.

U slučaju da nakon donošenja predmetnog rešenja, nastupe okolnosti koje su od uticaja na predmetno – utvrđeno pravo na odsustvo, potrebno je nadležnoj organizacionoj jedinici ljudskih resursa dostaviti zahtev za izmenu rešenja, uz obrazloženje i priložene dokaze u vezi novonastalih okolnosti.

Posebna nega deteta

U skladu sa članom 12. stav 1., u vezi člana 16. stav 1. Pravilnika o bližim uslovima, postupku i načinu ostvarivanja prava na odsustvo sa rada ili rada sa polovinom punog radnog vremena radi posebne nege deteta („Službeni glasnik RS“ broj 56/2018) i člana 2. Pravilnika o bližim uslovima i načinu ostvarivanja prava na finansijsku podršku porodici sa decom („Službeni glasnik RS“ broj 58/2018), obaveštavamo Vas da je dokumentacija potrebna za izradu rešenja poslodavca o korišćenju odsustva sa rada radi posebne nege deteta sledeća:

  1. zahtev zaposlenog/e,
  2. fotokopija mišljenja nadležne komisije Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje o potrebi da podnosilac zahteva zbog zdravstvenog stanja deteta odsustvuje sa rada radi posebne nege deteta i
  3. očitana lična karta korisnika odsustva.

Zahtev za naknadu zarade podnosi se nadležnom organu jedinice lokalne samouprave (gradskoj upravi ili opštini), do isteka zakonom utvrđene dužine trajanja prava koje se ostvaruje, te je od posebnog značaja da se kompletna dokumentacija dostavi u najkraćem roku.

Ovlašćenje za zaposlene u liniji rada ljudskih resursa

Zaposleni u liniji rada Sektora za ljudske resurse dobili su ovlašćenje pomoćnika ministra – načelnika Sektora, da za zaposlene u Ministarstvu unutrašnjih poslova donose:

  1. rešenja u postupku utvrđivanja prava na porodiljsko odsustvo i odsustvo sa rada radi nege deteta,
  2. rešenja u postupku utvrđivanja prava na odsustvo sa rada radi posebne nege deteta i
  3. rešenja u postupku utvrđivanja prava  na odsustvo sa rada u slučaju teškog oštećenja zdravstvenog stanja deteta do navršenih 18 godina života.

Za rešavanje po zahtevu zaposlenog (bez obzira u kojoj organizacionoj jedinici je zaposlen) nadležna je organizaciona jedinica ljudskih resursa na čijem području e nalazi njegovo prebivalište.

Primera radi, ukoliko zaposleni/na ima prebivalište na području koje pripada Policijskoj upravi u Kraljevu, nadležna za postupanje će biti organizaciona jedinica Sektora za ljudske resurse u PU Kraljevo, bez obzira da li zaposleni radi u organizacionoj jedinici koja pripada sedištu Ministarstva (npr. Odredu Žandarmerije u Kraljevu) ili u nekoj od Područnih policijskih uprava (npr.Policijskoj upravi u Nišu, itd.).

Izuzetak predstavlja kada zaposleni imaju prebivalište na području koje pripada Policijskoj upravi za grad Beograd, te se tada za zaposlene u sedištu Ministarstva, zahtev za izradu rešenja sa kompletnom dokumentacijom prosleđuje Odeljenju za zarade i benificije, Sektora za ljudske resurse, a zaposlene u nekoj od Područnih policijskih uprava, podnosi se organizacionoj jedinici Sektora za ljudske resurse u PU za grad Beograd.

Služba za informisanje SSP
Milan Stamenković

 

IZVEŠTAJ SA MESEČNOG SASTANKA U KABINETU MINISTRA

Beograd, 10.10.2018 – U Palati Srbija održan je deseti ovogodišnji mesečni radni sastanak predstavnika Sindikata srpske policije i Radne grupe za saradnju sa sindikatima u MUP-u. Sastankom je, u odsustvu državnog sekretara Dijane Hrkalović, predsedavljao pomoćnik  direktora policije Slobodan Malešić. Delegaciju SSP-a činili su predsednik Lazar Ranitović, članovi GO SSP Srđan Trajković, Zoran Stojčić i Nenad Padori.

