Skip to main content

Autor: Mile Lazarević

Policijska stanica Vrbas – primer dobrog rada!

Penzioneri su važan partner u sistemu bezbednosti

U nekom prošlom vremenu, ne tako dalekom, dok je naša služba bila na mnogo višem stepenu ugleda i poštovanja u društvu, ali i efikasnosti u svakom smislu, 13. maj se slavio kao Dan bezbednosti, praznik na koji smo bili ponosni a sada ga se uz setu sećamo. Od 2000. godine taj praznik ukinut i polako odlazi u zaborav. Baš kao i naše kolege u penziji.

Odlaskom u zasluženu penziju, policijskog službenika brzo zaboravljaju starešine, nestaju sva sećanja na njih, svi tragovi njihovi, kao da nisu ni bili tu i da nisu pola svog života proveli u uniformi. Nažalost, u ovom ludom vremenu, sve više se gubi i osnovna kolegijalnost pa penzionere brzo zaborave i oni koji su do juče sa njima delili i dobor i zlo, štitili jedni drugima leđa…

Da ne bude svuda tako i da ne bude sve crno, kao izuzetak koji potvrđuje pravilo, načelnik Policijske stanice Vrbas, Vlado Glođović, pozvao je sve penzionere te policijske stanice i ugostio ih na dan njihovog (i našeg) praznika. Pored današnjeg rukovodstva stanice, skupu je prisustvovao i zamenik predsednika opštine Vrbas, gospodin Milan Glušac i 90 penzionera, nekadašnjih radnika te stanice. Načelnik Glođović je okupljenim penzionerima uručio legitimacije Udruženja penzionera Policijske stanice Vrbas i izjavio sledeće: „Pošto je većina naših penzionera 13. maja obeležavala Dan bezbednosti, upravo na taj dan uručujemo im legitimaciju penzionera Policijske stanice Vrbas. Za Udruženje smo im obezbedili prostorije u našoj zgradi, jer treba da se i dalje osećaju kao deo naše ekipe. Svi su svojim radom u nekom predhodnom periodu mnogo doprineli našoj zajednici. Njihovo iskustvo treba da nam bude dragoceno!“.

Naši penzioneri su važan partner u sistemu bezbednosti. Poštovanje kolegama koji su svoj radni vek posvetili poslovima bezbednosti. Poštujmo prošlost jer time gradimo budućnost.

Prijatan ambijent za građane

Nekako u isto vreme, sa proslavom nekadašnjeg Dana bezbednosti i ugošćavanjem penzionera, poklopilo se i puštanje u rad uređene sale za Upravne poslove u PS Vrbas. Nakon što je bolja saradnja sa građanima, ostvarena tako što je, u želji za poštovanjem radnog vremena svih građana, produženo radno vreme šaltera sredom do 20,30 časova, sada je pokazana i želja da se građani prijatno osećaju dok ostvaruju svoja građanska prava, u prijatnom ambijentu renovirane šalter sale. Velika zahvalnost ide lokalnoj samoupravi na svesrdnoj pomoći. Kako je sala izgledala nekada a kako sada možete pogledati u našoj mini fotogaleriji.

 

Tribina „BEZBEDNA UPOTREBA INTERNETA

Na inicijativu Policijske stanice Vrbas a u okviru projekta Policija u lokalnoj zajednici, u Vrbasu je 27. aprila, sa početkom u 18 časova u bioskop „Jugoslavija“ u Vrbasu u ulici M.Tita, održana tribina na temu „BEZBEDNA UPOTREBA INTERNETA“.

Okupljenim roditeljima i deci obratili su se Igor Jurić, osnivač Fondacije „Tijana Jurić“, Biljana Grujić iz Centra za bezbedni interenet NET patrola, Tanja Đurašković i Gordana Vujisić iz Odeljenja za visokotehnološki kriminalitet MUP-a Srbije, i Vlado Glođović, načelnik Policijske stanice Vrbas.

Uz zadovoljstvo što je inicijativu za organizovanje tribine u Vrbasu preuzela Policijska stanica, Igor Jurić upozorio je okupljene mlade na opasnosti koje im prete na mnogim mestima i pozvao celo društvo da učini maksimalne napore da popravi bezbednost dece.
Fondacija čini sve na poboljšanju bezbednosti dece, i na ulici i na internetu, a posebno nam je važna izmena zakonskih odredbi i stvaranje mogućnosti da policija reaguje odmah čim dobije prijavu o nestanku deteta. Zakon smo unapredili, a sada nam je cilj da uspostavimo i sistem za uzbunjivanje u slučaju nestanka dece. On veoma brzo alarmira i podiže sve državne resurse kako bi se sprečile tragedije. Takođe, potreban nam je i registar nestalih osoba i izmena Zakona o krivičnom postupku„, rekao je Jurić.

Biljana Grujić iz Centra za bezbedni internet i mehanizma za prijavu štetnih sadržaja NET patrola, pozvala je mlade da se ne ustručavaju i prijave roditeljima, nastavnicima ili NET patroli sve slučajeve u kojim se na internetu sreću sa fotografijama, video snimcima ili tekstovima o seksualnom zlostavljanju maloletnika i svakim drugim oblikom zloupotrebe maloletnih lica u seksualne ili pornografske svrhe.

„Svaki put kada prijavite ovakav materijal mehanizmu Net patrola internet postane bezbednije mesto za vas i vaše prijatelje, sprečavate da neki drugi korisnik slučajno naiđe na uznemiravajuće, nedozvoljene ili štetne sadržaje i pomažete u suzbijanju nelegalnih radnji i zloupotrebe dece“, rekla je Grujić.

 

Projekat – zajedničkom akcijom protiv nasilja

U Vrbasu je u toku pilot projekat, prvi takve vrste u Vojvodini, u kojem se institucije i organizacije zajednički suočavaju sa socijalnim problemima, rastom siromaštva i nasiljem u društvu. Teška socijalna situacija i trend rasta siromaštva, nisu zaobišli ni Vrbas, koji je među bogatijima u okruženju što neminovno dovodi do porasta nasilja, posebno nasilja u porodici. U toku prošle godine je bilo prijavljeno oko 80 slučajeva nasilja, najčešće je nasilje nad ženama, odnosno u 72 odsto slučajeva su žrtve bile žene, dok je u samo 8 slučajeva žrtva bila muškog pola. Maloletnička delikvencija takođe predstavlja veliki problem.

Vladimir Glođović, načelnik policijske stanice, kaže da je Policijska stanica Vrbas jedina stanica na teritoriji Vojvodine koja primenjuje projekat „Policija u lokalnoj zajednici“ pored još dve policijske stanice na teritoriji Republike Srbije.

Pored lokalne samouprave koja je pomogla finansijski i organizaciono, ističe izuzetnu saradnju sa lokalnim sudom koji ima jedinicu u Vrbasu i tužilaštvom u Vrbasu, kao i Centrom za socijalni rad. Cilj je da se policijska stanica kroz razne projekte i aktivnosti približi građanima i pomogne lokalnoj zajednici u skladu sa potrebama vremena. Za nepunih godinu dana od početka implementacije programa, rezultati su ohrabrujući i projekat će nastaviti da se primenjuje tokom cele 2016. godine. Ova saradnja je novost za Vrbas, i ostaje da se vidi kakvi će biti dugoročni rezultati.

