Skip to main content

Mesec: decembar 2016.

Razvojni put komandira Zdjelara

Na javnoj Fejsbuk stranici jednog reprezentativnog sindikata svoj trenutak slave potražio je i komandir male stanice granične policije. Komandir nepoznat široj javnosti po nekim svojim rezultatima rada ili unapređenju službe, ali vrlo dobro poznat po svojim krajnje diskutabilnim postupcima.

15577724_10211082380476876_636197532_n
Komandir Zdjelar

Zbog svog neprofesionalnog rada bio je predmet i disciplinskih ali i prekršajnih i krivičnih postupaka. I dok je u disciplinskom postupku, naravno, zaslugom svojih starešina zaštićen i oslobođen zastarevanjem vođenja postupka, pred građanskim sudovima je imao manje sreće. Oglašen je krivim za krivično delo i izrečena mu je novčana kazna jer je koleginicu, samohranu majku, nazivao ološem i kriminalcem.

Nekada strašan...
Nekada strašan…

No, osuda za krivično delo nije bila dovoljna da ga oglase nepodobnim za rukovodeće radno mesto i sklone ga sa grbače policajcima već ga je njegov pretpostavljeni, načelnik Regionalnog centra granične policije, štitio na svaki mogući način. Prekoredno ga slao na teren, uz dnevnice u visini od 2.500 dinara, svakog meseca ga nagrađivao uvećanjem koeficijenta plate od po 20%, te mu tako olakšao plaćanje kazne od nekoliko stotina hiljada dinara.

Danas mu ova bolje pristaje!
Danas mu ova bolje pristaje!

Spominjalo se tu traženje rasporeda mesečnog ciklusa koleginicama, gađanje pikavcima i paklicama cigareta podređenih, povlačenje za uši policajaca… Možete li i zamisliti kakvo je „uživanje“ bilo raditi pod komandom takvog rukovodioca? U vreme trajanja krivičnog postupka pretio je oštećenoj ali i svedocima pa je za to dobio samo prekršajnu prijavu od svog načelnika. Zašto ga je štitio ostaje nepoznato ali srećom taj načelnik, više nema prilike da bilo čiji nerad i bezobrazluk štiti.

Kada je SSP izvukao gospodina Zdjelara iz anonimnosti i upoznao rukovodstvo Uprave granične policije o svim njegovim nedelima i sramotnim postupcima istom je ponuđeno da se sam skloni. Bilo gde. Ali niko ga neće, pisao je molbe za nekoliko organizacionih jedinica i svuda je dobio isti odgovr „Ne, hvala!“. Šta nam to govori o komandiru Zdjelaru?

I sada on javno istupa i naše aktiviste u Šidu ali u celom sindikatu naziva monstrumima?! Odakle mu samo hrabrost? Ili je to ipak potez ogorčenog, poraženog čoveka?

Kad je već krenuo da se javno oglašava, mi mu nudimo priliku i da javno odgovori na nekoliko pitanja:

  • Da li je tačno komandire Zdjelar da je u vašoj stanici bilo nekih krivičnih dela za koje ste znali al ćutali, pa čak i prikrivali?
  • Da li je bilo protivpravnog korišćenja oduzetih vozila, koja su na čuvanju u vašoj jedinici?
  • Da li je bilo nekih krađa, tužbi i odšteta privatnim licima povodom krađa na tim vozilima?
  • Da li je rad SSP na obelodanjivanju vaših propusta razlog da nas nazivate monstrumima?
  • Da li je naš aktivista zao jer štiti kolege od vaših postupaka?
  • Da li zaista mislite da ćete spas od disciplinskih i sudskih postupaka naći na FB stranici nekog, bilo kog sindikata?

Ne znamo da li je odgovor na sva ova pitanja „Da“, nemamo sve dokaze, ali znamo da vaši postupci, komandire Zdjelar, govore o vam kao čoveku i kao rukovodiocu. Našim kolegama „monstrumima“ dajemo punu podršku, vaši istupi su najveća motivacija za dalji rad i znak da smo na pravom putu. Čast nam je što su ti „monstrumi“ baš naši aktivisti!

Vama, komandire Zdjelar, poručujemo da će celo rukovodstvo SSP biti još veći „monstrum“ prema vama. Zaslužili ste. Ništa lično, naravno, bićemo takvi prema svima koji misle da mogu policajce gađati, ćuškati, ponižavati i vređati. A one koji rade po zakonu, poštujući pravila službe i kodeks policijske etike uvek ćemo podržati i pomoći im.

O elementarnom kućnom vaspitanju nećemo ovog puta, jer je to za neke prekasno.

Fotografije Nikole Zdjelara, na kojim je on lično, kao i njegovi komentari, preuzete su sa javno dostupnih FB profila i stranica. U  prilogu ispod teksta dajemo vam na uvid i presudu kojom je oglašen krivim, kao i inicijativu za pokretanje disciplinskog postupka:

Predsednik SSP
Lazar Ranitović

VAŽNO OBAVEŠTENJE – NOVOGODIŠNJI PAKETIĆI!

Povodom velike zabune u vezi sa novogodišnjim poklon-čestitkama zaposlenima u MUP-u i haosa time izazvanim, SSP saopštava sledeće:

Tačno je da je članom 14. stavom 1. PKU za državne organe predviđeno da je „poslodavac dužan da obezbedi deci zaposlenog starosti do 15 godina života poklon za Novu godinu – novčanu čestitku u vrednosti DO NEOPROREZIVOG IZNOSA“.

Međutim, isto tako je tačno, mada pojedini prećutkuju, da je članom 16. Zakona o budžetu (i za 2016. i za 2017. godinu) propisano da se u budžetskoj 2016. i 2017. godini neće „vršiti obračun i isplata božićnih, godišnjih i drugih vrsta nagrada i bonusa predviđenih posebnim i pojedinačnim kolektivnim ugovorima“.

Stoga pozive pojedinih sindikata na postojanje zakonski osnov za isplatu novogodišnjih novčanih čestitki smatramo malicionznim, jer se na taj način zaposlenima uliva lažna nada.

SUŠTINA JE da se podnošenjem ili nepodnošenjem zahteva pravni status zaposlenih se ne menja, jer je poslodavac dužan da to obezbedi bez obzira na to da li je neko podneo zahtev! Ukoliko do isplate ipak nekako dođe (kršenjem zakona, ne bi im bilo prvi put da zakone krše), novac moraju dobiti deca svih zaposlenih. Dakle, PODNOŠENJE ZAHTEVA NIJE USLOV, a mi ostavljamo svakom da sam odluči da li će isti podnositi!

Međutim, bez obzira na nepostojanje pravne obaveze MUP-a da zaposlenima isplati novogodišnju novčanu čestitku, SINDIKAT SRPSKE POLICIJE SE NE MOŽE SLOŽITI DA MUP NEMA MORALNU OBAVEZU DA TO UČINI!

Jer, da li je moralno da ovo pravo pripada zaposlenima u pojedinim velikim gubitašima, javnim preduzećima čije gubitke država dotira, A DA TO PRAVO NEMAJU DECA ONIH KOJI SVAKOGA DANA RIZIKUJU SVOJE ŽIVOTE ČUVAJUĆI BEZBEDNOST GRAĐANA I DRAŽAVE, OD KOJIH SU NEKI DALI I SVOJ ŽIVOT!?

Sindikat srpske policije smatra da MUP IMA MORALNU OBAVEZU DA IZNAĐE NAČIN da i naša deca dobiju paketiće! Poslodavac se na to OBAVEZAO POTPISIVANJEM PKU, ali je onda jednostranim uvođenjem odredbe Zakona o budžetu, a bez raskidanja PKU, IZIGRAO DATU REČ! Možda je sve odra]eno u skladu sa propisima, ali da li nepravedna i nepravnična odredba treba da bude deo pravnog poretka?!

JOŠ JEDNOM PODSEĆAMO MUP – LJUDI SE DRŽE ZA REČ!