Razgovaralo se o sledećim temama:

  1. POSEBNA NAKNADA ZA ANGAŽOVANJA NA FESTIVALIMA

Na sedmom mesečnom sastanku smo dobili uveravanja da će se razmotriti mogućnost proširenja i izmene Odluke o specifičnim područjima, gde zaposleni rade u otežanim uslovima, a imajući u vidu da su bili festivali Guča i Egzit, predsednik SSP je pre sedmog sastanka poslao dopis da naknada za ove manifestacije bude 1000 dinara. U PU Čačak za festival „Guča 2018“ (avgust) nije bilo naknade, za festival „Egzit“ u Novom Sadu takođe. Da li je razmatrana mogućnost i koja je odluka doneta za festival „Guča 2018“ i „Egzit“?

Takođe, na području PU za Grad Beograd i PU Kragujevac u periodu od 09. – 11.10.2018. godine izvodiće se Međunarodna terenska vežba „Srbija 2018“, kojom prilikom će biti angažovan veliki broj pripadnika MUP-a od jutra do kasno uveče. Predlažemo da ministar donese odluku da za navedena angažovanja zaposleni dobiju posebnu naknadu.

Pomoćnik direktora policije gospodin Malešić se složio sa iznetim, ali istakao je da Direkcija policije i Kabinet ministra još uvek ne mogu definisati uslove pod kojima zaposleni ostvaruju pravo na dobijanje posebne naknade i zbog toga ministar nije propisao ovu Odluku. Svakodnevno je novih aktivnosti koje iziskuju promene tih Odluka i to predstavlja najveći problem, a kao primer naveo je angažovanja u radu sa migrantima.

Sindikat srpske policije smatra da je ovo veliki propust MUP-a i u narednom periodu poslaćemo ka Direkciji policije univerzalni predlog Odluke, kojom bi se definisali uslovi pod kojima zaposleni koji rade pod otežanim uslovima ostvaruju pravo na posebnu naknadu.

  1. SPI KIKINDA

Iz SPI Kikinda je privremeno udaljeno 15 saobraćajnih policijskih službenika, gde je ova stanica praktično desetkovana i na terenu trenutno sve poslove obavlja 4 saobraćajna policijska službenika. Od strane PI Kikinda na ispomoć je upućena nekolicina policijskih službenika opšte nadležnosti ali ono što predstavlja problem jeste da ti pol. službenici nisu obučeni za rad saobraćajne policije. Starešine vrše pritisak na zaposlene u smislu rezultata rada, ogroman pritisak koji zaposleni trpe je postao nesnošljiv te su ljudi pshofizički izrabljeni i prinuđeni da odlaze na bolovanja usled čega dodatno se otežava situacija u SPI. Napominjemo da je nedopustiv ovakav stav i ponašanje starešina i rukovodilaca SPI, da rad nije normiran i da pogotovo pod ovim otežavajućim okolnostima nije realno niti moguće zahtevati ono što se čini u konkretnim situacijama. Zahtevamo da se skrene pažnja i prestane sa pritiscima na zaposlene jer ćemo u suprotnom preduzimati zakonom predviđene mere protiv starešina. Takođe, ukoliko postoji mogućnost da se izvrši dodatno upućivanje zaposlenih na ispomoć u SPI Kikinda.

Gospodin Simonović iz Direkcije policije nam je preneo detalje iz Izveštaja načelnika PU Kikinde, koji je negirao da postoje pritisci i odgovorio da policijski službenici iz opšteg poretka u radu sa saobraćajnim policijskim službenicima obavljaju samo poslove iz svog delokruga rada – proveru identiteta lica, obezbeđenje, asistenciju i td.

Predsednik SSP Lazar Ranitović je još jednom ponovio da je već postala ustaljena praksa slanja netačnih izveštaja i informacija sa terena od strane rukovodioca ka Direkciji policije, te da tražimo ispitivanje njihove odgovornosti ukoliko dokažemo istinitost naših navoda, kao što je i u ovom slučaju. A na narednom sastanku dostavićemo dokaze koji potkrepljuju naše tvrdnje.