Svesno rizikujući da upadnemo u zamku za dobijanje kritika da preterano hvalimo načelnika Glođovića, jer je član Sindikata srpske policije (ako je to uopšte bitno u celoj priči, mi smatramo da nije, mada smo jako ponosni na takvog člana), ponovićemo još jednom – rad Policijske stanice Vrbas, i rad njenog načelnika,gospodina Vladimira Glođovića, za pohvalu je svuda i na svakom mestu. Da nam je u našim redovima više ovakvih starešina, gde bi nam bio kraj!

Šef službe za informisanje SSP
Mile Lazarević

Jandrić potvrdio: disciplinski postupak protiv Zdjelara!

Potvrda toga da smo bili u pravu, kada smo, u više navrata i na više zvaničnih adresa, ukazivali da je u SGP Morović na delu mobing i nedopustivo ponašanje tamošnjeg komandira, dobili smo još jednom. Načelnik UGP Regionalnog centra prema Hrvatskoj, gospodin Mile Jandrić, dostavio je zvaničan odgovor Sindikatu srpske policije, u kojem nas izveštava da su utvrđeni propusti postupanju komandira SGP Morović, gospodina Nikole Zdjelara.

U dopisu se navodi i to da će prema imenovanom komandiru biti preduzete mere iz člana 202. stav 1. Zakona o policiji, odnosno da će biti pokrenut disciplinski postupak jer je utvrđeno da je podneta predstavka osnovana. Načelnik RC Jandrić je doneo zaključak, sada je na potezu načelnik Uprave granične policije, general Milenko Božović. U prilogu ovog teksta možete pogledati ceo dopis načelnika Jandrića tako da nećemo prepričavati sve detalje, ali ono što moramo da napomenemo jeste činjenica da ovo nije prva predstavka, da nije jedini propust Zdjelara, već da se njegovo ponašanje, neprimereno jednom starešini, nastavlja u kontinuitetu.

O kakvom se komandiru radi i o kvalitetu njegovog rada možda najbolje govori činjenica da je i on sam ocenjen ocenom dovoljan „2“.

Odgovor Jandrica 1

Odgovor Jandrica 2

Na ovu temu smo pisali i prošlog meseca: UGP RC prema Hrvatskoj: započeto rešavanje problema iz prošlosti!

Šef službe za informisanje SSP
Mile Lazarević

Međunarodni praznik rada!

Danas je prvi maj, Međunarodni praznik rada! Širom sveta sindikati obeležavaju taj praznik raznim manifestacijama. Protestnim šetnjama, demonstracijama nezadovoljstva položajem radničke klase, prigodnim obraćanjima radničkih vođa. Toga kod nas neće biti, jer se praznik rada ove godine poklopio sa najvećim hrišćanskim praznikom Vaskrsom. Mada se vođe velikih sindikalnih centrala ni ranijih godina nisu proslavili po tom pitanju, danas bi zaista bilo neprimereno pozivati ljude na javne skupove.

Inače, Međunarodnim praznikom rada na 01. maj obeležava se uspomena na velike radničke štrajkove i demonstracije održane u Čikagu 1886. godine. Osnovni zahtev štrajkača je bio uvođenje osmočasovnog radnog vremena. Oko 80.000 radnika tog dana je bilo na ulicama bez ijednog incidenta. Trećeg maja usledili su sporadični sukobi i tuče između štrajkača i štrajkbrejkera (ako vam zvuči poznato podsetite se septembra 2014. godine, imali smo i mi štrajkbrejkere, srećom, tuče nismo imali), ali to nije umanjilo intezitet protesta pa su vlasti iskoristile policiju koja je tog dana, prilikom suzbijanja nereda, ubila 4 člana sindikata.

A onda su tu nevinu puštenu krv osetili političari, ti stari lešinari. Odnekud se među radnicima pojavili anarhisti i pozvali radnike da se naoružaju, huškajući ih protiv policije, ali to nije naišlo na veći odjek pa se narednog dana okupilo samo 3000 radnika. No, to nije smetalo da neko od anarhista aktivira eksplozivnu napravu i ubije 7 a rani 67 policajaca.

Kao epilog tih sukoba dobili smo poraz radnika i smrt policajaca. Sprega vlasnika kapitala i političara nemonovno je dovela do tragedije i do poraza radničke klase u celini. Jer policajci nisu ništa drugo do pripadnici radničke klase.

Da li se, i koliko, od tog vremena, nešto promenilo u Srbiji, procenite sami. Da li smo okrenuli točak istorije, pa, od visoko dosegnutih radničkih prava u vreme socijalizma, stigli na početak divljeg kapitalizma i ponovnu borbu za osnovna prava? Od velikih slavlja, roštilja, prasetine i uranaka, vraćamo se u stanje u kojem nema razloga bilo šta slaviti.

Danas smo, više nego ikada, bliži ulici i trgovima nego izletištima!

Šef službe za infomisanje SSP
Mile Lazarević

Kraj golgote zaposlenih i pobeda SSP: Prvomajsko vaskrsnuće starih rešenja!

Beograd, 30.04.2016. godine, – Uoči dva velika praznika, verskog i radničkog, koji se ove godine poklopiše, sa velikim ponosom obaveštavamo članove i sve zaposlene u Ministarstvu unutrašnjih poslova, ali pre svega kolege koji su bili raspoređeni na radna mesta u vezi sa analizom rizika, da je njihovoj muci najzad došao kraj. Poslodavac je konačno i javno priznao poraz i počeo da uručuje rešenja o raspoređivanju, kojim se kolege vraćaju na svoja stara/nova radna mesta.

Baš onako kako smo po prvi put najavili početkom marta u našem tekstu „Krah analize rizika„, a kasnije potvrđivali takvu informaciju u izveštajima sa redovnih sastanak u Kabinetu ministra, taj čudnovati i nakaradni pokušaj racionalizacije doživeo je svoj potpuni krah, ljudi se vraćaju na svoja radna mesta a broj zaposlenih u MUP-u je smanjen prirodnim odlivom, odnosno dobrovoljnim raskidima radnog odnosa i odlascima u penziju.

Podsećanja radi, a sa neskrivenim velikim ponosom, ponovićemo deo reči iz tog teksta i ovog puta:

Nastavi sa čitanjem

Kabinet ministra: četvrti mesečni sastanak u 2016. godini

Beograd, 11.04.2016. godine, – Održan je redovni mesečni sastanak predstavnika Sindikata srpske policije i Radne grupe MUP za saradnju sa sindikatima, četvrti u ovoj godini. SSP su na sastanku predstavljali:
– Lazar Ranitović, predsednik SSP;
– Mile Lazarević, zamenik predsednika SSP;
– Viktor Ratković, predsednik SK SSP;

Radnom grupom je predsedavao državni sekretar MUP, gospodin Milosav Miličković. Sastanak je započeo u 10,00 časova i potrajao je duže od sat vremena, zbog ozbiljnog pristupa kojeg SSP ima prema sastancima sa Radnom grupom, kao i zbog brojnosti tema koje smo i ovog, kao i svaki put, postavili.