Služba za informisanje SSP

Ko se to plaši SSP?

Juče je jedan, nekada brojan, nikada veliki, sindikat u policiji, na svom sajtu objavio tekst kojim insinuira to da će Ministarstvo unutrašnjih poslova da pokloni status reprezentativnosti Sindikatu srpske policije. A sve zbog velikog i prevelikog, straha od tog „moćnog“ sindikata.

Da li iko od čitalaca ovog teksta može da poveruje u takvo nešto? MUP će nama da pokloni status reprezentativnog sindikata samo da bi napakostio nekom trećem???

Ali, u strahu su velike oči, pa i bujna mašta!

A istina je krajnje jednostavna – nakon što nam je MUP nezakonito sprovedenim postupkom odbio da prizna status reprezentativnog sindikata, tadašnji predsednik SSP Glišo Vidović uputio je žalbu drugostepenom organu – Odboru za utvrđivanju reprezentativnosti sindikata i udruženja poslodavaca, formiranom pri Ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja. Odboru je trebalo više od godinu dana da našu žalbu uopšte i pogleda te nam je početkom juna ove godine stigao zahtev za dopunu dokumentacije uz žalbu, što smo mi naravno učinili.

Odbor je tromo telo, koje se sastaje jednom u šest meseci, i što su tek ovih dana poslali slične dopise svim „zainteresovanim“ sindikatima u okviru MUP, odnosno onim sindikatima koji su aktivno nastojali da nam status ospore, zajedno sa predstavnicima poslodavca. Takvih sindikata je bilo nekoliko, ali su u javnost izašli samo predstavnici tog sindikata. Da li ostalim sindikatima nije zanimljiv ili čudan tajming postupanja pomenutog Odbora nije nam poznato, ali činjenica je da saopštenje kolega iz tog sindikata odiše strahom, nervozom i zlonamernim insinuacijama.

Kada se samo setimo vremena utvrđivanja našeg statusa, početka 2015. godine, vremena najveće ljubavi poslodavca i tog sindikata, nakon kraha štrajka i dvostrukog umanjenja zarada, vremena zajedničkog fotografisanja i saopštenja ministra i „velikog“ i večitog predsednika tog sindikata. Bilo je to vreme u kom je taj gospodin u ministarstvo ulazio nogom otvarajući vrata. Ali ljubav nije potrajala… Umešao se neko treći. A sada se plaše nekog četvrtog, odnosno SSP-a.

Samo zaboravljaju da sindikalizam ne podrazumeva ljubav prema ministru i poslodavcu uopšte. Sindikalizam je večita borba dve, po prirodi posla i interesa, suprostavljene strane. Zna to i poslodavac vrlo dobro i stoga nam nikada i neće pokloniti bilo šta. Postojeće stanje mu odgovara u potpunosti. Ne treba mu pravi reprezentativni sindikat, onaj koji će da se bavi svojim poslom, da se bori za prava svih zaposlenih, bez straha zbog kompromitovanog predsednika ili dobijenih protivusluga.

ispisnica-pss
Da li je sve veći broj isščlanjenja uzrok napada?

Ćutao je taj sindikat mesecima, nije postojao na sindikalnoj sceni, ćutao i isčekivao način povratka pod skute ministra, al ga nije dočekao. Sad se probudio, pritisnut finansijskim nedaćama i nemogućnošću da finansira svoju obavezu kupovanja paketića deci svojih članova. Diže prašinu i galami, skrivajući ono što se ne može skriti. Car je go! Vojska ga masovno i nepovratno napušta!

A što se ljubavnih problema poslodavca i tog sindikata tiče, možemo im poručiti da ih sami rešavaju. Ništa nam nikada nije poklonjeno te nam najmanje treba reprezentativnost na koju bi pala senka sumnje! Od Odbora u kom sede predstavnici vlasti ne očekujemo mnogo, spremni smo, i očekujemo da i oni podlegnu pod uticaj poslodavca i odbiju nam status koji su nam članovi dali svojim poverenjem.

Status reprezentativnog sindikata smo odavno zaslužili i ukoliko bude neophodno dokazivaćemo ga i dokazaćemo ga na sudu! Verujemo da je u ovoj zemlji ostalo barem malo pravde. Naravno, ne plašimo se ni ponovnog procesa utvrđivanja pred komisijom MUP-a jer se u međuvremenu brojno stanje drastično promenilo u korist SSP a na štetu trenutno reprezentativnih sindikata.

Kolege, reprezentativci (uskoro bivši), da li je kod vas po sredi paranoja? Zašto nikada i nigde ne sarađujete sa bilo kojim sindikatom u MUP? Zašto ni danas ne pozivate bilo koga na saradnju? Plašite se da vam neko ne preuzme slavu i zasluge ili su vam akcije neiskrene a namere nečiste?

Zapitajte se zašto vas nijedan od 28 sindikata nije podržao!

Predsednik SSP
Lazar Ranitović

A kako je bilo u vreme ljubavi između poslodavca i tog sindikata, možete čitati u našem tekstu od 26.03.2015. godine:
Zakon je na našoj strani, ali..

 

    Zahtev Odboru
Zahtev Odboru
   Datum predavanja
Datum predavanja
   Dopis Odbora
Dopis Odbora

 

Sastanak sa Radnom grupom: Odsustvo partnerskog odnosa

Beograd, 12.12.2016. godine – Održan je poslednji ovogodišnji sastanak sa Radnom grupom MUP-a za saradnju sa sindikatima. Delegaciju Sindikata srpske policije činili su predsednik Lazar Ranitović, zamenik predsednika Mile Lazarević i generalni sekretar Viktor Ratković. Radom Radne grupe predsedavao je državni sekretar Milosav Miličković.

Sastanak je protekao u atmosferi odsustva partnerskog odnosa od strane članova Radne grupe (čast izuzecima!) jer se pokazalo da Radna grupa za značajan deo problema zaposlenih u MUP-u nema sluha. Problemi zaposlenih se često neosnovano minimiziraju, prethodno dogovorena rešenja se neretko ne realizuju, a iz izlaganja i ponašanja većine članova Radne grupe se moglo zaključiti da su na sastanak došli potpuno nespremi, ne udostojivši se da pročitaju dostavljene teme, obrazloženja i predložena rešenja. Takvo ponašanje ne predstalja čin nepoštovanja predstavnika SSP, već zaposlenih koje SSP predstavlja, a to je veoma porazno – i za MUP i za državu u celini.

Kao česta obrazloženja Radne grupe za različite probleme jeste da nema novca. Međutim, SSP je uvek insistirao da novca ima, ali da se on često troši nenamenski n neracionalno, navodeći primere nespremnosti MUP-a da u slučaju sporova sklopi sporazume o vansudskom poravnanju, što potom neminovno vodi do stvaranja nepotrebnih, a enormnih sudskih troškova, razume se – na teret MUP-a. Kao primer nedomaćinskog poslovanja u MUP-u je i to što se svakog jutra pripadnicima Žandarmerije stacioniranim u Jasenovu dovozi 10 hlebova čak iz Vrnjačke Banje, te da bi se, u slučaju nabavke hleba u obližnjoj Novoj Varoši, na godišnjem nivou samo po ovom osnovu uštedelo skoro dva miliona dinara (na ime utrošenog goriva, održavanja vozila i dnevnica vozača-dostavljača).

Spisak predloženih tema, sa detaljno obrazloženim problemima i predloženim rešenjima možete pogledati ovde – teme-za-kabinet-2012-12.

  1. Evidentiranje i obračun radnih sati zaposlenih upućenih na specifična područja radi angažovanja na poslovima migracije i migranata i na području KZB

Predstavnici Radne grupe upoznati su sa činjenicom da se primena propisa koji se odnose na obračun radnih sati upućenih na specifična područja radi angažovanja na poslovima migracije i migranata razlikuje od OJ do OJ, te da se stiče utisak da imamo bar po tri zakona o policiji i zakona o radu, a ne samo po jedan. Predložili smo da se u cilju ujednačavanja i pravilne primene propisa svim OJ dostavi obavezna instrukcija kojom će se omogućiti da se policijskim službenicima za svaki dan proveden na „posebnom zadatku“ računa osam sati rada, osim ukoliko u toku dana nisu bili angažovani duže od 8 sati, kada će im se računali efektivno provedeni sati na radu. Takođe smo ukazali da se ni na koji način ne može isključiti uvećanje plate po osnovu rada na dan državnog praznika i rada noću.