  1. ZAŠTITA PODATAKA POLICIJSKIH SLUŽBENIKA

Svakodnevno smo svedoci napada na imovinu, život i telo policijskih službenika kako prilikom vršenja službene dužnosti tako i van nje, odnosno za vreme van službe dok smo sa porodicom u parku, u šetnji, na javnim mestima itd. S tim u vezi između ostalog, izvršioci krivičnih dela vrše napade na policijske službenike i imovinu usled postupanja u vezi sa radom. Tako imamo situaciju da u sudskim postupcima se otvoreno i javno na zakazanim ročištima kompletne generalije policijskih službenika sa adresom stanovanja, bračnim statusom, brojem dece i tsl. a koje se diktiraju u zapisnik ili putem dostavljanja pismena ( presuda, zaključaka, rešenja itd.) obelodanjuju osumnjičenim licima. Oni, dešava se, kasnije dolaze da prete, pale vozila i na drugi način napadaju na život telo i imovinu policijskih službenika i članova njihovih porodica. Smatramo da je ovo problem MUP-a koji je rukovodstvo dužno da reši, odnosno da zaštiti svoje zaposlene. Da li će to biti sporazum između ministara policije i pravde ili pak na neki drugi način ostavljamo nadležnima na volju ali ono što je bitno jeste da je preko potrebno iznaći modus u skladu sa zakonom da bi se zaštitili podaci, a tako i sami policijski službenici i njihove porodice.

Predstavnici Radne grupe su se složili sa našim predlogom i proverili koje su mogućnosti zaštite podataka. Od Poverenika za zaštitu podataka o ličnosti dobijen je odgovor da je Zakonik o krivičnom postupku usklađen sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti, a policijski službenici se kao i ostali građani  u skladu sa tim i pozivaju na ročištima, te da zaštita podataka svedoka isključivo zavisi od postupajućeg sudije.

  1. SISTEMATIZACIJA

Stepen tajnosti donetog Akta o unutrašnjem uređenju i sistematizaciji radnih mesta u MUP-u klasifikovan je kao „interno“ u skladu sa Zakonom o tajnosti podataka. U skladu sa navedenim, sva lica koja imaju izdat sertifikat u skladu sa zakonom potrebno je da imaju mogućnost uvida u sistematizaciju. Policijskim službenicima koji nemaju sertifikat potrebno je da rukovodioci omoguće uvid u deo koji se odnosi na njihovo radno mesto. Trenutno imamo situaciju na terenu da u pojedinim org. jedinicama rukovodioci bukvalno mešetare ljudima kojom prilikom narušavaju međuljudske odnose na taj način što do zaposlenih dolaze informacije kako će biti raspoređeni na druga radna mesta u odnosu na sadašnja u druge org. jedinice i tsl. 

Predstavnici Radne grupe odgovorili su nam da postoji mogućnost, da na osnovu pisanog zahteva zaposlenog, koji poseduje sertifikat za pristup podacima „interno“ bude omogućen uvid u sistematizaciju. U skladu sa dogovorom sa ovog sastanka, Sindikat srpske policije oformiće predlog Zahteva za pristup određenim delovima Akta o unutrašnjem uređenju i sistematizaciji radnih mesta u MUP-u.

Služba za informisanje SSP
Zoran Stojčić

Memorijalni turnir „Heroji Juga 2018“

Vlasotince, 15.10.2018. godine – U organizaciji Sindikata srpske policije – Regionalni centar Leskovac, u SRC „Vlasina“ sa početkom u 10:00 časova održan je VII memorijalni turnir u malom fudbalu, pod nazivom „Heroji Juga 2018“, kako bi se setili kolega koji su živote dali izvršavajući policijske poslove.

Svečanom otvaranju turnira prisustvovali su ispred SSP-a predsednik Lazar Ranitović, predsednik RC Leskovac Srđan Jović, ispred SRC „Vlasina“ direktor Dejan Čikić, ispred PU Leskovac oficir policije Vladica Milošević i ispred PS Vlasotince Goran Takić. Nakon slušanja himne Srbije, odavanja pošte preminulim kolegama  i pozivom igrača na fer i korektnu igru, turnir je i svečano otvoren.