Teme o kojima smo razgovarali su bile sledeće:

1. Racionalizacija
– Proces racionalizacije je definitivno završen, kako je rečeno i na prošlom sastanku. Prirodnim odlivom se došlo do silaska izpod granice o maksimalnom broju zaposlenih u MUP, u skladu sa Uredbom Vlade, odnosno ispod 42.850 zaposlenih. Kolege koje su u predhodnom periodu dobijali rešenja o raspoređivanju na radna mesta u vezi sa „analizom rizika“ dobiće rešenja za svoja stara radna mesta početkom maja meseca 2016. godine ( što je u skladu sa informacijom koju smo plasirali još prvog marta, i zbog koje smo trpeli velike pritiske drugih sindikata, koji su nas optuživali da dajemo netačne informacije i širimo lažnu nadu ljudima u nevolji).

kraj analize

2. Primena člana 172. ZOP
– Sa primenom člana 172. Zakona o policiji se „zastalo“ do daljnjeg. Nakon što je SSP (i još neki sindikati) uputio inicijativu Ustavnom sudu Srbije za ocenu ustavnosti ovog i još nekih članova ZOP-a, rukovodstvo MUP-a je donelo jedino logičnu odluku da ne započinje primenu i drastične mere, u skladu sa odredbama člana 172. ZOP, koje predviđaju prestanak radnog odnosa zaposlenima na samo pokretanje krivičnog postupka, bez poštovanja prezumpcije nevinosti i čekanja na pravosnažnu osudu suda, kao jedinog legitimnog organa za ocenu nečije krivice. MUP je oformio komisiju koja ima zadatak da izradi predlog izmene Zakona, čije se usvajanje očekuje na nekoj od prvih sednica Narodne skupštine.
Naravno da će pojedini sindikati zlonamerno širiti priču da je sve to privremeno i da će posle izbora uslediti masovna otpuštanja zaposlenih, ali vas molimo da nam i dalje verujete. SSP je na oprezu i budno prati sva dešavanja po tom pitanju, nećemo se uspavati ovom jednom dobijenom bitkom.

3. Novčana pomoć zaposlenimai visina dnevnice
Nažalost, netačnim su se pokazale informacije pojedinih sindikata da će danas biti isplaćena jednokratna novčana pomoć u iznosu od 12.000 dinara. Prema dobijenim informacijama iz MUP-a, problem sa isplatom jednokratne novčane pomoći je nastao zbog izričitog protivljenja MMF-a. Međutim, dobili smo uveravanje da će premijer iznaći drugi način da dato obećanje ispuni, te da će zaposlenima u MUP-u biti isplaćena novčana sredstva u iznosu od najmanje 10.000 dinara najkasnije u naredne dve sedmice.

4. Naknade za rad u otežanim uslovima, dnevnice
– U toku je izrada Pravilnika o posebnim naknadama i dnevnicama, kojim će biti ispravljena nepravda načinjena policajcima, usvajanjem mizernog iznosa dnevnice od 150,00 dinara. Pravilnik će biti istovetan poput onog koji se priprema za pripadnike Vojske Srbije.
– Problemi u obračunu i isplati ove naknade u Preševu će biti rešeni na taj način što će SSP u Direkciju policije poslati spiskove ljudi radno angažovanih u predhodnim mesecima, obzirom na odugovlačenje starešina i prepucavanja na liniji PU Vranje – UGP RC prema Makedoniji.
– Sporazuma o vansudskom poravnjanju između zaposlenih u SGP Bogojevo i Apatin je pri kraju i konačna isplata zaostalih dnevnica se može očekivati sledećeg meseca. Nažalost, MUP je veliki, trom sistem, i za rešavanje ovako jednostavnog problema administraciji treba nekoliko meseci.

5. Koeficijenti plate za određene kategorije zaposlenih
– PU Vranje , Odsek pogranične policije za strance. Problem kolega koji rade poslove OSL a imaju koeficijente plate u rangu referenta neće biti rešen sve do izrade potpuno novog Pravilnika o sistematizaciji radnih mesta, čije se usvajanje očekuje u junu mesecu. Pitanje smo postavljali još na sastanku u avgustu 2015. godine, od tada je Pravilnik menjan nekoliko puta, ali je ovaj problem ostao nerešen do danas, jer je akcenat bio na poslovima sa analizom rizika, dok se nije ulazilo šire u rešavanje propusta nastalih usvajanjem važećeg Pravilnika o sistematizaciji radnih mesta.
– PU Bor, Odsek analitike i policijske evidencije, samostalni analitičar. Pravilnikom o sistematizaciji radnih mesta od 28.11.2015. godine, radno mesto „viši analitičar“ je preimenovano u „samostalni analitičar“ i koeficijent plate sa 2,042 umanjen na 1,866 što je znatno umanjilo platu zaposlenima. Pravilnikom o platama zaposlenih u MUP određeno je da prilikom raspoređivanja plata ne može biti umanjena, ali zvanični odgovr jeste da po sredi nije greška već namera Sektora za analitiku da određena radna mesta kroz platu i koeficijente vrednuje vrednuje na drugi način u odnosu na stara rešenja.

6. Vozila i održavanje vozila
– Ukazali smo na problem koji je proistekao u vezi sa održavanjem pneumatika službenih vozila obzirom da je potpisan ugovor na nivou MUP sa jednom firmom u Jagodini i da to dovodi do nedopustive sporosti kod otklanjanja banalnih kvarova, kakav sigurno jeste obično krpljenje guma.
Sekretar Miličković je naložio da se iznađe način i za te poslove pronađe poslovni partner na teritoriji svake Policijske uprave, te da nam za sporost i propuste, nikako ne sme biti izgovor Zakon o javnim nabavkama ili postupci sa raspisivanjem tendera.
– MUP na svojim parkinzima ima veliki broj oduzetih vozila, za koje niko nema preciznu evidenciju o toku postupka, odnosno koja su vozila trajno oduzeta. SSP je predložio da se, za ona vozila, za koja su postupci okončani, odredi licitacija ili se ustupe na korišćenje MUP-u. Tražili smo da se pokrene utvrđivanje i rešavanje statusa vozila i tako poboljša naš očajan vozni park. Za realizaciju ovoga određen je zamenik načelnika Sektora za materijalno-finansijsko poslovanje Željko Veselinović.

7. Problematika angažovanja pripadnika IJP
– Zajednički smo konstatovali da postoje određeni problemi u praksi kod obračuna radnih sati angažovanih pripadnika IJP, pravo pripadnika IJP na prekovremeni rad, dnevnica za angažovanje IJP, uticaj suvog obroka na visinu dnevnice.
– Prema mišljenju predstavnika Direkcije i Uprave policije, nesvrsishodno je slanje nekog instruktivnog akta za jednoobrazno postupanje u svim jedinicama, jer je to činjeno u više navrata, već da SSP dostavi podatke sa terena o jedinicama u kojima se nezakonito postupa i propusti će biti otklonjeni u najkraćem roku.