Iako smo ukazali da je predloženu obaveznu instrukciju neophodno dostaviti „na teren“ što pre, predstavnici Radne grupe smatrali su da je reč o ozbiljnoj problematici, pa da će ovim povodom, najpre organizovati sastanak svih OJ, nakon čega će iznaći rešenje, koje će potom biti dostavljeno SSP, radi izjašenja da li se slažemo sa predloženim rešenjem problema.

  1. Ishrana pripadnika IJP (i drugih policijskih službenika) angažovanih na državnoj granici R. Srbije poslednjeg dana angažovanja (prilikom „smene“)

Predsednik SSP Lazar Ranitović ukazao je na problem što pripadnici IJP (i drugih policijski službenici) angažovani na državnoj granici poslednjeg dana angažovanja, tj. kada se vrši „smena“, imaju obezbeđen samo doručak. S obzirom na to da im „smena“ stiže tek oko 12-13 časova, a natrag do svoje matične OJ u putu provedu još od 4 do 6 sati, dakle u matičnu OJ se vraćaju između 16 i 19 časova popodne, predsednik Ranitović je predložio da se policijskim službenicima prilikom povratka u matične OJ obezbedi lanč paket na ime ručka.

Ovaj predlog je od strane Radne grupe prihvaćen kao nesporan, napomenuvši da to zavisi isključivo od starešine koji trebuje obroke.

SSP će pažljivo pratiti kako će se pojedine starešine ubuduće ponašati u ovakvim situacijama. U tom smislu pozivamo sve policijske službenike da nas obaveste u slučaju nepoštovanja napred dogovorenog.

  1. Nesklapanje sporazuma zbog viška radnih sati koje su ostvarili zaposleni u PPU u Vranju i u JZO

Predsednik SSP Lazar Ranitović je predstavnicima Radne grupe saopštio da će SSP, s obzirom na to da u prethodnih godinu dana, i pored velikog broja sastanaka, postiguntih dogovora i datih obećanja da će se sklapanjem sporazuma o vansudskom poravnanju rešiti problem neevidentiranja i neobračunavanja ostvarenog viška radnih sati zaposlenih u PPU u Vranje i u JZO, u narednom periodu pružiti svu potrebnu pravnu podršku svim zaposlenim koji budu želeli da ovim povodom protiv MUP-a podnesu odgovarajuće tužbe, napomenuvši da odgovornost za nastale nepotrebne sudske i druge troškove sporova snose rukovodioci predmetnih OJ, predloživši njihovo disciplinsko kažnjavanje.

Predstavnici Radne grupe su saopštili da je rešavanje ovog problema pri kraju i da rukovodiocima PPU u Vranju i u JZO, kao i u Sektoru za materijalno-finansijske poslove treba ostaviti još malo vremena. Predsednik Ranitović je izrazio sumnju da će se, s obzirom na dosadanje iskustvo, bilo šta promeniti i da primećuje odsustvo iskrene volje u MUP-u da se ovaj problem konačno reši, dodajući da će se tužba ispostaviti kao jedini način.

  1. Problemi vatrogasaca-spasilaca u Gornjem Milanovcu

Na primedbe SSP o neobučenosti svih vatrogasaca-spasilaca, te lošeg stanja „tehničkog vozila“ i opreme, kao i da je pristupna saobraćajnica za auto-put u lošem stanju, pomoćnik načelnika SVS Bojan Kostić je konstatovao da ko 80-85% „tehničkih vozila“ u SVS nedostaje kompletna oprema, a da nema novca za nabavku. U pogledu pristupne saobraćajnice istakao je da su u SVS svesni ovog problema, ali da su za njegovo rešavanje potrebna znatna materijalna sredstav, a da to ne zavisi od SVS. Međutim, negirao je da su vatrogasci-spasioci neobučeni, već da su svi prošli obuku za tehničke intervencije, ali da je tačno da je posebnu specijalističku obuku prošao samo jedan od njih, a što je opet u skladu sa nekim projekcijama i mogućnostima SVS, te da je taj vatrogasac-spasilac obavezan da svoja znanja stečena na specijalističkoj obuci po povratku u svoju OJ prenese ostalim zaposlenim.

Zamenik predsednika SSP Mile Lazarević je izneo podatak da u velikom broju VSJ imamo zaposlene ljude bez osnovne protivpožarne obuke, koji ne smeju da izlaze na intervencije. U vreme najvećih požara i nesreća, kada je preko potreban svaki raspoloživi čovek, ti ljudi ostaju da sede u stanici. Pri tome oni ostvaruju sva prava iz radnog odnosa i primaju istu platu kao i ljudi koji se svakodnevno izlažu riziku po zdravlje i život. Hitno je potrebno sve zaposlene obučiti za osnovne intervencije gašenja požara, s obzirom na ionako mali broj vatrogasaca po glavi stanovnika!

  1. Problemi zaposlenih u Žandarmeriji

Generalni sekretar SSP Viktor Ratković podsetio je članove Radne grupe da je pre mesec dana dogovoreno da će se pripadnicima Žandarmerije angažovanim na obezbeđenju KPZ Požarevac nakon osmočasovnog radnog angažovanja, svakog dana izdavati osmočasovni nalozi za pripravnost, ali da još uvek nije izdat nijedan nalog za pripravnost.

Pomoćnik komadanta Žandarmerije Goran Divjak je odgovorio na ovu konstataciju rekavši da je tu problem multipliciran zbog postojanja još nekoliko izdvojenih objekata koje Žandarmerija obezbeđuje, pa ako bi se nalog za pripravnost izdao onima koji obezbeđuju KPZ Požarevac, onda bi morao i svim ostalima koji obavljju takve poslove. Na opasku Lazara Ranitovića da nalog i treba da dobiju svi koji su u režimu pripravnosti, gospodin Divjak je odgovorio da najpre treba otkloniti neke nejasnoće, u kom cilju je već uputio dopis svim starešinama radi izjašnjenja po ovom pitanju, te da treba očekivati da će konačan stav Žandarmerije po ovom pitanju biti saopšten do kraja nedelje. U pogledu obezbeđenja hrane (umesto lanč paketa) gospodin Divjak je istakao da je problem što sa Ministarstvom pravde nije postignut sporazum.

Članovi Radne grupe su saopštili da ne postoje uslovi da se pripadnicima Žandarmerije koji rade u Lipovici organizuje prevoz iz grada. Takoše, to svakako ne bi isključilo troškove za mesečne markice za prevoz za deo puta od kuće do polazne tačke iz grada. Takođe, trenutno ne postoje uslovi da se i pripadnicima Žandarmerije u patrolama PU za grad Beograd obezbedi obrok.

U vezi sa nabavkom i reparacijom pancira, gospodin Divjak je saopštio da će reparacija postojećih, odnosno nabavka novih pancira biti odrađena tokom 2017. i 2018. godine, kao i da će za nove pripadnike Žandarmerije i za pripadnike čija je uniforma pocepana uskoro početi podela nove uniforme.

  1. Isplata uvećane zarade kada zaposleni menja rukovodioca ili kada ima dodatno opterećenje na radu

Problem nepoštovanja odredbi Zakona o radu, Zakona o policiji i PKU za policijske službenike u vezi sa neizdavanjem rešenja za „zamenu rukovodioca“, a potom i neobračunavanja uvećanja plate po tom osnovu, kao i problematiku „zamene izvršioca“, odnosno ostavrivanja prava na dodatak na platu za dodatno opterećenje na radu, izložio je zamenik predsednika SSP Mile Lazarević.