 

Grupa A Grupa B
1 RC Užice 1 RC Pančevo
2 RC Čačak 2 RC Prokuplje
3 SRC Vlasina 3 SG OŽ Kraljevo

 

Grupa V Grupa G
1 SG Leskovac 1 USP Beograd
2 IPA Kruševac 2 SG OŽ Niš
3 SG Medveđa 3 SG Petrovac

 

Utakmice grupe A Utakmice grupe B  
1-2 RC Užice – RC Čačak 2:1(1:0) 1-2 RC Pančevo – RC Prokuplje 0:2(0:1)
1-3 RC Užice – SRC Vlasina 1:5(0:1) 1-3 RC Pančevo – SG OŽ Kraljevo 0:0(0:0)
2-3 RC Čačak – SRC Vlasina 2:3(3:5) 2-3 RC Prokuplje – SG OŽ Kraljevo 2:2(3:3)

 

Utakmice grupe V Utakmice grupe G  
1-2 SG Leskovac – IPA Kruševac 3:0 1-2 USP Beograd – SG OŽ Niš 1:0(1:0)
1-3 SG Leskovac – SG Medveđa 6:1(2:0) 1-3 USP Beograd – SG Petrovac 1:1(1:1)
2-3 IPA Kruševac – SG Medveđa 0:3 2-3 SG OŽ Niš – SG Petrovac 0:2(0:1)

Polufinale A – G

SRC Vlasina RC Prokuplje

-pobednik SRC Vlasina

Polufinale B – V

SG Leskovac SG Petrovac

-pobednik SG Leskovac

Utakmica za 3 mesto

RC Prokuplje SG Petrovac

-pobednik RC Prokuplje

Finale

SRC Vlasina SG Leskovac

-pobednik turnira SG Leskovac

 

Najbolji igrač: Stojanović Danijel (RC Prokuplje)

Najbolji strelac: Ilić Nenad (SRC Vlasina)

Najbolji golman: Stamenković Dejan (SG Leskovac)

Fotografije sa dodele nagrada

Služba za informisanje SSP
Milan Stamenković

 

DESETI MESEČNI SASTANAK U KABINETU MINISTRA

Beograd, 10.10.2018 – U Palati Srbija održan je deseti ovogodišnji mesečni radni sastanak predstavnika Sindikata srpske policije i Radne grupe za saradnju sa sindikatima u MUP-u. Sastankom je, u odsustvu državnog sekretara Dijane Hrkalović, predsedavao pomoćnik  direktora policije Slobodan Malešić. Delegaciju SSP-a činili su predsednik Lazar Ranitović, članovi GO SSP Srđan Trajković, Zoran Stojčić i Nenad Padori.

  1. OŽ KRALJEVO – Nakon 400 realizovanih Sporazuma o isplati prekovremenog rada, nečijom greškom u proceduri za sklapanje Sporazuma nije prosleđeno 28 Zahteva. Na prethodnom sastanku dostavljena su imena i prezimena 28 policijskih službenika koja i ovoga puta dostavljamo. Dokle se stiglo sa realizacijom i kada se može očekivati dostavljanje sporazuma radi parafiranja kao i isplata?

Odgovor na ovo pitanje dao je gospodin Cvetković iz Sektora za ljudske resurse, koji je rekao da je problem nastao oko manjeg broja Zahteva, jer je utvrđeno da su podnosioci pre njihovog podnošenja već pokrenuli sudske postupke za isplatu prekovremenog rada. Iz Sektora su čekali odgovor veštaka, kako bi  period za koji nije tuženo, bio ubačen u Sporazume, što je i urađeno.

  1. UZURPACIJA TERENSKIH VOZILA OD STRANE RUKOVODILACA

Sindikat srpske policije na prethodnom mesečnom sastanku pokrenuo je pitanje oko uzurpacije terenskih vozila namenjenih interventnim patrolama ( Mitsubishi Outlander). Tada je rečeno da se obratimo nakon što konkretno saznamo u kojim org. jedinicama je problem što je učinjeno i dostavljeno pisanim putem kroz dopis Direkciji policije. Do danas nismo dobili povratnu informaciju šta je urađeno po ovome pitanju, odnosno nije rešen problem. Interventne patrole i dalje ne koriste vozila u tim org. jedinicama.