8. Neevidentiranje pripravnosti i prekovremenog rada u SVS
– Na pitanje zbog čega se ne poštuje Zakon o policiji u pogledu pripravnosti i prekovremenog rada u Sektoru za vanredne situacije nismo dobili zadovoljavajući odgovor, odnosno, gospodin Bojan Kostić je tvrdio da je sve u zakonskom okviru, odnosno da je sasvim u redu pozivati ljude od kuće a da im predhodno nije određena pripravnost. On smatra čak i da tim ljudima vreme provedeno u stanici, naon poziva iz „pasivne pripravnosti“ i prelazak u „aktivno dežurstvo“ ne treba platiti ni kao redovan rad, a nekmoli kao prekovremeni. Njegov stav je da, ukoliko vatrogasac za vreme dežurstva nije imao intervenciju ne treba da dobije nadoknadu za rad!!!
Ako upotrebimo analogiju, prema mišljenju gospodina Kostića, ni ostali radnici, koji za vreme smene ne budu imali intervencija, ne treba ni da budu plaćeni. Kao ni radnici dežurnih službi u policijskim stanicama, ukoliko ne budu imali posla. Da nije žalosno i apsurdno, bilo bi možda i smešno. Budući da su neki od članova Radne grupe ovu, a i ostale teme, samo nemo posmatrali, bez aktivnog učešća, rukovodstvo SSP će poslati dopis ministru da im za ovaj dan ne bude plaćena dnevnica (pozvaćemo se pri tome na gospodina Kostića).
– Problem o kojem govorimo, itekako je izražen u malim vatrogasnim jedinicama, kakvo je npr. VSO u Novoj Varoši, gde vatrogascima-spasiocima već skoro četiri meseca ne evidentiraju pripravnost i prekovremeni radi. Umesto da postoji sistem pripravnosti te da se u slučaju potrebe pozivaju oni koji su pripravni, pripravnost ne postoji, već se, u slučaju potrebe ljudi pozivaju i angažuju sa nedeljnih odmora, da i tada kada se angažuju, vreme provedeno u vatrogasnoj jedinici im se ne evidentira kao radno vreme, tj. prekovremeni rad! Kako smo ovaj problem već u svojim dopisima od 4.2.2016. godine iznosili ministru dr Nebojši Stefanoviću i načelniku SVS Predragu Mariću, a pomaka nije bilo, obzirom da ovaj problem ni sada nije otklonjen, zaposleni će biti prinuđeni da svoja prava ostvare pred sudom, u čemu će imatu našu svesrdnu podršku.

Služba za informisanje SSP
Mile Lazarević

Održan je sedmi memorijalni turnir „Vladimir Grandić“

Sremska Kamenica, 09.04.2016. godine, – Održan je memorijalni turnir u malom fudbalu „Vladimir Grandić“, koji već sedmi put organizuje Sindikat srpske policije u čast tragično nastradalog kolege Vladimira, koji je svoj život dao služeći državi i narodu, braneći poredak.

Svečanom otvaranju turnira, pored porodice pokojnog kolege i rukovodstva sindikata, prisustvovali su i predsednik IPA Regije Srbija dr Nebojša Pantelić, načelnik PU Novi Sad Siniša Radaković, gradonačelnik Novog Sada Miloš Vučević kao i direktor COPO Mihajlović i njegov pomoćnik Željko Mrdalj. Nakon slušanja himne Srbije i odavanja pošte Vladimiru i svim znanim i neznanim policijskim herojima, usledila su kraća obraćanja prisutnima, nakon čega je gospodin Vučević i otvorio turnir:

https://www.youtube.com/watch?v=HQCotEMu9ZQ

c12963882_1130343650349308_3194294717879978587_n
Načelnik PU NS Siniša Radaković
c12938128_1130343633682643_8299788498942581_n
Gradonačelnik NS Miloš Vučević

_______________________

Počasni član SSP Zoran Trbuk
Počasni član SSP Zoran Trbuk

Održavanje ovog memorijalnog turnira bila je dobra prilika i da našem pravnom zastupniku, advokatu Zoranu Trbuku iz Novog Sada, uručimo prigodne poklone i značku počasnog člana. Počasnim članom Zoran je proglašen jednoglasnom odlukom Glavnog odbora SSP  u znak poštovanja za sve što je do sada uradio za naš sindikat, zastupajući SSP i članove žarom i zalaganjem koje daleko prevazilazi granice osnovnih profesionalnih obaveza i dužnosti.

__________________________

Na sedmom turniru je učestvovalo ukupno 22 ekipe iz cele Srbije, sa preko 200 takmičara i navijača. Nakon završetka turnira nagrade je najboljim ekipama i pojedincima uručio predsednik sindikata Lazar Ranitović.

Plasman ekipa:

  1. COPO
  2. IPA Beograd
  3. SSP SG Valjevo

Najbolji strelac i najbolji igrač turnira Nikola Kuklić.
Najbolji golman IPA Beograd Spasoje Lazović.

c12963588_10207863582101118_1942280200269338203_n c12961695_10207863589221296_7418919252970316132_n

 

 

 

 

 

 

Po prvi put su na bilo kom turniru u organizaciji SSP učestvovali i predstavnici IPA regija Srbija, i to iz IPA Sekcije Beograd. A u jednom momentu pridružili su nam se i kolege iz IPA regija Grčka, koji su bili u obilasku SOPO.

IPA Beograd sa gostima iz Grčke
IPA Beograd sa gostima iz Grčke
IPA Beograd
IPA Beograd

 

 

 

 

 

 

 

Služba za informisanje SSP
Mile Lazarević

Zašto doktorka za smrt deteta optužuje policiju???

Beograd, 01.04.2016. godine, – Sindikat srpske policije najoštrije protestuje i osuđuje izjavu doktorke iz Niša, gospođe Lidije Stoiljković, koja povodom tragičnog događaja i smrti male Julije, za takav ishod optužuje vozača u niškoj hitnoj službi ali posredno i saobraćajnu policiju iz tog grada.

Naime, listovi Večernje novosti i Informer preneli su izjavu pomenute doktorke u kojoj se kaže da je vozač zaustavio vozilo na semaforu, na upaljeno crveno svetlo, iz straha od gubitka vozačke dozvole jer policajci ne praštaju te prekršaje i vozačima hitne pomoći pišu prekršajne prijave. Dalje, ona dodaje da je to samo minut-dva, ali da ponekad i to dragoceno vreme bude presudno i dovede do tragičnog kraja.

Sindikat srpske policije želi da širu javnost upozna sa činjenicom da je vozač postupio potpuno u skladu sa Zakonom o bezbednosti saobraćaja, kojim je prolazak „na crveno svetlo“ zabranjen čak i vozilima sa upaljenim rotacionim svetlima, i hitnoj pomoći, ali i vozilima policije i vatrogasno-spasilačkih jedinica. Takođe, želimo da istaknemo i to da saobraćajni policajci imaju razumevanja za vozila sa prioritetom, samim time i za vozila hitne pomoći, i da im činjenje takvih prekršaje tolerišu ukoliko uslovi saobraćaja dozvoljavaju bezbedan prolazak kroz raskrsnicu, jer spašavanje ugroženih života nema cenu i svakako je prioritet u odnosu na poštovanje pojedinih pravila saobraćaja.

Doktorki, koja optužuje vozača, postavljamo pitanje šta bi se desilo, i ko bi bio odgovoran, da je vozač prošao kroz raskrsnicu i u tom momentu na njih naletelo vozilo iz ukrštajuće ulice? Šta bi tada pomenuta gospođa Stoiljković izjavila? Da li bi rekla da je vozač kriv ili bi priznala da je na njega vršila pritisak? Ili bi ponovo okrivila saobraćajnu policiju koja, iz humanih razloga, toleriše takve prekršaje?

Pri tome gospođa Stoiljković, bacajući akcenat na vozača i policiju, svesno zanemaruje činjenicu da je maloj Juliji, po izjavi njenog dede bilo loše nekoliko dana unazad, da je imala povišenu temperaturu ali su ordinirajući lekari davali savete da temperaturu sami roditelji „skidaju“. Takođe, doktorka prećutkuje zvaničan izveštaj Doma zdravljau kojem stoji da su roditelji „uneli dete u lošem opštem stanju, usporenog pogleda, sa poplavelim usnama, izmenjenom bojom kože u predelu levog kolena sa velikim podlivom“! Odgovor na pitanje zašto je došlo do tragičnih posledica i smrti male Julije daće obdukcioni nalaz.