Članovi Radne grupe smatraju da su odredbe koje se tiču „zamene rukovodioca“ potpuno jasne i zahtevali su dostavljanje podataka o OJ u kojima se ove odredbe ne primenjuju, a radi ukazivanja rukovodiocima tih OJ o nepravilnom postupanju.

U pogledu dodatka na platu za dodatno opterećenje na radu nije postignuta saglasnost, jer su članovi Radne grupe bili stanovišta da to više ne postoji, ali su nakon opaske generalnog sekretara SSP Viktora Ratkovića da je to propisano članom 12. PKU za policijske službenike, dodali da su te odredbe nejasne i neprecizne i da zahtevaju ozbiljnu analizu.

  1. Prodaja odmarališta MUP-a?

U vezi sa informacijama da će MUP otuđiti odmarališta, odgovor je dao načelnik Sektora za materijalno-finansijske poslove Drago Bjelica, rekavši da ta opcija još uvek nije razmatrana, ujedno konstatujući da su ti objekti u lošem stanju, a da su troškovi održavanja ogromni, pa da ne isključuje mogućnost da će se MUP u bližoj ili daljoj budućnosti, prilikom nekog „rezanja troškova“, umesto npr. uskraćivanja nekih potreba policijskim stanicama, odlučiti da otuđi odmarališta. Na pitanje predstavnika SSP šta se u tom slučaju planira sa zaposlenima u odmaralištima, gospodin Bjelica je odgovorio da, pošto još uvek nema odluke o prodaji tih objekata, da nema ni plana šta će biti sa zaposlenima u tim objektima, ali da će svakako, u slučaju prodaje objekata postojati i neki plan i program rešavanja pitanja zaposlenih. Na pitanje predstavnika zamenika predsednika SSP Mila Lazarevića zbog čega pojedinim licima angažovanim na određeno vreme, odnosno po ugovoru o privremenim i povremenim poslovima (npr. u objektu na Bežanijskoj Kosi), još uvek nije produžen ugovor, dobijen je odgovor da će ugovori biti produžavani u skladu sa potrebama za angažovanjem radnika.

  1. Dinamika isplate posebnih nakanda, naknade putnih troškova, solidarne pomoći, jubilarnih nagrada…

Dinamika isplate posebnih naknada policijskim službenicima angažovanim na području granice i KZB vrši se u skladu sa dinamikom i tačnošću spiskova koje dostavljaju organizacione jedinice angažovanih, što za posledicu ima da su pojedini policijski službenici primili posebnu naknadu za septembar, a drugi nisu. U svakom slučaju novca za ove namene ima, a isplata se vrši u proseku dva meseca nakon angažovanja.

Novac opredeljen za putne troškove je potrošen. Ministarstvu finansija je upućen zahtev da se odobre dodatna sredstva za isplatu još dve naknade putnih troškova (za septembar i oktobar) i sa Ministarstvom finansija je postignut načelan dogovor o odobravanju ovih sredstava tako da će ta isplata biti izvršena krajem decembra tekuće godine.

Isplate jubilarnih nagrada vršiće se dinamikom izrade rešenja u drugoj polovini decembra. Novac za ovu namenu je obezbeđen i svi koji ostvaruju pravo na jubilarnu nagradu biće isplaćeni.

Načelnik Sektora za materijalno-finansijske poslove Drago Bjelica je saopštio da je formirana komisija koja će do 31.12.2016. godine obrađivati pristigle zahteve za solidarnu pomoć i da će svi koji ispunjavaju uslove, a podneli su urednu dokumentaciju, dobiti određeni iznos solidarne pomoći, a shodno visini troškova kojima su bili izloženi. Napomenuo je da je veliki broj do sada pristiglih zahteva nepotpun, te da je neophodno izvršiti njihovu dopunu. Na postavljena pitanja o tačnim kriterijumima i načinom rada komisije, nismo dobili precizne odgovore, pa smo stekli utisak da i u samom MUP-u postoje velike nedoumice u pogledu ovog pitanja. Predstavnici SSP izneli su primedbu da komisija ne može okončati svoj rada 31.12.2016. iz prostog razloga što će deo zaposlenih pravo na solidranu pomoć ostvariti samim krajem decembra, te da rad komisije mora biti produžen i u januaru, što je izazalo nedoumicu kod predstanika Radne grupe. Predstavnici SSP izneli su i stav da se na deo zaposlenih u MUP-u koji se smatraju državnim službnicima, a možda i na policijske službenike, i tokom 2014. i 2015. godine primenjivao PKU za državne organe, a s obzirom na to da potraživanja iz radnog odnosa zastarevaju tek protekom tri godine, imaju pravo na solidarnu pomoć i za slučajeve iz 2014. i 2015. godine – predstavnici Radne grupe su to kategorički odbili, iznevši da se PKU za državne organe nije primenjivao na zaposlene u MUP-u sve do Aneksa PKU za policijske službenike, te da je primena odredbi PKU za državne organe za čiju primenu nisu obezbeđena sredstva u budžetu Republike Srbije, na razdelu MUP-a, za 2015. godinu, otpočela tek 1.1.2016. godine.

Stav MUP-a je da, u skladu sa članom 16. Zakona o budžetu, zaposleni u MUP-u ne ostvaruju pravo na novčanu čestitku na ime novogodišnjeg poklona deci zaposlenog do 15 godina starosti, te će podneti zahtevi biti odbijeni. Predstavnici SSP su izneli da smatraju da MUP, ako nema pravnu, onda svakako ima moralnu obavezu da deci onih koji svakoga dana rizikuju svoje živote radi očuvanja bezbednosti građana i države, od kojih su neki i dali svoj život, obezbedi novogodišnje poklone, odosno novčane čestitke na ime novogodišnjih poklona i da će SSP u narednom periodu insistirati na tome.

Generalni sekretar
Viktor Ratković

Do kada će neplaćene kazne biti smetnja?

Užice, 13.12.2016. godine, – Predsednik Sindikata srpske policije Lazar Ranitović uputio je danas dopis ministru unutrašnjih poslova dr Nebojši stefanoviću i v.d. direktora policije Vladimiru Rebić kojim je ukazano na potrebu hitnog otklanjanja problema u radu zaposlenih u Upravi za upravne poslove. Naime, odredbe u Zakonu o prekršajima koje je Ustavni sud proglasio nezakonitim i dalje izazivaju veliku štetu i gubitke za državu i građane, ali i neprijatnosti i probleme našim kolegama na upravnim poslovima.

Problem je lako rešiv samo je potrebna dobra volja dva ministarstva!

PREDLOG
za preduzimanje mera za izdavanje obaveznog uputstva

Obraćamo Vam se ovim podneskom u cilju preduzimanja potrebnih mera za izdavanje obaveznog uputstva o postupanju organizacionih jedinica Ministarstva prilikom postupanja u upravnim stvarima građana Republike Srbije a sve imajući u vidu situaciju nastalu nakon donošenja odluke Ustavnog suda Iuz-367/13 koja se odnosi na odredbu čl. 336 Zakona o prekršajima („Sl. glasnik RS“, br. 65/2013 i 13/2016).

Naime, dana 08.12.2016 godine u „Sl. glasniku RS“, br. 98/2016“ objavljena je odluka Ustavnog sudaIuz-367/13 od 03.11.2016. godine kojom je utvrđeno da odredbe čl. 336 Zakona o prekršajima („Sl. glasnik RS“, br. 65/2013 i 13/2016)nisu u skladu sa Ustavom Republike Srbije, te je danom objavljivanja odluke Ustavnog suda navedeni član prestao da važi. Rečena odredba se odnosi na posledice upisa u registar neplaćenih novčanih kazni u smislu da se kažnjenom licu, dok ne izmiri u celosti dugovani iznos, neće dozvoliti:

1) izdavanje vozačke dozvole i probne vozačke dozvole;
2) izdavanje potvrde o registraciji, saobraćajne dozvole, registarskih tablica i registracione nalepnice, potvrde o privremenoj registraciji vozila i privremenih registracijskih tablica;
3) odjava vozila.