Gospodin Malešić je izneo preporuku Direkcije policije, da korišćenje ovih terenskih vozila počne u zimskom periodu, osim u naravno, izuzetnim situacijama, hitnim slučajevima i td. Složio se sa tim da ima zloupotreba od strane rukovodioca oko korišćenja ovih vozila i zatražio od sindikata da pored informacija dostavi i dokaze, imenom i prezimenom, ko to, kada i gde je koristio vozila koja su namenjena patrolama, kako bi Direkcija policije pokrenula određene postupke prema njima. 

  1. UPUTSTVO O IJP I SMANJENJE KOEFICIJENTA

Najveći deo vremena na ovom sastanku protekao je oko rasprave i sukoba mišljenja zbog novog Uputstva 6714/18-12 od dana 17.09.2018. godine donetog od strane ministra unutrašnjih poslova dr Nebojše Stefanovića. Stava smo da je učinjena velika nepravda nad pripadnicima IJP, koji prilikom angažovanja obavljaju najsloženije bezbednosne zadatke, pod otežanim uslovima. Po ranije važećoj depeši pod angažovanjem IJP podrazumevala se i obuka, a povećanje koeficijenta je bilo 1 i 2  – 5%, 3 -10%, 4 i 5 – 15 % i 6 i više 20%. Uputstvom, koje je stupilo na snagu 01.10.2018. godine obuka se neće smatrati angažovanjem, a povećanje koeficijenta plate biće samo 3% po angažovanju. Oštećeni jesmo u jednom delu i tražili smo izmenu Uputstva u članu 18. kako bi angažovanje IJP obuhvatilo obuku i školovanje i time stekao uslov za uvećanje koeficijenta od 3%, međutim dobili smo negativan odgovor. Obrazloženje je da je do sada IJP bila jedina jedinica koja je za obuku i školovanje dobijala povećanje koeficijenta plate i bilo je nerealno prema ostalima (IJ 92, Žandarmerija, Brigada…).

Vodila se oštra polemika sa predstavnicima Radne grupe, pre svega sa pomoćnikom direktora policije gospodinom Malešićem i komandantom IJP gospodinom Vasiljevićevim. Njihovo viđenje celokupnog delovanja IJP po novom Uputstvu je plan da se smanji broj angažovanja IJP, obuka i školovanje skrate i uvedu određene novine. Na taj način, smanjiće se opterećenje policijskih stanica, jer angažovanja IJP umnogome utiču na njihovo funkcionisanje.

Nakon svega iznetog, naš stav je bio jasan: ako se posebnom naknadom – dodatkom ne kompenzira ovo smanjenje sadašnji pripadnici IJP iz cele SRBIJE, revoltirani i ovim smanjenjem, podnosiće zahteve za izlazak iz ove jedinice.

  1. OTKUP DOBIJENIH STANOVA NA KORIŠĆENJE

Više puta u prethodnom periodu je postavljano pitanje kada će biti omogućen otkup stanova, zaposlenima koji su dobili stanove na korišćenje? Može li se u bliskoj budućnosti napokon očekivati rešavanje ovoga pitanja?

Dobili smo odgovor da je MUP preduzeo sve korake i sada se od strane Vlade Republike Srbije čeka donošenje Uredbe. MUP ne poseduje više mehanizme za promene ili ubrazanje procesa koji su u nadležnosti Vlade.

Služba za informisanje SSP
Zoran Stojčić

ŠTA RADITE, BRE?!

Od samog formiranja, status Interventne jedinice policije (u daljem tekstu IJP), nije bio jasno definisan. Zadaci, poslovi i uslovi pod kojima se ova jedinica angažuje nisu bili dorečeni. Formacijski sastavi stalno su bili podložni promenama, čak i sami kadrovi unutar jedinice. Pripadnici IJP do donošenja novog Uputstva bili su nagrađivani uvećanjem koeficijenta plate 5-20% u okviru jednog meseca, u zavisnosti od broja angažovanja, a na osnovu depeše 145-1/06 iz 2006. godine poslate od strane tadašnjeg RJP. Što je još čudnije, rešenja su bila donošena u skladu sa ovom depešom. Mnogo nelogičnosti….