Sindikat srpske policije ne želi ikoga da optužuje za propuste i nemaran odnos prema svom radu i dužnostima, pogotovo ne medicinske radnike koji su nemali broj puta pokazali svoju požrtvovanost i savest, i sa kojima policijski službenici, po prirodi posla, blisko i veoma dobro sarađuju. Želimo samo da javnosti ukažemo na opasnost olakog iznošenja paušalnih ocena pojedinaca, pa makar oni bili i lekari.

Ostavljamo mogućnost i da mediji nisu verno preneli izjavu doktorke Stoiljković, ili joj se izjava neoprezno omakla, budući da je bila potrešena događajem, tim više jer majku preminulog deteta lično poznaje.

Porodici male Julije se izvinjavamo na pominjanju ove tragedije ali smo bili prinuđeni na to, a sve u cilju zaštite ugleda naše službe ali i sprečavanja neke buduće analogne situacije.

Šef službe za informisanje
Mile Lazarević

 

Vrnjačka Banja: Švercer duvana autom na policajce!!!

Vrnjačka Banja, 25.03.2016. godine, – Prestupnici su sve beskrupulozniji i bahatiji. Naviknuti na više nego blagu kaznenu politiku srpskih sudova kriminalci se sve slobodnije upuštaju u izvršenja raznih krivičnih dela jer su ubeđeni da će uspeti da se izvuku od zasluženih kazni. Nažalost, statistika izrečenih kazni daje im za pravo.

Sve češći su i direktni ataci na život građana ali i policijskih službenika na službenoj dužnosti. Kao potvrda navedenog, danas je došlo do napada na dvojicu policijskih službenika Policijske stanice Vrnjačka Banja, Nemanju Vučić i Marka Virijević, u ataru sela Stanišinci.

Nastavi sa čitanjem

Zaštitnik građana o stanju u MUP u 2015. godini

Zaštitnik prava građana, gospodin Saša Janković, podneo je svoj Godišnji izveštaj za 2015. godinu. Izveštaj sadrži opšte i posebne ocene i podatke o poštovanju prava građana (pre svega ljudskih i manjinskih), podatke o uočenim nedostacima u radu organa vlasti, predloge za poboljšanje položaja građana u odnosu na organe vlasti i podatke o aktivnostima i troškovima Zaštitnika građana.

U Izveštaju se, u uvodnom delu, kaže da su se država i administracija bavile sopstvenim reformama čiji rezultati (još) nisu doveli do promena koje građani osećaju kao jasan boljitak. U odnosu na prethodnu izveštajnu godinu, broj pritužbi porastao je u 2015. godini za 28% (6.231 pritužba), a u toj cifri sadržano je i nekoliko pritužbi koje je podneo Sindikat srpske policije ukazujući na povredu prava zaposlenih u Ministarstvu unutrašnjih poslova.

Resor unutrašnjih poslova je zauzeo poseban odeljak u Izveštaju i to na šest strana (deo čiji sadržaj prenosimo u celosti) a iz domena policije obrađena su još i prava lica lišenih slobode, policijska ovlašćenja i prevencija torture. O tome možete čitati od 122. strane Izveštaja koji možete pogledati na sledećem linku:
Redovan godišnji izveštaj Zaštitnika prava građana za 2015. godinu.

3.12. RESOR UNUTRAŠNJIH POSLOVA
I PREGLED STANJA

1. Najznačajnija postignuća države

1.1. Preduzete su brojne normativne aktivnosti – doneti su Zakon o policiji, Zakon o javnom redu i miru, Zakon o oružju i municiji i Zakon o javnom okupljanju.

2. Najznačajniji rezultati rada Zaštitnika građana

2.1. Davanjem mišljenja u postupku pripreme Zakona o policiji, koje je Ministarstvo delimično prihvatilo, Zaštitnik građana doprineo je stvaranju zakonskog osnova za intenzivniju saradnju Sektora unutrašnje kontrole i Zaštitnika građana sa ciljem prevencije torture i unapređenja borbe protiv nekažnjivosti za torturu, kao i boljoj zaštiti prava policijskih službenika i drugih zaposlenih u Ministarstvu u disciplinskim postupcima.

2.2. Davanjem mišljenja u postupku pripreme Zakona o javnom redu i miru470, koje je Ministarstvo delimično prihvatilo, Zaštitnik građana doprineo je smanjenju novčane kazne za pojedine prekršaje i izričitom propisivanju mogućnosti humanitarnih i drugih udruženja, da po proteku roka mogu ponovo organizovati prikupljanje priloga za istu svrhu.

2.3. Zaštitnik građana uputio je Ministarstvu unutrašnjih poslova Mišljenje povodom najavljenog načina otpuštanja u Ministarstvu unutrašnjih poslova, što je zaustavilo započeti proces izigravanja propisa o prestanku radnog odnosa za preko 1.000 policijskih službenika.

2.4. Zaštitnik građana uputio je Vladi Inicijativu za usaglašavanje odredaba Krivičnog zakonika i Zakona o bezbednosti saobraćaja na putevima, kojima se uređuju izricanje i izvršenje mere bezbednosti zabrane upravljanja motornim vozilom.

2.5. Odmah po saznanju da je Zaštitnik građana pokrenuo postupak kontrole rada Ministarstva unutrašnjih poslova, Ministarstvo je izvršilo svoje rešenje, kojim je zabranjeno korišćenje rezervoara za zapaljive tečnosti na stanici za snabdevanje gorivom motornih vozila, koji nije ispunjavao tehničke uslove.

2.6. Zaštitnik građana je u 2015. godini u ovom resoru u oblasti policijskih poslova primio 188 pritužbi u kojima su podnosioci ukazivali na 274 povreda prava. U istom periodu, okončao je rad na ukupno 185 predmeta primljenih u 2015. i ranijih godina. Od ukupno 18 postupaka koji su vođeni, četiri (22,22%) postupka je okončano upućivanjem preporuka u skraćenom kontrolnom postupku. U ostalim slučajevima, Zaštitnik građana vodio je kontrolni postupak i uputio 25 preporuka, od kojih je prihvaćeno pet (20%), neizvršeno 20 (80%). Na osnovu broja utvrđenih (29) i otklonjenih (9) propusta474, efikasnost u ovom resoru je 31,03%. U oblasti upravnih poslova u Ministarstvu unutrašnjih poslova, Zaštitnik građana je u 2015. godini primio 113 pritužbi u kojima su podnosioci ukazivali na 154 povrede prava. U istom periodu, okončao je rad na ukupno 102 predmeta primljena u 2015. i ranijih godina. Od ukupno 22 postupka koji su vođeni, 11 (50%) postupaka je okončano upućivanjem preporuka u skraćenom kontrolnom postupku. U ovom resoru u 2015. godini Zaštitnik građana nije uputio nijednu preporuku nakon kontrolnog postupka. Na osnovu broja utvrđenih (11) i otklonjenih (11) propusta, efikasnost u ovom resoru je 100%.