Međutim, građani koji dolaze u matične Policijske stanice radi dobijanja navedenih isprava a koji imaju neizmirene novčane kazne i dalje nisu u mogućnosti da ostvare svoja prava iz razloga što su ti podaci uneti u registar po nalogu suda koji je doneo odluku koja je osnov za unos, u smislu čl. 333 Zakona o prekršajima a Ministarstvo unutrašnjih poslova nema pravni mehanizam da vrši izmenu tako unetih podataka.

Imajući u vidu da se navedena odluka Ustavnog suda odnosi isključivo na posledice upisa u registar novčanih kazni, kao i činjenicu da brisanje iz registra po izmirenju novčane kazne ili izricanja supletornog zatvora vrši isključivo sud, to ukazujemo na opasnost od nastanka štete za budžet Republike Srbije i Ministarstvo unutrašnjih poslova kao i potrebu promptnog delovanja u saradnji sa Ministarstvom pravde u cilju izdavanja potrebnih uputstava o postupanju.

Naime, kako je pravni osnov zabrane iz čl.336 Zakona o prekršajima otpao donošenjem odluke Ustavnog suda a Ministarstvo unutrašnjih poslova, kako je rečeno, nema pravni osnov niti mehanizam za brisanje podataka iz registra neplaćenih kazni, jer se iste brišu nakon ispunjenja ili zamene u zatvorsku kaznu od strane nadležnog suda, to su praktično zaposleni u MUP-u dovedeni u situaciju da, usled nedostatka potrebnog uputstva svojim postupanjem, osujećuju prava građana što potencijalno dovodi do nastanka štete. Ova mogućnost nastanka štete izražena je kroz narušavanje prava na mirno uživanje imovine (npr. nemogućnost upotrebe motornog vozila usled odbijanja izdavanja registracionih tablica) a još je izraženija kod privrednih subjekata koji se, exampli causa,(npr. odgovorno lice u pravnom licu ima neplaćenu kaznu) nađu u istoj situaciji i pri tom imaju vozni park od više teretnih vozila kod kojih tzv. auto dan iznosi i preko 500 evra a koji bi potražili naknadu štete pred nadležnim sudom.

Imajući u vidu prethodno navedeno potrebno je da se u saradnji sa Ministarstvom pravde hitno reaguje te da se zaposlenima u MUP-u izda potrebna instrukciju, odnosno obavezno uputstvo o postupanju u slučajevima koje je uređivao čl.336 Zakona o prekršajima. Time ćete pored otklanjanja nelogičnosti i štete po građane i državu, otkloniti opasnost od izbijanja ozbiljnijih incidenata koji se mogu izroditi usled neprijatnosti kojima su trenutno izloženi zaposleni u radu sa strankama. Građani nisu dužni da trpe posledice neusklađenosti odluka državnih organa, zaposleni još manje da trpe neprijatnosti i neosnovane optužbe od strane tih istih građana.

Služba za informisanje SSP
Mile Lazarević

Povereniku za ravnopravnost – Pritužba zbog posebne naknade

Izmenama i dopunama Uredbe o naknadi troškova i otpremnini državanih službenika i nameštenika, uglavnom u delu koji se odnosi na službena putovanja, zahvaćeni su i zaposleni u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Smanjivanje službene dnevnice na mizernih i sramotnih 150 dinara najviše je pogodilo upravo policijske službenike koji obavljaju najteže i najrizičnije poslove (Kopnena zona bezbednosti, obezbeđenja visokorizičnih javnih skupova, rad sa migrantima, pratnje i slično). Ministar unutrašnjih poslova dr Nebojša Stefanović je, uvidevši  ovu nepravdu, uradio ono što smo u nekoliko navrata od njega tražili. Iako nije imao ovlašćenja, zakonske uslove, a verovatno i političku snagu da poveća iznos službene dnevnice na pređašnji period i razgraniči klasična službena putovanja od upućivanja na izvršavanje službenog zadatka,  uradio ono što je jedino bilo i moguće – u skladu sa članom 13. Stav 3. Pravilnika o platama zaposlenih u Ministarstvu unutrašnjih poslova dana 09.11.2015. godine  doneo je Odluku o utvrđivanju specifičnih područja na kojima zaposleni u Ministarstvu unutrašnjih poslova rade pod otežanim terenskim uslovima i definisao iznos naknade od 1.500, odnosno 1.800 dinara počev od 20.07.2016. godine.  Na taj način je bar delimično uspeo da pomogne i ublaži štetu koju trpe zaposleni na terenu  usled smanjivanja službenih dnevnica.

Međutim, kao što je svima poznato u Ministarstvu unutrašnjih poslova postoji mnoštvo pravnika, ekonomista i ostalih stručnjaka koji su našli za shodno da efekte ove Odluke minimiziraju. Uradili su to u nekoliko navrata, slanjem na teren kontradiktornih i nerazumnih depeša, svojevoljno tumačeći i dodajući još „neophodnih“ uslova koji moraju biti ispunjeni da bi se steklo pravo isplatu posebne naknade. Na taj način su stavili u drugi plan osnovni i glavni cilj Odluke ministra – da se isplati naknada policijskim službenicima koji rade sa migrantima u specifičnim područjima, i oni koji svoje poslove obavljaju u najrizičnijem delu –  Kopnenoj zoni bezbednosti.

Kao što je poznato Sindikat srpske policije je u više navrate teškom i mukotrpnom borbom  predstavnike poslodavca iz nekoliko Uprava uspeo da „natera“  da poštuje Odluku ministra. I to ipak samo delimično. Tada smo došli do zaključka da su se pojedinci osilili i, iz čiste obesti i ljubomore, dali sebi za pravo da obezvrede nameru ministra, jer su jednostavno odbili da pojedinim kategorijama policijskih službenika potpišu naloge za isplatu posebnu naknadu i to policijskim službenicima koji svoje poslove obavljaju :

–   u Kopnenoj zoni bezbednosti (KZB);
–  na području opštine Preševo (rad sa migrantima);
–  granice sa Republikom Makedonijom opština Preševo (rad sa migrantima);

Njihovo opravdanje, ali i zvanično tumačenje  je bilo to da svi oni koji obavljaju svoje redovne poslove na ovim specifičnim i rizičnim područjima ne ispunjavaju uslove za isplatu posebne naknade, iako prve dve Odluke ministra koje su važile do 20.07.2016. godine ne razlikuju termin redovan posao od upućivanja iz drugih organizacionih jedinica.  Na to smo ukazali i Ministru unutrašnjih poslova, ali došli smo do zaključka da su ga oni koji ga tapšu po ramenu razuverili, verovatno pravdajući se uštedama, čuvajući pri tom dobra radna mesta sa duplo većom platom od prosečne plate policijskog službenika.

Na kraju, ostale su nam dve solucije, prvu smo već iskoristili i Povereniku za zaštitu ravnopravnosti poslali Pritužbu. Pozivajući se na odredbe iz Zakona o zabrani diskriminacije, očekujemo od Poverenika da u skladu sa svojim ovlašćenjima MUP-u da preporuku za isplatu posebne naknade gore pomenutim kategorijama policijskih službenika, počevši od 14.10.2015. godine,  ukoliko do isplate ne dođe, Poverenik odgovornima treba da podnese prekršajne prijave i upozna javnost sa ovim slučajem diskriminacije.

Sačekaćemo odgovor Poverenika i u zavisnosti od toga iniciraćemo pokretanje sudskih sporova radi retroaktivne isplate posebne naknade policijskim službenicima počev od 14.10.2015. godine i naravno tražićemo disciplinsku, ali i krivičnu odgovornost onih koji nisu postupali u skladu sa Odlukama ministra. Tekst pritužbe Povereniku možete pročitati ispod:

Služba za informisanje SSP
Zoran Stojčić

 

SOLIDARNA POMOĆ – UPUTSTVO: ŠTA, KAKO, KOME?