Nakon 12 godina Ministarstvo unutrašnjih poslova je rešilo da stavi tačku na sve i da konačno jasno definiše status IJP. Dana 17.09.2018. godine ministar unutrašnjih poslova gospodin dr Nebojša Stefanović doneo je Uputstvo o obrazovanju, popuni i angažovanju interventnih jedinica policije 01 broj: P 6714/18-12 kojim su određeni formacijski sastavi IJP, način obrade, popune i angažovanje pripadnika IJP, zadaci i poslovi koja ova jedinica obavlja, kao i ono što je samim pripadnicima najbitnije – pravo na naknadu u vidu povećanje koeficijenta plate od 3%.

U narednom periodu za izvršavanje određenih složenih poslova i zadataka iz nadležnosti MUP-a: održavanje stabilnog JRM-a, sprečavanje narušavanje JRM-a, sprovođenje izvršenja složenih policijskih pomoći, obezbeđenja i td, biće angažovane IJP „A“ i „B“ formacije. Način komandovanja i izveštavanja biće drugačiji, tako da su u tom lancu pridodati i načelnici policijskih uprava/regionalnog centra granične policije.

Cilj Ministarstva je da se novim načinom rukovođenja i hijerarhijom otklone određene greške i propusti na lokalnom nivou planiranja i organizovanja prilikom angažovanja IJP. U narednom periodu očekuje se smanjenje broja dana obuke, ali i nepotrebnog angažovanja ove jedinice, sa ciljem rasterećenja policijskih stanica i povećanja broja policijskih službenika na ulicama.

Za angažovanje u sastavu IJP, radi izvršavanja poslova i zadataka definisani ovim Uputstvom, pripadnici IJP od 01.10.2018. godine imaće pravo na naknadu u vidu uvećanja koeficijenta plate u iznosu od 3% po angažovanju, s tim da maksimalna naknada može biti 20% za sedam i više angažovanja. U odnosu na raniji period pripadnici IJP su sa jedne strane oštećeni 2% za 6 i više angažovanja, ali i na dobitku za 2 angažovanja. Nažalost, obuka se neće računati u angažovanje IJP, tako da smo u ovom delu znatno oštećeni. A zašto je tako, odgovor su nam dali predstavnici Radne grupe za saradnju za sindikatima. Izveštaj sa tog sastanka biće  objavljen. Da li smo i koliko oštećeni, možete videti u tabeli sa uporednim prikazom procenta povećanja koeficijenta.

Broj angažovanja Depeša 145

2006. godina

Uputstvo 6714

2018. godina

1 5% 3%
2 5% 6%
3 10% 9%
4 15% 12%
5 15% 15%
6 20% 18%
7 20% 20%

Sindikat srpske policije pohvaljuje nameru ministra unutrašnjih poslova dr Nebojše Stefanovića, koji je ovim uputstvom rešio niz kontradiktornih stvari iz ranijeg perioda u pogledu formacijskih sastava, komande, obrade podataka i td. Međutim, ne možemo prećutati i pomiriti se sa činjenicom da stručni kadrovi iz našeg Ministarstva, koji su bili zaduženi za pripremu predloga ovog Uputstva nisu u dovoljnoj meri obratili pažnju na određene stvari koji se tiču radno-pravnog statusa pripadnika ove jedinice. To nas i ne čudi, uglavnom se radi o ljudima koji na svojoj koži nisu osetili „draž noćnog putovanja poluispravnim i starim autobusom, a zatim od jutra do mraka neprekidno stajanje pod punom opremom u kordonima“ ili „desetočasovno stajanje i guranje sa hiljadama migranata“

Ali, s pravom se svi pitamo – zašto se jedan reprezentativni sindikat saglasio sa ovim uputstvom i još jednom pokazao nezainteresovanost za poboljšanje statusa zaposlenih u MUP-u?  I postavljamo dva prosta pitanja ovom reprezentativnom sindikatu:

ŠTA RADITE, BRE I ZAŠTO NIŠTA NE RADITE?!

Služba za informisanje SSP
Zoran Stojčić