3. Manjkavosti na državnom nivou

3.1. U Zakonu o policiji nije usvojen niz primedbi Zaštitnika građana, koje se, između ostalog, odnose na prestanak radnog odnosa, suprotno pravu na poštovanje pretpostavke nevinosti, kao posledica pokretanja krivičnog postupka za krivično delo koje se goni po službenoj dužnosti; potrebu propisivanja odgovornosti za povredu službene dužnosti za slučajeve iznošenja u javnost informacija iz istrage i informacija kojima se vređaju prava građana; pojedina neprimerena ovlašćenja data izvršnoj vlasti i potrebu jačanja operativne nezavisnosti policije i Sektora unutrašnje kontrole.

3.2. Uprkos izričitoj odredbi Ustava da se obrada podataka o ličnosti uređuje zakonom, Ministarstvo unutrašnjih poslova je podzakonskim aktom, propisalo sadržinu upitnika o identifikacionim podacima koji se prikupljaju u postupku bezbednosne provere, a rešenjima sadržanim u Zakonu o policiji i dalje je omogućena proizvoljnost pri vršenju bezbednosnih provera.

3.3. U Zakonu o javnom redu i miru, suprotno primedbama Zaštitnika građana, kod najvećeg broja prekršaja protiv javnog reda i mira propisane su preoštre kazne.

3.4. Tokom 2015. godine postojao je pravni vakuum u zakonskom uređenju uživanja slobode građana na okupljanje, zbog kašnjenja u donošenju novog zakona nakon odluke Ustavnog suda o neustavnosti odredbi do tada važećeg Zakona o okupljanju građana, a Zakonom o javnom okupljanju, usvojenim oktobra 2015. godine i dalje nisu otklonjeni pojedini nedostaci koji se odnose na nesaglasnost sa Ustavom.

3.5. Krivičnim zakonikom i Zakonom o bezbednosti saobraćaja na putevima na različit način je određen momenat od kojeg počinje da teče mera zabrane upravljanja motornim vozilom.

3.6. Sektor unutrašnje kontrole policije u dopisima koje je upućivao podnosiocima pritužbi i predstavki u velikom broju slučajeva nije navodio činjenice koje su utvrđene, a koje su bile odlučne za donošenje odluke o osnovanosti podnete pritužbe, odnosno predstavke.

3.7. Ministarstvo unutrašnjih poslova ni u proteklom periodu nije postupalo ažurno po molbama građana za zasnivanje radnog odnosa u tom organu, posebno u slučajevima kada su godine starosti uslov za zasnivanje radnog odnosa.

3.8. Znatnom broju policijskih službenika kojima je radni odnos prestao iz razloga što je protiv njih bio pokrenut krivični postupak, a koji su po okončanim postupcima oslobođeni od optužbi koje su im stavljane na teret, Ministarstvo unutrašnjih poslova i dalje ne omogućava povratak na rad.

4. Najznačajnije preporuke, mišljenja i zakonodavne inicijative Zaštitnika građana, po kojima nije postupljeno

4.1. Nije postupljeno po sledećim predlozima za poboljšanje položaja građana u odnosu na organe uprave iz Godišnjeg izveštaja Zaštitnika građana za 2014. godinu:
-da Ministarstvo unutrašnjih poslova razvija i jača mehanizme kontrole rada, postupanje komisije za pritužbe po pritužbama građana i postupanje Sektora unutrašnje kontrole policije;
-da Ministarstvo unutrašnjih poslova unapredi rad tako što će u obrazloženjima rešenja i drugih akata navoditi činjenice koje su bile odlučne za donetu odluku;
-da Ministarstvo unutrašnjih poslova unapredi svoj rad tako da bez odlaganja postupa po molbama građana za zasnivanje radnog odnosa, posebno u slučajevima ukoliko su godine starosti jedan od uslova.

4.2. Ministarstvo unutrašnjih poslova i dalje u obrazloženjima rešenja donetim po diskrecionoj oceni, u upravnom postupku, ne postupa po preporukama Zaštitnika građana i ne navodi razloge i činjenice koje su bile odlučne za donetu odluku.

5. Obrazloženje

U izveštajnom periodu u ovoj oblasti doneta su četiri zakona od značaja za ostvarivanje prava građana. Zaštitnik građana je u postupku pripreme propisa, polazeći od pitanja koja su od značaja za zaštitu prava građana, uputio mišljenja na Nacrt i Predlog zakona o policiji, kao i Mišljenje na Predlog zakona o javnom okupljanju i Mišljenje na Predlog zakona o javnom redu i miru.

U Zakonu o policiji, prihvatanjem primedbe Zaštitnika građana, odredbe o postupanju Sektora unutrašnje kontrole dopunjene su obavezom Sektora da, u slučaju kada se utvrdi da je prilikom postupanja policijskog službenika došlo do prekoračenja policijskih ovlašćenja kojima su povređena prava koja štiti Zaštitnik građana, o tome pored ministra i javnog tužioca obaveštava i Zaštitnika građana. Navedenom odredbom stvara se osnov za intenzivniju saradnju Sektora unutrašnje kontrole i Zaštitnika građana u pravcu prevencije torture i unapređenja rada Ministarstva i borbe protiv nekažnjivosti za torturu, što će imati za posledicu unapređenje zaštite sloboda i prava građana.

U skladu sa primedbama Zaštitnika građana, u Zakonu o policiji početak roka zastarelosti pokretanja disciplinskog postupka za tešku povredu službene dužnosti počinje da teče od dana izvršenja, a ne od dana saznanja za učinjenu povredu, odnosno propisan je objektivan, a ne subjektivan rok za pokretanje disciplinskog postupka, čime su stvorene pretpostavke da se onemogući davanje otkaza zaposlenima nakon neodređeno dugog vremenskog perioda, a bez dovoljno pouzdanih dokaza.

Iako je Zaštitnik građana ukazao na potrebu da se pitanje bezbednosnih provera adekvatnije uredi, propuštena je prilika da se novim Zakonom o policiji suzi prostor za proizvoljnost pri njihovom vršenju, a na štetu Ustavom zajemčenih prava građana, pre svega prava na rad, obrazovanje, imovinu i zaštitu podataka o ličnosti. Pojam bezbednosne smetnje nije precizno definisan niti doveden u vezu sa svrhom bezbednosne provere. Građanin nad kojim je izvršena bezbednosna provera nema zakonom propisano sredstvo za zaštitu svojih prava u vezi sa ishodom bezbednosne provere, te ni predviđeni mehanizam kojim bi otklonio posledice eventualne obrade podataka koji ne potiču od verodostojnih izvora. Zakonom nije propisano koji su to „drugi podaci o osobama sa kojima lice koje se proverava živi u zajedničkom domaćinstvu», kako bi član domaćinstva imao mogućnost da da saglasnost u pogledu podataka koji se o njemu prikupljaju, niti je određeno, koji se to „ostali podaci od značaja za rad u Ministarstvu“, prikupljaju.

I dalje nije rešeno pitanje policijskih službenika kojima je radni odnos, u skladu sa ranije važećim propisima, prestao zbog bezbednosnih smetnji ili pokretanja krivičnog postupka protiv njih, a koji u pravnosnažno okončanim postupcima nisu osuđeni za delo koje im se stavljalo na teret, odnosno oslobođeni su odgovornosti, iako je Zaštitnik građana ukazivao na potrebu zakonskog regulisanja ovog problema.

Uprkos tome što je Zaštitnik građana u postupku pripreme propisa ukazao da su predviđene prekršajne sankcije za prekršaje protiv javnog reda i mira prestroge i da su previsoko određene novčane kazne, usled socijalno-ekonomskog položaja najvećeg broja građana, mogu dovoditi do česte zamene kaznom zatvora, čime bi položaj građana bio dodatno otežan, u Zakonu o javnom redu i miru smanjene su novčane kazne samo za dva prekršaja – prosjačenje i svađu, viku i buku na javnom mestu u grupi od tri ili više lica.