Iako je od zakonom propisane obaveze da donese pravilnik kojim će propisati „bliže uslove i kriterijume za dodelu, kao i visinu solidarne pomoći“ (član 176. stav 4. Zakona o policiji) prošlo više od deset meseci, ministar tu svoju obavezu još uvek nije ispunio. To ima za posledicu opštu neinformisanost, ne samo zaposlenih koji bi pravo na solidarnu pomoć hteli da ostvare, već i neinformisanost službi MUP-a koje bi trebalo da rešavaju po tim zahtevima zaposlenih. Da sve bude još gore, do pre samo mesec-dva MUP je osporavao pravo zaposlenih na solidarnu pomoć! Kada se to ima u vidu iluzorno je govoriti da li postoji neki opšti MUP-ov obrazac zahteva za ostvarivanje prava na solidarnu pomoć, a kamo li neko uputstvo u vezi sa ovim.

Godine sindikalne borbe nisu nas iznenadile ovakvim postupcima MUP-a, pa smo, uz pomoć naših pravnih zastupnika, preduzeli sve kako bi zaposlenima u MUP-u, najpre ukazali na mogućnost ostvarivanja ovog prava, a potom i odgovorili na mnoga vaša pitanja: Kako podneti zahtev? Kome podneti zahtev? Koju dokumentaciju dostaviti? Šta činiti ukoliko nije dostavljena potrebna dokumentacija?

Pravo na solidarnu pomoć propisano je već Zakonom o policiji (član 176). Ovo pravo, međutim, nije predviđeno Posebnim kolektivnim ugovorom za policijske službenike (PKUzaPS), što je samo još jedan u nizu pokazatelja koliko je PKUzaPS nepovoljniji u odnosu na druge PKU, a za šta odgovornost snosi sindikat koji je na njega stavio svoj potpis. Šteta po policijske službenike je otklonjena potpisivanjem Aneksa PKUzaPS, kojom prilikom je član 47. dopunjen stavom 2. koji glasi: „Na sva prava i obaveze policijskih službenika kada je to za njih povoljnije, primenjivaće se odredbe PKU za državne organe (PKUzaDO).“

Ko ima pravo na solidarnu pomoć?

Članom 43. PKUzaDO predviđeno je pravo na solidarnu pomoć u slučajevima:

1) duže ili teže bolesti zaposlenog ili člana njegove uže porodice;
2) nabavke ortopedskih pomagala i aparata za rehabilitaciju zaposlenog ili člana njegove uže porodice;
3) zdravstvene rehabilitacije zaposlenog;
4) nastanka teže invalidnosti zaposlenog;
5) nabavke lekova za zaposlenog ili člana uže porodice;
6) pomoć članovima uže porodice, odnosno maloletnoj deci zaposlenog za slučaj smrti zaposlenog i zaposlenom sa slučaj smrti člana uže porodice;
7) mesečnu stipendiju tokom redovnog školovanja za decu zaposlenog koji pogine u toku obavljanja poslova radnog mesta na koje je raspoređen i
8) rođenja deteta zaposlenog.

Članovima uže porodice smatraju se bračni drug, vanbračni drug, deca, rođene braća i sestre, braća i sestre po ocu i majci, roditelji, usvojilac, usvojenik i staratelj.

 

Da li postoje dodatni uslovi za ostvarivanje ovog prava?

Postoje. U pogledu ostvarivanja prava na solidarnu pomoć za slučaj rođenja deteta, ukoliko su oba roditelja zaposlena u državnim organima, pravo ostvaruje samo majka deteta. U tom smislu, prilikom podnošenja zahteva od strane zaposlenog čija supruga nije zaposlena u državnom organu potrebno je priložiti i dokaz (potvrdu) da je supruga nezaposlena (od Nacionalne službe za zapošljavanje), odnosno da nije zaposlena u državnom organu (od poslodavca supruge), odnosno da supruga nije ostvarila ovo pravo (od poslodavca supruge).

Takođe, pravo na ortopedska pomagala i aparate, na zdravstvenu rehabilitaciju i dr. može se ostvariti pod uslovom da zaposleni to pravo nije ostvario u skladu sa drugim propisima iz oblasti obaveznog socijalnog osiguranja, boračko-invalidske zaštite i drugim propisima.

 

Koliki je iznos solidarne pomoći?

Precizan iznos solidarne pomoći predviđen je samo za slučaj rođenja deteta zaposlenog – u visini prosečne zarade. Iznos solidarne pomoći po drugim osnovima nije preciziran, već je utvrđen samo najviši iznos solidarne pomoći koji zaposleni može ostvariti, i to:

  • za osnove od 1 do 5 – najviše do visine tri prosečne zarade, a na osnovu uredne dokumentacije i u skladu sa sredstvima obezbeđenim u budžetu;
  • za osnov 6 – najviše do visine dve prosečne zarade i
  • za osnov 7 – najviše do visine prosečne zarade.

Pod prosečnom zaradom podrazumeva se prosečna zarada bez poreza i doprinosa u Republici Srbiji prema poslednjem objavljenom podatku organa nadležnog za poslove statistike.

U prilogu je tabelarni pregled visine solidarne pomoći u 2016. godini.

visina-solidarne-pomoci-2016

Da li postoji propisan obrazac zahteva? Kako i kome podneti i predati zahtev?

Ne postoji opšti obrazac za podnošenje zahteva. Kao što smo naveli, MUP je i ovom prilikom zakazao ne utvrdivši obrazac zahteva, već je prepustio zaposlene same sebi. No, u principu, nema prepreke da se zahtev podnese bez neke posebne forme i u rukopisu. Ono što je bitno i što zahtev mora da sadrži su: podaci o podnosiocu (ime i prezime, JMBG, organizaciona jedinica u kojoj je zaposlen), pozivanje na odgovarajući pravni osnov (član 43. PKUzaDO i odgovarajuća tačka), opis činjenica koje opravdavaju odobravanje solidarne pomoći i odgovarajuću dokumentaciju u prilogu zahteva.

Međutim, kako bismo svojim članovima, ali i svim drugim zaposlenim u MUP-u olakšali podnošenje zahteva, pravni zastupnik SSP je izradio obrazac zahteva za dobijanje solidarne pomoći (koji možete preuzeti ovde: zahtev-za-solidarnu-pomoc-obrazac-ssp).

Zahtev se podnosi Sektoru za ljudske resurse MUP-a – Odeljenju za zarade i beneficije i možete ga predati bilo kojoj pisarnici bilo koje organizacione jedinice u MUP-u ili javnom poštanskom uslugom. Pošto, nažalost, još uvek postoje rukovodioci organizacionih jedinica u MUP-u i zaposleni u pisarnicama koji tvrde da ne mogu primati podneske koji nisu adresirani na tu organizacionu jedinicu, takvim „poznavaocima prava“ skrenite pažnju na odredbu iz člana 56. stava 1. Zakona o opštem upravnom postupku kojom je propisano da je organ nadležan za prijem podnesaka (pisarnice i sl.) dužan da primi podnesak koji mu se predaje.

Važno: obavezno čuvajte svoj primerak zahteva sa prijemnim pečatom, odnosno potvrdu o slanju pošiljke.

Koju dokumentaciju priložiti uz zahtev?

Najkraće rečeno, uz zahtev je potrebno priložiti svu dokumentaciju kojom se dokazuje postojanje odlučnih činjenica koje opravdavaju odobravanje solidarne pomoći. Tako je, npr. za rođenje deteta potrebno priložiti izvod iz matične knjige rođenih za dete i potvrdu o tome da je supruga nezaposlena ili zaposlena u privatnom sektoru ili da nije ostvarila pravo na solidarnu pomoć po ovom osnovu (ako je zaposlena u državnom organu). Za slučaj smrti člana uže porodice, osim izvoda iz matične knjige umrlih za preminulog, potrebno je dostaviti i dokaz o srodstvu zaposlenog sa preminulim (kao dokaz o srodstvu sa preminulim roditeljem najpodesniji je izvod iz matične knjige rođenih za zaposlenog, jer se u njemu nalaze i podaci o roditeljima). Za ostale slučajeve (duža ili teža bolest, nabavka ortopedskih pomagala i aparata, zdravstvena rehabilitacija, teža invalidnost, nabavka lekova) potrebno je dostaviti svu dokumentaciju kojom se dokazuju odlučne činjenice, kao i potvrdu (od Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje ili Zavoda za socijalno osiguranje ili Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje) da to pravo nije ostvareno u skladu sa drugim propisima iz oblasti obaveznog socijalnog osiguranja, boračko-invalidske zaštite i drugim propisima.