Iako je odlukom Ustavnog suda od 9.4.2015. godine bilo utvrđeno da Zakon o okupljanju građana nije u saglasnosti sa Ustavom, do dana njenog objavljivanja u službenom glasilu, koje je bilo odloženo za šest meseci, Ministarstvo unutrašnjih poslova nije blagovremeno pripremilo nacrt novog zakona kojim bi se uredio postupak ostvarivanja Ustavom zajemčene slobode građana na okupljanje. Navedenim propuštanjem u pravnom poretku Republike Srbije, počev od 23.10.2015. godine, nije bilo uređeno ostvarivanje Ustavom zajemčene slobode građana na okupljanje, a bilo je onemogućeno i ostvarivanje javnog interesa na ograničenje slobode okupljanja kada je to neophodno iz Ustavom propisanih razloga – radi zaštite javnog zdravlja, morala, prava drugih ili bezbednosti Republike Srbije.

U Zakonu o javnom okupljanju nisu otklonjeni pojedini nedostaci usled kojih je Zakon o okupljanju građana, prestao da važi zbog nesaglasnosti sa Ustavom, a koji se odnose na osnove ograničenja zajemčene slobode okupljanja i delotvornost propisanih pravnih sredstava za zaštitu slobode okupljanja. Pored prethodno navedenog, Zaštitnik građana je u svom Mišljenju ukazao i da previsoko propisane novčane kazne predstavljaju neproporcionalno sredstvo reagovanja i da mogu odvraćati građane od javnih okupljanja.

Zaštitnik građana je Narodnoj skupštini podneo inicijativu za usaglašavanje odredaba Krivičnog zakonika i Zakona o bezbednosti saobraćaja na putevima, ocenjujući da različit način određivanja momenta od kojeg počinje da teče mera zabrane upravljanja motornim vozilom, slabi pravnu sigurnost i može dovesti do povrede prava građana. Naime, Krivičnim zakonikom propisano je da učiniocu krivičnog dela kojim se ugrožava javni saobraćaj sud može izreći zabranu upravljanja motornim vozilom, u trajanju od tri meseca do pet godina, računajući od dana pravnosnažnosti odluke. S druge strane, Zakonom o bezbednosti saobraćaja na putevima propisano je da vreme trajanja mere bezbednosti zabrane upravljanja motornim vozilom teče od dana kada teritorijalno nadležna organizaciona jedinica Ministarstva unutrašnjih poslova vozaču to saopšti u pisanoj formi i taj podatak registruje u odgovarajuću evidenciju.

Povodom izjave ministra unutrašnjih poslova i najave da će do kraja godine biti otpušteno između 1300 i 1400 zaposlenih ovog ministarstva, koji su „tražili mito građanima, koji su korumpirani“, Zaštitnik građana uputio je Ministarstvu mišljenje u kojem je naveo da se, na osnovu navoda iz primljenih pritužbi i sredstava informisanja, došlo do saznanja da je nedavno izmenjen akt o sistematizaciji radnih mesta u kojem su predviđena radna mesta na poslovima „analize rizika“, koja do tada nisu postojala, a za koja, po navodima pritužilaca, ne postoji objektivna potreba. Takođe, utvrđeno je da je krajem 2015. godine veliki broj zaposlenih premešten na radna mesta „analize rizika“, ali i da je planirano da se početkom 2016. godine promeni akt o sistematizaciji u kojem će se, u svrhu racionalizacije, brisati pomenuta radna mesta.

U mišljenju Zaštitnika građana stoji, da ako u ovom momentu radi 1400 policajaca koji su „kriminalizovani“, to u pravnoj državi ne može biti rešavano primenom mera reorganizacije i racionalizacije (pogotovo ne fiktivno), već se takav problem mora i može rešavati isključivo pokretanjem odgovarajućih postupaka za utvrđivanje krivice, kažnjavanjem i davanjem otkaza, umesto otpremnine i raskida radnog odnosa.

Zaštitnik građana je u izveštajnom periodu primio određeni broj pritužbi u kojima su njihovi podnosioci izražavali nezadovoljstvo radom Sektora unutrašnje kontrole policije, navodeći da je u dopisima Sektora koji su im kao podnosiocima pritužbi ili predstavki bili upućeni jedino navođeno da je izvršenom kontrolom utvrđeno da su policijski službenici postupali u skladu sa zakonom. Podnosioci pritužbi su Zaštitniku građana istakli da im dopisi Sektora ne pružaju bilo kakve informacije o tome na osnovu čega je takva ocena data, odnosno u čemu se sastojao postupak kontrole rada policije izvršen po njihovoj pritužbi ili predstavci, koje su radnje tokom kontrole bile preduzete i šta je radnjama izvršenim u postupku kontrole bilo utvrđeno. Tokom izveštajnog perioda predstavnici Zaštitnika građana održali su sastanke sa predstavnicima Sektora unutrašnje kontrole policije i ukazali im na značaj dostavljanja obrazloženih dopisa podnosiocima pritužbi i predstavki.

II KARAKTERISTIČNI SLUČAJEVI

Policijski službenik neovlašćeno pristupio ličnim podacima građanina

Zaštitnik građana primio je pritužbu u kojoj je njen podnosilac ukazao na povredu prava na privatnost navodeći da su njegovi lični podaci i fotografija iz biometrijske lične karte bez njegove saglasnosti objavljeni na društvenoj mreži, istovremeno izražavajući sumnju da je to učinjeno od strane nekog od zaposlenih u Ministarstvu unutrašnjih poslova, budući da su ti podaci mogli biti dostupni i preuzeti jedino od strane lica koje ima pristup elektronskoj bazi podataka u ovom ministarstvu.

Tokom postupka kontrole rada Ministarstva, Sektor unutrašnje kontrole policije izvršio je proveru navoda iz pritužbe i utvrdio da je određeni policijski službenik, sa svog službenog naloga, bez osnova pristupio ličnim podacima podnosioca pritužbe. Zaštitnik građana je potom obustavio postupak kontrole imajući u vidu da je kontrolisani organ, kroz mehanizam unutrašnje kontrole, utvrdio nepravilnost u svom radu, da je protiv zaposlenog pokrenut disciplinski postupak zbog sumnje da je učinio teške povrede službene dužnosti, kao i da je izveštaj Sektora o izvršenim proverama dostavljen javnom tužilaštvu.

Građanki neosnovano naplaćena administrativna taksa

Pritužilja je u pritužbi navela da joj je naplaćena administrativna taksa kao da je menjala adresu, iako je njeno prebivalište ostalo isto, a promenjen je naziv ulice u kojoj živi.

U toku postupka kontrole rada Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprava za upravne poslove obavestila je Zaštitnika građana da je podnositeljki pritužbe bila pogrešno naplaćena administrativna taksa za prijavu prebivališta budući da je naziv ulice promenjen odlukom Gradske uprave grada Beograda, kao i da će joj biti omogućen povraćaj pogrešno naplaćenog novčanog iznosa na ime administrativne takse.

Ministarstvo je obavestilo Zaštitnika građana i da su svi policijski službenici Policijske uprave za grad Beograd upoznati sa tim da se u istovetnim slučajevima građani oslobađaju plaćanja administrativne takse.