Šta ako uz zahtev nije podneta sva neophodna dokumentacija?

Ukoliko prilikom podnošenja zahteva nije podneta sva neophodna dokumentacija, postoji mogućnost, u skladu sa članom 133. stavom 2. Zakona o opštem upravnom postupku, da se zahtev dopuni tako što će se dostaviti dopuna zahteva (obrazac možete preuzeti ovde: dopuna-zahteva-za-dobijanje-solidarne-pomoci).

Šta ako zahtev ne podnesem do 31.12.2016?

Iako je najavljeno da će komisija MUP zasedati samo do 31.12.2016. i da će, samim tim, razmatrati samo zahteve pristigle do tog datuma, odnosno da zaposleni čiji zahtevi budu pristigli nakon 31.12.2016. godine neće ostvariti pravno na solidarnu pomoć, ostvarivanje prava na solidarnu pomoć ne može biti uskraćeno u slučajevima kada zahtev nije podnet do 31.12.2016. godine iz opravdanih razloga (npr. nemogućnost pribavljanja dokumentacije u kratkom roku).

Upravo na ovom primeru se još jednom pokazuje neznanje svih onih iz MUP-a i reprezentativnih sindikata koji tvrde da zahtevi koji ne budu pristigli do 31.12.2016. neće biti razmatrani. Najpre, ne postoji imperativna odredba kojom je propisan prekluzivni rok za dostavljanje predmetnih zahteva. Dakle, ne može se kao osnov uzimati rok koji nije propisan. S druge strane, u slučaju kada bi postojao rok za dostavljanje zahteva, rokovi se ne računaju na taj način što se relevantnim smatra datum kada je zahtev pristigao (u ovom slučaju komisiji), već datum kada je podnesak (zahtev) predat organu nadležnom za prijem podnesaka (pisarnicama u MUP-u), odnosno danom predaje pošti, ukoliko se podnesak upućuje poštom preporučeno, a što je propisano članom 92. Zakona o opštem upravnom postupku. Treba dodati i to da rok za predaju zahteva svakako ne može biti 31.12.2016. godine, jer jedan deo zaposlenih ne bi bio u mogućnosti da blagovremeno dostavi zahteve zbog nemogućnosti pribavljanja relevantne dokumentacije, pa bi takav rok bio neprimeran. Primera radi, zaposleni kojem se rodi dete 31.12.2016. godine, ne bi bio u mogućnosti da podnese zahtev za ostvarivanje prava na solidarnu pomoć zbog rođenja deteta, čime bi mu ovo pravo bilo faktički uskraćeno.

U slučaju da mandat rada komisije ne bude produžen, odnosno komisija ne prihvati da razmatra zahteve pristigle nakon 31.12.2016. godine, SSP će svim svojim članovima omogućiti besplatnu pravnu pomoć i zaštitu u cilju ostvarivanja prava na solidarnu pomoć.

Generalni sekretar SSP
Viktor Ratković

SSP ove godine jedini Deda Mraz!

Poštovane koleginice i kolege, danas je na teren poslata hitna depeša u sve organizacione jedinice povodom širenja glasina da će poslodavac ove godine da obezbedi poklon paketiće za decu zaposlenih starosti do 15 godine, kako je inače predviđeno u važećem PKU za državne organe.

Nažalost, u depeši se potvrđuje ono na šta smo mi u SSP već upozoravali, te i takve priče šire zlonamerni pojedinci iz samo njima poznatih razloga. Kao što je već ranije rečeno, takva vrsta novčanih davanja zabranjena je Zakonom o budžetu Republike Srbije za 2016. godinu i poslodavac nema mogućnost isplate božićne nagrade, sve i da je obezbeđen novac. A nije naravno, svi već znamo kako finansijski stojimo i da nam kasne isplate i onih davanja koje su u obavezi da redovno izmiruju, onih koje smo zaradili.

Odredba Zakona o budžetu koja nam donosi zabranu!
Odredba Zakona o budžetu koja nam donosi zabranu!

Svojevrsnu zabunu i pravu konfuziju kod zaposlenih izazvali su pojedini „veliki“ sindikati koji su najavili da ove godine neće deliti paketiće deci svojih članova, pravdajući se nedostatkom novca i prebacujući loptu u dvorište poslodavca. Time su postigli samo to da, i ovako zbunjene i sluđene kolege, izgube dodatno vreme i novac popunjavajući i čekajući u redu na predavanje, nažalost, beskorisnih zahteva.

Sve i da poslodavac dodeljuje paketiće zaposlenima to nikako ne abolira sindikate i SSP će sa velikim zadovoljstvom ispuniti svoju obavezu i još jednom svima pokazati i dokazati da se mudrim i skromnim poslovanjem sve može postići.

Sindikat srpske policije će i ove godine, kao i svih predhodnih, da obraduje vaše najmlađe i najmilije organizovanjem novogodišnjih priredbi i podelom paketića. To je naša obaveza ali i zadovoljstvo! Osmeh srećnog deteta ništa ne može da nadomesti!

Možete pročitati depešu koju je načelnica Sektora za ljudske resurse MUP Srbije, gospođa Katarina Tomašević danas uputila na teren (08 broj 46/2016) koja potvrđuje naše navode:

depesa-paketici

Služba za informisanje SSP

APEL: Predsedniče, premijeru, gospodo ministri, pomozite da policajci konačno dobiju SVOJ krov nad glavom!

Beograd, 8.12.2016 – Konačno, i na opšte zadovoljstvo zaposlenih u MUP-u, dočekana je vest da će posle dugogodišnje nepravde biti rešeno stambeno pitanje i stambeni status zaposlenih u MUP-u kojima su dodeljeni stanovi predhodnih godina, ali koji to pravo nisu mogli ostvariti usled pravnog vakuuma uzrokovanog izmenama zakonskih i podzakonskih akata, odnosno novim Zakonom o stanovanju i održavanju zgrada.

Vlada je na sednici 17.11.2016. godine konačno usvojila Predlog Zakona o stanovanju i održavanju zgrada i uputila ga u skupštinsku proceduru.

Međutim, 2.12.2016. godine, nakon objavljivanja članka u dnevnom listu „Blic“ o mogućim zloupotrebama u pogledu omogućavanje otkupa državnih vila od strane državnih funkcionera, potpredsednica Vlade Srbije i ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, prof. dr Zorana Mihajlović je dala saopštenje za javnost da će iz Predloga zakona o stanovanju i održavanju zgrada biti uklonjeni članovi 153, 154. i deo člana 152, a koji se odnose na pitanje prava otkupa stanova u javnoj svojini.

Poštujući novinarsko zanimanje i profesiju, više je nego očigledno da je u konkretnom slučaju na svojevrstan način „zloupotrebljena“ novinarska profesija, imajući u vidu da se zakonska rešenja u konkretnom slučaju odnose samo na „obične“ ljude koji dugi niz godina čekaju da reše svoje životne i egzistencijalne muke i probleme u pogledu stambenog statusa.

stanoviNaime, odredbama članova 152, 153. i 154. predloženog Zakona o stanovanju i održavanju zgrada se ni na koji način i ni pod kojim uslovima nije predviđena mogućnost da se stanovi koje koriste državni funkcioneri po osnovu „službeni stanovi“ mogu otkupiti. Predmetni članovi isključivo se odnose na mogućnost otkupa stanova koji su dodeljeni zaposlenim u zakonom sprovedenom postupku po Uredbi o rešavanju stambenih potreba izabranih, postavljenih i zaposlenih lica kod korisnika državne svojine („Službeni glasnik RS”, br. 41/02, 76/02, 125/03, 88/04, 68/06-US, 10/07, 107/07 i 68/09) i Uredbom o rešavanju stambenih potreba izabranih, postavljenih i zaposlenih lica kod korisnika sredstava u državnoj svojini („Službeni glasnik RS”, br. 102/10 i 117/12 – US). Postupku dodele stanova prethodio je oglas ili konkurs na kojem su mogli da učešće uzmu svi zaposleni u organu ili organizaciji, pod strogo definisanim uslovima i pravilima.