III PREDLOZI ZA POBOLJŠANJE POLOŽAJA GRAĐANA U ODNOSU NA ORGANE UPRAVE

1. Ministarstvo unutrašnjih poslova treba dalje da razvija i jača mehanizme kontrole rada, postupanje komisija za pritužbe po pritužbama građana i postupanje Sektora unutrašnje kontrole.

2. Ministarstvo unutrašnjih poslova treba da bez daljeg odlaganja preduzme sve potrebne radnje u cilju donošenja zakona kojim bi se uredila sadržina Upitnika o identifikacionim podacima koji se prikupljaju u postupku bezbednosne provere.

3. Ministarstvo unutrašnjih poslova treba da unapredi rad tako što će u obrazloženjima rešenja navoditi činjenice koje su bile odlučne za donetu odluku.

4. Ministarstvo unutrašnjih poslova treba da unapredi svoj rad tako što će ažurnije, odnosno bez odlaganja postupati po molbama građana za zasnivanje radnog odnosa, posebno u slučajevima kada su godine starosti jedan od uslova za zasnivanje radnog odnosa.

Šef službe za informisanje SSP
Mile Lazarević

Načelniče, što prosto, kad može komplikovano?!

Beograd, 17.03. 2016. godine, – Zamenik predsednika sindikata, Mile Lazarević, uputio je danas dopis načelniku Odeljenja za materijalno-finansijske poslove u PU Beograd, gospodinu Zoranu Popadiću, kojim traži obrazloženje i ukidanje neuobičajene prakse, uvedene za radnike te policijske uprave, da im za uslugu overavanja administrativne zabrane na platu, ili izdavanja potvrde o proseku plate, radnice u obračunskoj službi potražuju potvrdu o stalnom radnom odnosu.

Šta li je načelnik želeo da postigne uvođenjem takve prakse, zaista je nejasno, ali je više nego nelogično da radnik u svojoj sopstvenoj firmi potvrdama dokazuje da je njen radnik! I to u 21. veku, u vreme razvijene informacione tehnologije, kada se sve provere mogu da izvrše jako jednostavno i vrlo brzo – prostim klikom „miša“.

Da li je razdvajanje dosadašnje Uprave za logistiku PU za grad Beograd, na dve organizacione celine, dva Odeljenja, koja su sada delovi dva zasebna Sektora u MUP-u, uzrok ovog problema nije nam poznato, ali činjenica je da se ovakva potvrda ne potražuje zaposlenima ni u jednoj drugoj policijskoj upravi ili organizacionoj jedinici ministarstva. A možda je razlog jednostavniji, možda nas, zbog procesa popularno nazvanih „racionalizacija i dekriminalizacija“, u tom odeljenju preventivno sve smatraju takvima – tehnološkim viškom ili kriminalcem?!

Dopis prenosimo u celosti:

Republika Srbija
Ministarstvo unutrašnjih poslova
Sektor za materijalno-finansijske poslove
Odeljenje za materijalno-finansijske poslove PU Beograd
Načelnik odeljenja Zoran Popadić

Predmet: Zaktev za otklanjanje diskriminacije zaposlenih

Poštovani gospodine Popadiću,
obraćam Vam se ovim putem u ime članova Sindikata srpske policije zaposlenih u Policijskoj upravi za grad Beograd, ali i u ime svih ostalih kolega kojima ste Vi, samoinicijativno ili po nečijem nalogu, znatno otežali život bespotrebnim komplikovanjem procedure u kojoj ostvaruju svoja prava iz radnog odnosa.

Naime, ovom sindikatu obratilo se nekoliko kolega sa istim problemom – prilikom overavanja administrativne zabrane na svoju platu od njih se traži i potvrda o tome da su u stalnom radnom odnosu. Usmeno obrazloženje razloga traženja takve potvrde glasi „tako je tražio načelnik Popadić“. Ovom prilikom Vas molimo da, ukoliko niste Vi izdali takvu naredbu, demantujete nas i otkrijete nam pravog izdavaoca takve, u najmanju ruku, jako začuđujuće naredbe.

Nikome u rukovodstvu Sindikata srpske policije nisu jasni motivi uvođenja te potvrde, niti znamo za isto ili slično postupanje u bilo kojoj drugoj Policijskoj upravi ili organizacionoj jedinici MUP. Ne želimo ni da nagađamo zbog čega ste Vi, ili neko drugi, takvo nešto zahtevali. Želimo da ukažemo da je tako nešto suludo u 21. veku.

Vama je jako dobro poznato da su „obračunska služba“ i „kadrovi“ zaposlenih u PU za grad Beograd smešteni u dve različite zgrade, u dva različita dela Beograda. Ne samo da podnosioce zahteva izlažete bespotrebnom gubljenju vremena i pravljenju bezrazložnih troškova, vi uvođenjem takve potvrde dodatno opterećujete zaposlene u Odeljenju ljudskih resursa. Ilustracije radi, u ranijem periodu takvih potvrda je izdavano oko 2500 hiljade na godišnjem nivou, i to sve po zahtevu trećih lica, a sada, za samo tri meseca, izdato je više od 3000 potvrda. Da li ste svesni koliko je to sasvim nepotrebno utrošenog papira, dok ga u većini policijskih stanica kupuju sami policajci, jer ga Vi niste nabavili u dovoljnim količinama? Da li ste svesni koliko je u te potvrde uloženo bespotrebnog rada koleginica koje ih izdaju? Da li je uopšte normalno da neko svom sopstvenom preduzeću dokazuje da je njegov radnik? Da li ste to igde čuli???

Dok se u državi na svim nivoima u državnim organima vrši racionalizacija, dok se i građani i zaposleni u tim organima rasterećuju bespotrebne administracije i kojekakvih potvrda, dok se obaveza prikupljanja dokaza o državljanstvu i sličnih potvrda, prilikom vađenja dokumenata iz nadležnosti MUP, sa građana prebacuje na državne organe, vi točak istorije okrećete unazad i zaposlenima u PU za grad Beograd, koji su, podsetiću vas, istovremeno i građani ove države, uvodite nove obaveze izmišljajući neophodnost nekakve potvrde o stalnom radnom odnosu.

Da li je uvođenje nepotrebne potvrde posledica Vašeg nesnalaženje na novom radnom mestu ili jednostavno neki Vaš hir može se nagađati i procenjivati ali mi to nećemo raditi. Jednostavno, činjenica je da su, uvođenjem takve procedure, zaposleni u PU za grad Beograd bespotrebno opterećeni ali i diskriminisani u odnosu na zaposlene u ostalim organizacionim celinama MUP-a. Očekujemo od Vas hitnu reakciju, ukidanje takve prakse i Vaš pisani odgovor nama.

Ukoliko ostanete pri stavu da je uvođenje te potvrde opravdano i svrsishodno, molimo da nam podrobno obrazložite razloge za takvo nešto, kao i pravni osnov za potraživanje iste. Ukoliko ne budemo zadovoljni odgovorom, zadržavamo pravo da se tim povodom obratimo načelnici Sektora za materijalno-finansijske poslove, gospođi Mirjani Nedeljković ili ministru unutrašnjih poslova dr Nebojši Stefanović, ali i Zaštitniku prava građana kao državnog organu zaduženom za zaštitu građana od loše uprave i uvođenja nepotrebne dokumentacije.

Zamenik predsednika SSP
Mile Lazarević