S druge strane, članovima 152, 153. i 154. je isključena mogućnost otkupa stanova koje državni funkcioneri koriste kao „službene stanove u javnoj svojini“, jer je kao preduslov predviđeno jedino ukoliko se stan koristi po osnovu ugovora o zakupu na određeno vreme i na osnovu pravosnažne odluke o dodeli stana u zakup donete u skladu sa skladu sa navedenim uredbama.

Za službene stanove koji se koriste na osnovu predmetnih uredbi ne postoje niti se sačinjavaju ugovori o zakupu, već ugovori o privremenom korišćenju stana na vreme dok traje obavljanje službene dužnosti, jer se takvi stanovi koriste dok traje državna funkcija državnim funkcionerima, bez naknade za stanovanje, osim obaveze plaćanja dažbina i tekućeg održavanja.

Na osnovu navedenog nedvosmisleno se da utvrditi i zaključiti da je isključena svaka mogućnost otkupa bilo kakvih službenih stanova ili vila u javnoj svojini kroz stilizaciju članova 152, 153. i 154. predloženog Zakona.

Takođe, Predlogom Zakona isključena je i mogućnost otkupa/kupovine vila i stanova kojima gazduje-raspolaže DIPOS, jer se takvi stanovi koriste u skladu sa Zakonom o javnoj svojini, Zakonom o posebnim uslovima prodaje određenih nepokretnosti u državnoj svojini, u skladu sa Uredbom o uslovima i otuđenju nepokretnosti neposrednom pogodbom,davanja u zakup stvari u javnoj svojini i postupcima javnog nadmetanja i prikupljanja pismenih ponuda, a ne u skladu i na osnovu Uredbe o rešavanju stambenih potreba izabranih, postavljenih i zaposlenih lica kod korisnika sredstava u državnoj svojini.

Dakle, članovi 152, 153. i 154. Predloga Zakona o stanovanju i održavanju zgrada se odnose isključivo na stanove u javnoj svojini koji su bili predmet dodele na osnovu Uredbe o rešavanju stambenih potreba izabranih, postavljenih i zaposlenih lica kod korisnika sredstava u državnoj svojini. Samim tim, predloženi Zakon o stanovanju i održavanju zgrada se ne može poistovećivati, niti dovoditi u vezu sa Predlogom Zakona o uslovima prodaje određenih nepokretnosti u svojini R. Srbije, koji je predsednik R. Srbije Tomislav Nikolić početkom avgusta 2015. godine vratio na ponovno odlučivanje.

Ovim povodom predsednik Sindikata srpske policije uputio je dopis predsedniku države Tomislavu Nikoliću, premijeru Aleksandru Vučiću, ministarki građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture prof. dr Zorani Mihajlović i ministru unutrašnjih poslova dr Nebojši Stefanoviću, kao i dnevnom listu „Blic“, sa apelom da snagom autoriteta i snagom argumenata na temelju zaštite prava i građana, utiču da se članovi 152, 153. i 154. predloga Zakona o stanovanju i održavanju zgrada usvoje u svom izvornom obliku i blagovremeno spreči nepravda u odnosu na veliki broja građana i njihovih porodica koji godinama unazad uz izdvajanje nemalih materijalnih sredstava za zakup stanova, čekaju da se ispravi dugogodišnja pravna nepravda.

U dopisu se podseća da se SSP godinama zalagao i argumentovano ukazivao na probleme u kojem su našle mnoge naše kolege, njihove porodice, kao i deca i supruge stradalih, poginulih i zaslužnih policijskih službenika, te da se na predmetni dopis gleda kao na vapaj zaposlenih koji je SSP samo iskazao.

Generalni sekretar SSP
Viktor Ratković

Budućnost MUP-ovih odmarališta dovedena u pitanje

Jedna od tema Sindikata srpske policije na sledećem redovnom mesečnom sastanku sa Radnom grupom  MUP-a zaduženom za saradnju  sa sindikatima biće i provera nezvaničnih informacija koje smo dobili a koje se tiču eventualne prodaje ili predaje omarališta MUP-a nekom drugom ministarstvu.

Informacija ide u pravcu toga da odmarališta više nisu potrebna MUP-u. Podsećamo da je u ranijem periodu Sindikat srpske policije, uvidevši problem sa funkcionisanjem pomenutih odmaralištima i maksimalnom iskorišćenju kapaciteta, kao način za prevazilaženje problema i spajanja korisnog i zadovoljstva, izdejstvovao da omarališta mogu koristiti radnici MUP-a uz višemesečno plaćanje putem administrativne zabrane na platu. Time se postiglo da u vreme „krize“ radnici MUP-a  mogu lakše da koriste ova odmarališta (čije su cene smeštaja dosta niže od komercijalnih) a i da rad ti odmarališta bude održiv, jer je bilo reči da zbog malog broja gostiju odmarališta ne posluju rentabilno.

Kada malo bolje sagledamo situaciu, ispada da, dok se mi kao odgovorna organizacija trudimo da se ta odamrališta „razrade“, neko drugi čini upravo suprotno. Naime pred sam početak zimske sezone imamo situaciju da „Cvetna Dolina“ na Goču ne radi, tačnije kuhinja je van funkcije, dok se ista renovira u odmaralištu „Promenada“ u Vrnjačkoj Banji. Za to vreme na Zlatiboru u odmaralištu „Narcis“ nemoguće je rezervisati sobu. Za smeštaj u pomenutom hotelu, na jednoj od naših najlepših planina, vlada veliko interesovanje kao i uvek, ali navodno se „čeka“ nekakva depeša.

Šta se krije u pozadini svega ovoga, videćemo uskoro. Da li je u pitanju nečija namera da se sva odmarališta MUP-a u potpunosti ugase i izopšte iz MUP-a, kako bi se kasnije privatizovala i komercijalizovala (slično kao i sa privatizacijom društvenih preduzeća)? A možda je po sredi samo nečija nebriga i nemar?

Naposletku nezaobilazna i najbolnija tema za nas kao sindikat je: Šta će biti sa radnicima tih odmarališta, smeši li im se otkaz?

Ko će preuzeti odgovornost za nedomaćinsko poslovanje? Ko će biti odgovoran ako od nečega potpuno funkcionalnog napravi pustoš, a od radnika socijalne slučajeve i izazove troškove otpremnina?

Dok je, na državnom nivou, u toku akcija „letujmo i zimujmo u Srbiji“, s ciljem pospešivanja domaćeg turizma kao jedne od privrednih grana koja donosi novac direktno u budžet  Republike Srbije, na inicijativu premijera, Vlada RS odlučila je da akciju podrži subvencijom vaučerima u iznosu od 5000 dinara, ovde na delu imamo sasvim suprotno postupanje. Neka druga ministarstva, na primer  „energetike“ i prosvete, imaju svoja odmarališta koja funkcionišu uspešno dugi niz godina. Pozitivne primere možemo videti i u zemljama u okruženju  (koje su pritom i članice EU) Hrvatska, Bugarska itd.

Sindikat srpske policije ne samo da ne može nego i nema pravo da na ovu pojavu ćuti i ne reaguje, a naročito jer su radna mesta koleginica i kolega u pomenutim odmaralištima dovedena u pitanje.

Služba za informisanje SSP
Nikola Petrović